02.02.2009.
OBAMA, NA POSAO!
Ljepota Obaminih misli je neprijeporna. No, on nije propovjednik, nego predsjednik dr�ave, i njegov test ne sastoji se u tome koliko lijepo mo�e govoriti, nego da li �e se u stvarnosti zaista nešto promijeniti. Ako ne�emo gaziti naše ideale za postizanje trenutnih obrambeno-politi�kih ciljeva, ho�emo li smjesta zatvoriti koncentracioni logor Guantanamo?
Stotine milijuna ljudi u 240 zemalja, u najve�em prijenosu u povijesti televizije kao medija, gledalo je inauguraciju novog ameri�kog predsjednika, Baracka Husseina Obame. Vrijeme inauguracije postavljeno je u 11 ujutro po washingtonskom vremenu tako da bi maksimalnom broju ljudi na svijetu bilo dostupno u neko razumno vrijeme - od Hawaja u 6 ujutro do sujevjerne Kine to�no u pono� - jedino su Japan, Australija i Novi Zeland izvisili, time što je kod njih prijenos po�eo tek nakon pono�i.
U Washingtonu, broj ljudi se popeo na dva milijuna ljudi raspore�enih u preko 3 kilometra duga�ku grupu od monumentalne zgrade ameri�kog kongresa do monumentalne zgrade Lincolnovog mauzoleja, na dan inauguracije. Ljudi stoje na krovovima ku�a. Svi hoteli i moteli su rasprodani. Gra�ani Washingtona iznajmljuju svoje krevete. Studenti iznajmljuju podove u sobama svojih dormitorija.
Ro�enje kulta li�nosti
Slavlje traje još od nedjelje i koncerta ispred mauzoleja Abrahama Lincolna, gdje je pred 750,000 ljudi Bono posvetio svoju pjesmu One man came in the name of love Martinu Lutheru Kingu, koji je na istom mjestu 1963. odr�ao svoj povijesni I have a dream govor. Slavljeni�ki koncert odr�an je pod motom We are one (Mi smo jedan). To je (r)evolucija tradicionalnog ameri�kog shva�anja demokracije (napisanog na svakoj ameri�koj nov�anici) od ‘e pluribus unum’, tj, ‘iz mnoštva jedan’ u novo, interaktivno, populisti�ko poimanje demokracije, u kojem više nije jedan iz mnoštva, nego smo mi svi, �itavo mnoštvo, taj jedan: ‘nos sumus unum’. Jedan narod, jedna zemlja, jedan vo�a. Jedan! Više nema razlike izme�u nas i tog jednog. Mi smo svi Tito. Mi smo svi Obama. Ameri�ki kult li�nosti je tako napokon ro�en.
Blizu mene, na 109. ulici, je zgrada u kojoj je Obama spavao kad je došao u New York studirati na Sveu�ilištu Columbia. Pri�a se da je te prve no�i, kasno došavši, fin kakav jeste, da ne budi prijatelje, prespavao u dvorištu, a ujutro kad se probudio da su mu pili�i kljucali oko nogu. To je samo jedna od gotovo biblijskih pri�a o �ivotu našeg novog proroka. Predlo�io sam stanarima te zgrade da stave spomen plo�u, kao što je u SFRJ bila spomen plo�a na svakoj zgradi gdje je u �ivotu drug Tito spavao, jeo, piškio, kakio.
Pa�ljiva koreografija prijenosa vlasti, nalik hollywoodskoj scenografiji slave i mo�i Rimskog carstva iz Wylerovog Ben Hura, je malo kasnila zbog koli�ine oduševljenog naroda i opsega programa. Dicka Cheneya, koji je povrijedio le�a mi�u�i neke kutije, koje valjda nije smio dati nikome drugome dirati, zbog mogu�eg povjerljivog i inkriminiraju�eg sadr�aja, dogurali su u invalidskim kolicima, sa štapom u ruci i zlobnim smiješkom na ustima, tako da je sad, napokon, na posljednji dan svoje javne politi�ke karijere, evocirao i izgledom lik Broja Jedan, ulogu koga je sve ovo vrijeme, sa najve�im u�itkom, obavljao.
