17.01.2009.
Kad smo ve� kod hrvatske brodogradnje; Novi list je u travnju 2008. objavio �lanak Vjenceslava Cen�i�a, kojega bi ipak, bez obzira tko ga je napisao, valjalo dati svim Hrvatima da ga pro�itaju, jer autor u �lanku iznosi interesantne i šokantne �injenice - jedino je pritom za ignorirati autorove ideološke natruhe u njemu. Pogledajmo �lanak u cijelosti:
VJENCESLAV CEN�I�, NOVINAR-PUBLICIST, RIJEKA: APEL HRVATSKOJ JAVNOSTI
Ne dozvolimo da nas ponovno prevare u�enici Tu�manove privatizacije
Cijena Tu�manove „privatizacije“ koštala je Hrvatsku od 1990. do 2000. godine,
tvrde statisti�ari, više od 217 milijardi kuna. Zar �emo tako nastaviti?
Posljednjih mjesec dana u našem tisku, na radiju i televiziji �itam i slušam, a posebno nakon što je Vlada pod priskom EU ukinula ZERP, što �e se sve sada u Hrvatskoj privatizirati, a posebno kad je u pitanju hrvatska brodogradnja. Sve, rekao je premijer, treba pripremiti za privatizaciju, a ministar Polan�ec bit �e nosilac tog zadatka. �itam, slušam i razmišljam. Pitam se zar �e Hrvatsku ponovno zahvatiti val privatizacije po Tu�manovom receptu! Pitam se, a i vas, gra�ani Hrvatske, zar nismo do sada dovoljno oplja�kani, a cijena takve Tu�manove privatizacije koštala je Hrvatsku od 1990. do 2000. godine, tvrde statisti�ari, preko 217 milijardi kuna. Da, toliko je oplja�kano u Lijepoj našoj, a da za tu plja�ku nitko nije odgovarao niti je osu�en. Osu�ene su „male ribe“, a za velike ta krivi�na djela plja�ke otišla su u zastaru. Sada, kada se ponovno tra�i da se za ta krivi�na djela plja�ke, ratnog profiterstva, korupcije, kao i ratni zlo�ini, donese zakon o nezastarijevanju, Sanader taj SDP-ov prijedlog zakona stavlja pod tepih, boji se da hrvatski narod kona�no dozna tko se sve u Hrvatskoj obogatio ovom Tu�manovom privatizacijom. Da, plja�ka je vrijedna 217 milijardi kuna. Prodavale su se banke, najvrjedniji hoteli, plja�kalo se sve što je bilo vrijedno. Tu�man i njegovi vjerni puleni banke su prodali strancima i oni sada na�alost gospodare Hrvatskom, mojom zemljom koju smo mi, za vrijeme Tita, gradili za našu budu�nost. Neke banke kao Dubrova�ku, Splitsku i Istarsku, po nalogu „stru�njaka“ Škegre, prije prodaje Vlada je sanirala, a neke kao Slavonsku prodali smo strancima – Hypo banci – da bi sada, jer smo ih htjeli prevariti, Vlada morala platiti tim „poštenim“ kupcima još 40 milijuna eura. Da, banke smo prodali da bismo mogli, pranjem oplja�kanog kapitala, svu tu plja�ku legalizirati. Sada, po bankovnim propisima, nije nam dozvoljeno da znamo tko su ti plja�kaši i kolika je vrijednost te plja�ke, a posebno, jer se zna tok novca, koliko je preko tih banaka „oprano“ milijardi kuna. To je i pravi razlog što Sanader i Vlada ne dozvoljavaju da se donese zakon o nezastarijevanju plja�ke.
