13.01.2009.
DUBROVA�KI JEDRENJACI NA JUGU AFRIKE I U INDIJSKOM OCEANU,
KONCEM XVIII I PO�ETKOM XIX STOLJE�A
Izme�u 6. i 7. studenoga 1795. godine jedrenjak, u ono vrijeme srednje veli�ine, s tona�om od oko 400 tona, pod zastavom sv. Vlaha, Republike Dubrova�ke, uplovio je u luku Port Louis na otoku Mauritiusu. Brod, koji se zvao Constanta i bio pod zapovjedništvom kapetana Josipa Fiskovi�a (Joseph Christoforo Fiskovic), imao je posadu od 25 mornara, što je uklju�ilo i kapetana.
Kapetan Fiskovi� je isplovio iz Livorna 6 mjeseci prije, 10. svibnja 1795. godine, i premda je prošao kroz olujno podru�je rta Dobre nade (Cape of Good Hope) sa stanovitim poteško�ama, ipak je sretno stigao na svoje odredište, mali otok usred Indijskog oceana, Mauritius. Kapetan je bio zabrinut za stanje povjerenog mu tereta, pa je pri dolasku zatra�io da mu pomorski sud (Tribunal) pregleda isti, da ne bi imao neprilika s vlasnicima. No, prema podacima francuskog Admiraliteta izgleda da se sve dobro završilo, jer u Arhivu u Mauritiusu, folio 44, No. 93, volume F. 30, nema znakova da je kapetan Fiskovi� ovaj puta imao bilo kakvih neprilika.
Put ovog jedrenjaka opisan je i u literaturi, pa tako prof. Vinko Foreti� u svom poznatom djelu "Povijest Dubrovnika" do 1808., napominje da je Constanta plovila od Marseillea do Mauritiusa 1794. godine. Tako�er i Pomorska enciklopedija JAZU, vol. 6, str. 76., pri opisivanju pomorstva na Pelješcu navodi da je kapetan Josip Viskovi� plovio do Mauritiusa 1796. (sic) godine. Izgleda da je to i jedini brod za kojeg se znalo da je plovio u Indijski ocean u to doba.
Prou�avaju�i, me�utim, dolazak naših iseljenika u Ju�nu Afriku, primijetili smo da je bilo i drugih dubrova�kih brodova koji su plovili u taj dio svijeta. No, interesirao nas je prvenstveno razlog radi kojeg su ovako mali brodovi poduzimali tako daleka i opasna putovanja. Poznata je vještina i smjelost naših mornara kroz vjekove, no ipak, plovidba stranim i opasnim morima morala je imati i jedan bolji razlog, a ne samo dokazivanje dubrova�kih brodova, da su bili kadri ploviti svjetskim morima i oceanima.
Razlog treba tra�iti u politi�koj, odnosno ratnoj situaciji, koja je vladala koncem XVIII. i po�etkom XIX. stolje�a, a tako�er i u djelovanju trgova�kih kompanija koje su operirale izme�u dalekog Istoka i Europe. Najpoznatija i najmo�nija od tih kompanija bila je, bez sumnje, engleska (britanska) Isto�no-indijska kompanija, koja je prakti�ki imala u svojim rukama svu slu�benu trgovinu izme�u Engleske i Indije.
Tako, na primjer, sve do 1813., nijedan engleski trgova�ki brod nije mogao oploviti rt Dobre nade bez "licence", odnosno dozvole te kompanije. Kao rezultat te situacije, a tako�er i englesko-francuskih (koalicionih i drugih) ratova, neutralno brodovlje bilo je u velikoj potra�nji.
U XVIII. stolje�u svaka pomorska dr�ava u Europi imala je svoju Isto�no-indijsku kompaniju, pa je tako �ak i Austrija osnovala svoju sa sjedištem u Ostende-u 1722. godine. No, politi�ke prilike povezane s Pragmati�kom sankcijom i konkurencija me�u pomorskim nacijama, prisilile su Austriju da suspendira djelovanje svoje kompanije ve� 1727., da bi je, kao rezultat Be�kog ugovora s Engleskom, formalno likvidirala 1731., premda je djelovala još do 1744. Nasljednica, u neku ruku, slu�bene austrijske Isto�no-indijske kompanije, ali posve privatnog karaktera, bila je Imperijalna Isto�no-indijska kompanija u Trstu.