Rick Warren, konzervativni sve�enik iz Kalifornije, onaj koji je imao razgovor prvo s Obamom, pa sa McCainom u svojoj Saddleback crkvi, gdje je McCainu dao da potajno sluša Obamine odgovore, onaj koji je napao prijedlog da se u Kaliforniji dozvole brakovi homoseksualnih parova, pozvan je od Obame da odr�i propovijed na inauguraciji, gdje nas je, u duhu op�eg jednozna�ja, podsjetio da sve na svijetu postoji zbog jednog Boga i da je cijela povijest Njegova pri�a, nakon �ega je Aretha Franklin pjevala. U slavlju optere�enom simbolikom, Obama se zakleo na Lincolnovu bibliju - posebno se za njega iznijela iz kongresne knji�nice. Tokom zakletve došlo je do malo tenzije izme�u novog predsjednika Obame i predsjednika Vrhovnog Suda Robertsa, Bushevog �ovjeka, gdje je Obama malo pobrkao red rije�i u zakletvi, ili je to mo�da u�inio Roberts?
I stand here today...
Obama je zatim odr�ao još jedan stojim danas pred vama govor, a prije šezdeset godina mo�da mi ne bi poslu�ili hranu u lokalnom restoranu, odu napretku ameri�ke demokracije i mogu�nostima koje sam njegov izbor, izbor koji je on definirao kao biranje nade umjesto straha, za predsjednika otvara. Cinicima, onima koji sumnjaju, poru�io je da zaboravljaju što ova zemlja mo�e kad se ljudi slo�e i, malo podsje�aju�i na Deng Xiaopinga, da nije va�no da li je vlast velika ili mala, nego da li funkcionira. Tradicionalno, Republikanci, kao predstavnici bogatih, zagovaraju „malu” vlast, jer njima nije potrebna socijalna pomo�. Ta retorika ima i rasnu, rasisti�ku podlogu, jer onemogu�uje napredak siromašnijih, a siromašniji su �eš�e oni koji su potomci obespravljenih robova, nego zemljovlasnika i robovlasnika. Pobrojao je zatim sve izazove koji njega i nas �ekaju: ratovi, ekonomija, skupo zdravstvo, loše škole, energetika, ali je inzistirao na optimisti�kom tonu:
Naši radnici nisu ništa manje produktivni nego što su bili prije krize, naši rudnici nemaju ništa manje ruda�e, nas kapacitet nije manji, mi smo i dalje najbogatija i najprosperabilnija zemlja na svijetu - MI �EMO, MI MO�EMO.
Mi smo nacija krš�ana, muslimana, �idova, hindusa i nevjernika, svih boja i jezika... ljudi �e nas suditi po onome što mo�emo izgraditi, a ne po onome što mo�emo razrušiti...izbor izme�u obrane i ideala je pogrešan - o�evi ove nacije uspostavili su te ideale i mi ih ne�emo pogaziti za postizanje naših trenutnih ciljeva - što smo prije sve izdr�ali, a zadr�ali smo naše ideale! - ne dobija se rat samo puškama i tenkovima, mi �emo poraziti naše neprijatelje snagom naših ideala, mi �emo pru�iti ruku svakom tko �eli otvoriti svoju stisnutu pesnicu - MI �EMO, MI MO�EMO.
Ljepota njegovih misli je neprijeporna. No, on nije propovjednik, nego predsjednik dr�ave, i njegov test ne sastoji se u tome koliko lijepo mo�e govoriti, nego da li �e se u stvarnosti zaista nešto promijeniti. Ako ne�emo gaziti naše ideale za postizanje trenutnih obrambeno-politi�kih ciljeva, ho�emo li smjesta zatvoriti koncentracioni logor Guantanamo? Ho�emo li smjesta ukinuti pravo koje je Goerge W. Bush sebi dodijelio, a po kojemu predsjednik smije stavljati ljude u zatvor bez obrazlo�enja na neodre�eno vrijeme? Ho�emo li pokrenuti protiv Donalda Rumsfelda i Alberta Gonzalesa postupak na sudu za zlo�ine protiv �ovje�nosti? Barack Obama je ve� u nekoliko navrata izjavio kako se ne�e baviti prošlim transgresijama, što mo�e zna�iti da se ovo posljednje ne�e desiti.
Ako �e pru�iti ruku svakom tko otvori svoju stisnutu pesnicu, ho�e li Obama ukinuti tajnu operaciju koju je Busheva administracija zapo�ela u Iranu? Ako se ratovi ne dobijaju samo puškama i tenkovima, ho�e li Obama nastaviti tradicionalnu ameri�ku toleranciju izraelskih vojnih avantura? Šutio je tokom tri tjedna izraelske ofenzive u Gazi, gdje je Izrael ubijao stotinu Palestinaca za svakog ubijenog Izraelca, kao što su Nijemci �inili u Kragujevcu tokom drugog svjetskog rata (tako je broj �rtava 1300 Palestinaca i 13 Izraelaca). Oprezno je šutio, a njegov oprez, vrlina koja je vidljivo nedostajala Bijeloj ku�i posljednjih osam godina, bio je dovoljan razlog za oduševljenje i optimizam ameri�kog naroda, jer je vanjska politika SAD-a isklju�ivi prerogativ trenutnog predsjednika, te Obama nije mogao ni�im izmijeniti politiku Busheve administracije, koja je Izrael opskrbila najsuvremenijim oru�jem upravo za ovakve operacije, a Izrael je mudro odlu�io da prekine rat, povu�e trupe i dozvoli ulazak stranim novinarima dan uo�i inauguracije.