Hotele smo prodali strancima ili za jednu kunu „darovali“ prijateljima HDZ-a. Stranci su neke hotele devastirali, primjer je hotelski kompleks „Haludovo“. Stranac ga je kupio jeftino, devastirao i tako taj kr�ki biser turizma stoji neobnovljen i nekoristan za naš turizam. Vlasnik �eka neka „nova vremena“, a mi šutimo i ne reagiramo jer je tako napisano u ugovoru kod prodaje. Nije to jedini slu�aj. Sun�ani Hvar, slu�aj Liburnija hotela, bra�ki biseri, crikveni�ki hoteli, sve je to prepušteno onima koji su te hotelske komplekse kupili za jeftine novce. A zna li Sanader, a i njegovi ministri, tko su graditelji tih hotelskih naselja. Gradili su ih gra�ani Hrvatske radni�kim novcima, a sada nitko ne pita nas gra�ane, ako i budemo informirani, što se to doga�a u hotelskim objektima na našem Jadranu. Sada iš�itavam da �emo prodavati i naše otoke, našu obalu, sve da bi zadovoljili prohtjeve EU i omogu�ili bogatim strancima da kupuju i ono što je na Jadranu ostalo neprodano.
Na udaru i brodogradnja
Sada, po Sanaderovom i planu EU, došao je na red naš jedini industrijski nedirnut div, naša brodogradnja. Europski Sanaderovi prijatelji na tog diva gledaju kao na velikog konkurenta �lanicama EU, njihovoj brodogradnji i to je razlog da nam EU, kao i za ZERP, uvjetuje restrukturiranje brodogradnje, odnosno njenu privatizaciju ili, kako oni ka�u, nema ulaska u EU. Bravo �lanicama EU koji se bore za svoju brodogradnju! A, znadu li Sanader i gospodin novope�eni brodograditelj Polan�ec, da je kapitalna vrijednost hrvatske brodogradnje ve�a od 10 milijardi eura, a da su je naši „stru�njaci“ kao nekadašnji ministar financije Škegro, kao i sadašnji Šuker, smanjili za više od pedeset posto i to samo s jednim ciljem – prodati brodogradnju za jeftine novce. Ta istina se mo�e iš�itati iz izjave ministra Polan�eca koji je u Puli u „Uljaniku“ rekao da �e Vlada smanjiti kapitalnu vrijednost brodogradilišta na „štetu“ dr�ave kako bi taj škver bio što pripremniji za privatizaciju, odnosno za prodaju. Tako igra EU i naše Vlade oko hrvatske brodogradnje mo�e zapo�eti. Tko su „kupci“ još ne znamo, ali znamo da �e i tu privatizaciju Vlada realizirati po starom Tu�manovom receptu. Mo�da se ve� i sada zna što se planira da na tim škverovima nikne za godinu i više.
Umjesto industrije trgova�ki centri
Nemojmo zaboraviti što je niklo na prostorima nekad industrije u Rijeci, a ne samo u Rijeci ve� i u Zagrebu i drugim industrijskim centrima u Hrvatskoj. Tvornice su privatizirane, proizvodnja se ugasila, a sada ni�u trgova�ki centri i nova naselja. Kad ve� spominjem brodogradnju ne treba zaboraviti i „slu�aj“ Brodosplita i šest milijuna dolara koji su nestali, a nitko za tu plja�ku nije do sada odgovarao.
