21.01.2009.
DEKADENCIJA
Osvrt na izlo�bu
“Balkanologija. Nova arhitektura i urbani fenomeni u jugoisto�noj Europi”
Veliko je pitanje je li dekadentniji sam Balkan ili oni što pod taj pojam trpaju ono što im padne na pamet! Još je dekadentnije kad to �ine elite koje se ponose svojom diferenciranom slikom o svijetu. Nu, neki su doma�i suradnici iskoristili prigodu i ponešto diferenciranije rekli o Balkanu. Za Maroja Mrduljaša, nakladnika hrvatskoga �asopisa Oris, pojam Balkana je kliše za iracionalnost, intuiciju i divljaštvo, dok za Sr�ana Jovanovi�a Weissa balkanizacija zna�i sposobnost za improvizaciju i prilagodbu. I Vedran Mimica se o�ituje diferencirano o ratu - kojega je izazvao Miloševi� - i o pora�u, vremenima u kojima se ne razlikuje divlja od legalne gradnje. U samim tekstovima se ipak najviše rabi pojam jugoisto�na Europa.
U Baselu je u Švicarskom muzeju arhitekture od 4. listopada do 28. prosinca 2008. uprili�ena izlo�ba pod naslovom “Balkanologija. Nova arhitektura i urbani fenomeni u jugoisto�noj Europi”. Izlo�bom su obuhva�ene zemlje bivše Jugoslavije i Albanija, poglavito njihovi glavni gradovi. Kustos izlo�be je bio Kai Vöckler, istra�iva� gradova i publicist iz Berlina. U našem kratkom osvrtu �emo se ograni�iti samo na onaj dio izlo�be koji se ti�e Hrvata.
Iz kataloga saznajemo da Hrvatska ima 4 milijuna stanovnika od toga 726,031 iseljenika. U Švicarskoj �ivi prema podatcima iz kataloga 37,844 Hrvata. BiH ima isto toliko stanovnika ali s dvostruko ve�om emigracijom i s 39,281 osobom u Švicarskoj. Ima li me�u potonjim iseljenicima u Švicarskoj Hrvata, ne znamo.
Autori izlo�be su, o�ito, kanili usporediti socijalisti�ko-komunisti�ku modernu arhitekturu s poratnom kulturom gradnje u samostalnoj Hrvatskoj. Poznato je da nema dobre arhitekture bez gospodarske podloge, premda imu�nost po sebi ne jam�i umjetni�ka ostvarenja. Pošto je Hrvatska zajedno sa Slovenijom gospodarski naprednija, u njoj je kao i u susjednoj Sloveniji mogu�e realizirati koje majstorsko djelo. Tako je na izlo�bi prikazan nesvakidašnji objekt za socijalno stanovanje u Krapinskim Toplicama arhitektica Ive Letilovi� i Morane Vlahovi�. Nekonvencionalno djelo je svakako i Muzej za suvremenu umjetnost u Zagrebu arhitekta Igora Frani�a. Iz socijalisti�kog doba prikazani su objekti rije�ki fleksibilni swimming pool Vladimira Turine sa suradnicima, neizbje�ni spomenik u Jasenovcu Bogdana Bogdanovi�a, Institut za istra�ivanje arhitekture platforme 9, 81, spomenik na Petrovoj gori. Iz tog doba je tako�er zgrada za stanovanje s apartmanima Juraja Neidhardta iz Sarajeva. Arhitektica Helena Pavel Njiri� je 2007. godine dovršila Mermorijalni muzej s izlo�benim prostorom u Jasenovcu. Osnovna škola Frano Krsto Frankopan na otoku Krku djelo je arhitekata Randi�-Turato iz Rijeke 2005. godine. Stambeno naselje u Zagrebu superprivate djelo je platforme 9, 81 iz 2003. godine.
Za sam Zagreb organizatori nalaze pohvale, ali i pokude. S jedne strane Zagreb prosperira u samom središtu, a s druge strane neoliberalisti�ka uprava mijenja koncept razvoja grada i svojom na dobit orijentiranom politikom slabi javni interes i sudjelovanje gra�ana.
Ako je okvir izlo�be dekadentan, mo�da sama izlo�ba i nije. To bi svakako trebalo ocijeniti stru�no lice koje poznaje predmet arhitekture i njezino stanje u Hrvatskoj. Mo�da ipak nije sve otok Vir ili kako se ve� u suvremenoj Hrvatskoj pateti�no identificira: svi smo mi otok Vir!?
Za portal: Tihomir Nui�
Na po�etak