Iako je Trst bio slu�beno sjedište kompanije, ona je stvarno operirala iz Ostende-a u Belgiji. Njeni brodovi nosili su imena kao što su: Prince de Kaunitz, Comte de Kollowrath, Le Croate, Le Hongrois, La Ville de Vienne itd. Kompanija je imala i naših mornara u slu�bi, pa je tako kapetan "La Ville de Vienne" bio stanoviti Antonio Matteo Gherizza, vjerojatno Hrvat s Kor�ule ili iz okolice Dubrovnika gdje i danas ima Gerica. Antonio Gherizza (Gerica) je 1782. godine plovio na ovom jedrenjaku od 700 tona iz Marseille-a u Kinu, što baš nije bilo uobi�ajeno putovanje u to doba.
Kako se dobar dio neslu�bene trgovine izme�u dalekog Istoka i Europe sastojao od krijum�arenja robe u Englesku, Imperijalna je kompanija bila veoma upletena u te poslove. Profiti od takvih neslu�benih transakcija bili su vrlo unosni, no ipak Imperijalna kompanija do�ivljava financijski slom 1795. godine, najviše radi nesolidnog poslovanja i ignoriranja politi�ke situacije u Indiji.
No, najve�i protagonisti te "neslu�bene" trgovine bile su kompanije priznatih neutralnih dr�ava kao što je bila Danska. Ovdje treba napomenuti da je ve�ina te ilegalne, odnosno neslu�bene trgovine, opet obavljana za ra�un Engleza, doduše privatnih osoba, ali vrlo �esto slu�benika engleske Isto�no-indijske kompanije koji su otpremali robu preko Copenhagen-a i Ostende-a na stranim brodovima neutralnih zastava, jer to nisu mogli �initi na engleskim trgova�kim brodovima. Radilo se prete�no o svili, indigu i finom pamu�nom platnu, a tako�er i o salitri, še�eru, ri�i i kasnije �aju, uklju�ivši tu i stanovite nov�ane dokumente velikih vrijednosti.
Jedno od glavnih uporišta danske Isto�no-indijske kompanije u Indiji bila je luka Tranquebar, gdje je danski admiral Gedde (Giede, odnosno Gjedde,1594-1660.) još 1620. sagradio utvrdu "Dansborg". Grad se nalazi na obali Coromandel-a, 140 milja ju�no od Madrasa, i pripadao je Danskoj od 1755. do 1846. godine kada je prodan Englezima.
Pod ovako kompliciranim ratno-trgova�kim prilikama nalazimo dubrova�ke brodove u Indijskom oceanu; najprije, kako smo ve� napomenuli, brod Constantu 1795., a zatim 1804. i 1805. i druge jedrenjake Dubrova�ke Republike.
Constanta je vrlo vjerojatno prevozila robu za Francuze koji su tada imali Mauritius pod svojom kontrolom. Da li su dubrova�ki brodovi bili upleteni u prijevoz tih "neslu�benih" tereta, mo�emo samo naga�ati, no uzevši u obzir da mati�na luka Dubrovnik nema podataka o takvim putovanjima, vjerojatno je da su ti jedrenjaci, uz dobru zaradu, prevozili onu robu koja im je bila ponu�ena u stranim lukama od stranih klijenata. U drugu ruku, kako znamo, Dubrova�ka Republika nije nikad ni publicirala a ni precizno registrirala pojedine �inove svojih gra�ana koji su iz politi�kih ili komercijalnih razloga bili osjetljive ili opasne naravi. Prijevoz ovakovih tereta u burnim godinama izme�u 1775. i 1805., kad su se Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave formirale, a Europa bila pred Francuskom revolucijom i napoleonskim ratovima, bio je inzvanredno opasan posao.
U to vrijeme nije bilo neuobi�ajeno da su se brodovi raznih zastava plijenili, potapali i �esto bili �rtve gusara i u Sredozemnom moru i u ostalim svjetskim morima i oceanima. Ne treba nas stoga �uditi da, radi ovakovih okolnosti, danas imamo tako malo podataka o kretanju i poslovanju dubrova�kih brodova u Indijskom, a i u ostalim oceanima. U me�uvremenu je prošlo 8 godina, dok se opet nije našao jedan dubrova�ki brod na jugu Afrike.