Igra po Sanaderu odigrana je ovih dana i u brodogradilištu „Viktor Lenac“ u Rijeci. Hvalio se premijer kako je HDZ „spasio“ ovo remontno brodogradilište. Na proslavu doveo je i one koji su mu pljeskali, a posebno sindikalistu Damira Ba�inovi�a, sada velikog HDZ-ovca koji je prije nekoliko godina isto tako pljeskao krivcu za stanje u Lencu, Vrhovniku, a i Sanader i njegovi prisutni puleni mogli su se prisjetiti što se o Lencu pri�alo u Saboru kad je premijer bio Ra�an. Saborsko povjerenstvo, a na �elu mu je bio Branimir Glavaš, uz Sanadera i Hebranga, javno se tra�ilo da se tom brodogradilištu, zbog SDP-a i Rijeke, stavi klju� u bravu. Ti „spasitelji“ zaboravljaju što su tada govorili. Sanader i sada zaboravlja što je na rivi u Splitu govorio kad se tra�ila ostavka Ra�anove vlade, pa nije slu�ajno da mu je u zaborav otišlo i ono što je govorio o „Viktoru Lencu“ kad mu je bilo najte�e. To zaboravlja i gospodin Ba�inovi� koji je tada preko svih medija tra�io pomo� od Ra�anove vlade govore�i: „Spasite škver, ne zbog Vrhovnika, ve� zbog njegovih tisu�u radnika“. Sada mu je pjesma druga�ija, hvali Sanadera za spas škvera, a zaboravlja da nije bilo Ra�ana i pomo�i Vlade da bi „Viktor Lenac“ po HDZ-u i Sanaderu nestao. Mi Rije�ani to ne zaboravljamo.
Vlada bez strategije
Igra u Hrvatskoj po�ela je i u teško�ama naše poljoprivrede. Uvozimo sijeno, krumpir i zob, a naše njive u Gorskom kotaru i u Lici ostaju nepokošene, polja gdje se nekada sadio krumpir neobra�ena. Na tim poljima raste korov. S druge strane, ve� više od šest godina nemamo strategiju proizvodnje strateških poljoprivrednih proizvoda kao što su pšenica, kukuruz i je�am, a da ne napominjem i krah u zelenoj proizvodnji. Uvozimo salatu, mrkvu, kapulu, �ešnjak i grah, a za taj uvoz platili smo samo prošle godine preko milijardu kuna. Takvom politikom Sanaderove vlade Hrvatska je ostala bez robnih rezervi i nije mogla intervenirati robnim rezervama sada kada je pšenica u svijetu poskupila za 170 posto. Zašto? Naš prošlogodišnji rod pšenice izvezli smo po 100 eura po toni, da bi sada, kad nam kruha nedostaje, uvezli pšenice po 250 eura po toni. I slijepac vidi da ova Vlada nema strategije, a takvoj politici kumovao je uz Sanadera i Šuker komu uvijek nedostaje kuna za prohtjeve ministara koji su obe�avali svojim bira�ima više od mogu�nosti dr�ave.
Zbog ovih i drugih neda�a, obra�am se hrvatskoj javnosti da i ona svojim utjecajem sprije�i da nam se ne ponovi plja�ka po Tu�manovom receptu. Treba sprije�iti da naši ministri i dr�avni slu�benici koriste kreditne kartice bez nadzora. Ministar Šuker odbio je otkriti tko se sve koristi kreditnim karticama i zašto i u koje svrhe se na taj na�in troši novac poreznih obveznika.
O ovom o �emu se obra�am hrvatskoj javnosti pisao je u „Novom listu“ i predsjednik Mesi�. I on upozorava hrvatsku javnost da je zabrinut stanjem u našem gospodarstvu. Iz njegova teksta mo�e se iš�itati, a na što i ja upozoravam, da ukoliko dozvolimo novu privatizaciju po Tu�manovom receptu i novu plja�ku, postat �emo društvo bez budu�nosti i pitat �emo se: „Kud plovi ovaj brod“. Osje�am, dragi gra�ani Hrvatske, da su i doma�i i strani investitori digli ruke od takve dr�ave gdje caruje plja�ka i korupcija, a da za to nitko ne odgovara, apelira Vjenceslav Cen�i� iz Rijeke.
Izvor: Novi list, autor: Vjenceslav Cen�i�
*****
Vezani �lanci:
Zvonimir Springer o problemu hrvatske brodogradnje
Druga plja�ka hrvatske brodogradnje
Spasimo hrvatsku brodogradnju
Dubrova�ki jedrenjaci na jugu Afrike i u Indijskom oceanu koncem XVIII i po�etkom XIX stolje�a
Završena promocija studenata Pomorskog Fakulteta
Na po�etak