Ovaj put se radilo o malom jedrenjaku od 120 tona, naoru�anom sa 4 topa, pod zapovjedništvom Vicka Cibili�a (Vincenzo Zibelich), porijeklom s Pelješca, ali sa stalnim boravkom u Dubrovniku. Brod se zvao La Sovrana i imao posadu od 14 mornara, uklju�ivši i kapetana. U Cape Town je stigao iz Texela, nizozemske luke, iz koje je isplovio 27. svibnja 1803., da bi stigao na svoje odredište 7. velja�e 1804. La Sovrana je na putu za Ju�nu Afriku pristala 7. srpnja 1803. na Madeiri i onda opet u zaljevu Sv. Jelene (St. Helena Bay), nedaleko od Cape Town-a. Po nesre�i, kapetan Vicko Cibili� je iz nepoznatih razloga umro u Cape Town-u 26. o�ujka 1804., pa je tako La Sovrana otplovila iz Ju�ne Afrike 19. travnja iste godine bez svog kapetana. Izgleda da je brod iz zaljeva sv. Jelene nosio vino u Cape Town.
Zanimljivo je zabilje�iti da je La Sovrana spomenuta u djelu dr. Josipa Lueti�a "Pomorci i jedrenjaci Republike Dubrova�ke" (Matica Hrvatska, Zagreb 1984.). Tu na 148. stranici dr. Lueti� piše da je ruska korveta "Count (grof) Suvorov" zaplijenila u kolovozu 1800. blizu Cagliari-a slijede�e dubrova�ke brodove: "Dianu", pod zapovjedništvom kapetana Antuna Brbore, "La Sovranu", pod zapovjedništvom Vinka Cibili�a i još jedan jedrenjak koji je pripadao kapetanu Mati Magudi. La Sovrana se iskopala iz svoje sredozemne neprilike, jer je 1803. vidimo na putu u Cape Town.
Godinu dana kasnije dubrova�ki jedrenjak na putu u dansku koloniju Tranquebar pristaje u luku Port Louis, na otoku Mauritius. Radilo se ovaj puta o brodu koji je plovio pod imenom Nemesis i kojim je zapovijedao kapetan Pavao Pavlovi� (Paolo Paulovich). Brod je imao posadu od 16 mornara, no tona�a nam nije poznata. Polazna luka je bila Marseille u Francuskoj, a datum dolaska u Port Louis 1. travnja 1805. godine. Nedugo nakon toga, 2. lipnja 1805., pristaje opet u Port Louis još jedan dubrova�ki jedrenjak na putu, kao i Nemesis, iz Marseille-a u Tranquebar. Brod se zvao Terpsichor i bio je pod zapovjedništvom kapetana Franje Kopši�a (Francesco Tommaso Copsich); imao je posadu od 15 mornara i nosivost od oko 200 tona. Bio je to doista malen brod za ovako duga�ko i opasno putovanje, pogotovo ako se uzme u obzir da su dobro naoru�ani "isto�no-indijci", brodovi engleske Isto�no-indijske kompanije, normalno imali nosivost od 500 do 1200 tona.
U XVIII. stolje�u jedrenjak tipa "brik" (brig), s prosje�nom tona�om od 150 do 400 tona, bio je vrlo popularan na Mediteranu, pa tako i u Dubrovniku. Ovi su relativno mali, ali naoru�ani i brzi jedrenjaci, bili u stanju da se obrane od gusarskih napadaja, koji su u to doba bili prava napast u Sredozemnom moru, a tako i na dalekom Istoku. Sva �etiri dubrova�ka broda koja ovdje spominjemo bili su "brikovi", u stanju da plove na kra�a, a i duga putovanja. I Nemesis i Terpsichor su, izgleda, imali poteško�e prigodom puta i zato su pristali na Mauritiusu, gdje se normalno nije prekidao put. Nemamo podataka kuda su ova dva broda plovili na povratku iz Tranquebara, ali je vjerojatno da su robu nosili ili u Ostende ili u Copenhagen.
Kao što je poznato, ve� 1806. Francuzi su okupirali Dubrovnik i nakon toga dubrova�ki brodovi uglavnom iš�ezavaju sa svjetskih oceana. To je svakako bio slu�aj s Indijskim oceanom, jer nakon 1805. nema traga dubrova�kim brodovima u registrima niti u Cape Town-u, niti na Mauritiusu. No vrijedno je zabilje�iti da su dubrova�ki brodovi koncem XVIII. i po�etkom XIX. stolje�a u�estvovali u prijevozu robe iz Indije, Ju�ne Afrike i Mauritiusa, što u okviru svjetske trgovine toga doba mo�da nije posebno va�no, ali je ipak, po našem mišljenju, zna�ajno i va�no za pomorske povjesni�are Dubrovnika i op�enito Hrvatske.
Izvor: geocities.com, T. A. Mursalo
Vezani �lanak:
Završena promocija studenata Pomorskog Fakulteta
Na po�etak