Šteta je me�utim u�injena. Zlo�ini su po�injeni. Zgrada UN-a u Gazi je uništena direktnim hicima izraelske artiljerije. Brod sa ameri�kom kongresmenkom i Zelenom kandidatkinjom za predsjednicu, Cynthiom McKinney, je ošte�en napadom izraelskog ratnog broda.
Regrutiranje mud�ahedina za rat protiv Izraela u Iranu je zapo�eto još prije poziva Osame Bin Ladena na globalni d�ihad. YouTube je kompromitiran od strane Izraelskog ratnog zrakoplovstva, koje ga je koristilo u propagandne svrhe. Legitimno izabrano politi�ko vodstvo Palestinaca proglašeno je teroristima, jer je odbilo priznati dr�avu Izrael, i sve je u�injeno da ih se dokraj�i do Obamine inauguracije, kako bi nova ameri�ka administracija mogla lakše kumovati eventualnom sporazumu izme�u Izraela i Mahmuda Abbasa - no Abbasov Fatah je kooperacijom sa Izraelom izgubio utjecaj u vlastitom narodu, a Hamas je dobio na presti�u, više nego je izgubio u ljudstvu, oru�ju i infrastrukturi, mogu�e dodaju�i još mnogo godina ovom ve� 60 godina dugom ratnom sukobu.
Obamina procjena glavnog uzroka trenutne ameri�ke ekonomske krize kao našeg zajedni�kog propusta da donosimo teške odluke (our collective failure to make hard choices), je ispravna, jer kriza jeste zapravo u tome da mi svi, koji ovdje �ivimo, ve� godinama �ivimo preko naših mogu�nosti, što nam ostatak svijeta velikodušno pla�a. No ta procjena se mo�e proširiti i na vanjskopoliti�ke probleme - nas zajedni�ki propust kao Amerikanaca jeste i da donosimo teške odluke kada su u pitanju naši saveznici, kojima je, izgleda, do sada sve bilo dopušteno. Kako �e svijet primiti Obamu danas, zato ponajviše ovisi o tome kako �e Obama rješavati izraelsko-palestinski problem.
Nova lisica, isti kokošinjac
Za utjehu onima koji misle da Hrvatsku vodi banda lopovska, Milorad Blagojevich je ve� �etvrti guverner dr�ave Illinois koji �e završiti u zatvoru zbog korupcije (nakon Georgea Ryana, Daniela Walkera i Otta Kernera). Njegov ‘grijeh’ je što je pokušao prodati Obamino senatorsko mjesto za 500 tisu�a dolara preko telefona, iako je dobro znao da ga FBI prisluškuje. Tih pet stotina tisu�a je prava malenkost u usporedbi sa 50 milijardi dolara koliko je Bernard Madoff uspio oplja�kati od svojih ulaga�a tokom dvadeset godina propusta nadle�nih slu�bi da donose teške odluke. Fondacija Eli Wiesel je izgubila sav novac u skandalu. Druge �rtve su Brennan Center for Justice, Human Rights Watch, Advancement Project i Center for Constitutional Rights. I mnogo manjih, prete�no �idovskih fondacija i Yeshiva škola, jer je Madoff naj�eš�e plja�kao svoje. Danas, kad se kre�e van ku�nog pritvora, nosi pancirku, jer je najve�i ulaga� - Becka Bank of Medici - uglavnom ulagala novac ruskih oligarha, a njima vjerojatno ne bi teško palo da ga smaknu.
Tih pedesetak milijardica blijedi prema deset tisu�a milijardi dolara, koliko je zapravo ameri�ka ekonomija u gubitku nakon trideset godina �ivota iznad svojih mogu�nosti, a posebno nakon osam godina vladavine Busheve kamarile. Plja�ka je otprilike iznosila 400 milijardi dolara godišnje, dakle osam puta više nego što je Madoff maznuo u 20 godina - toliko su si bankari skinuli svake godine iz banaka i stavili u svoje d�epove. Prosje�ne pla�e u bankarstvu bile su �etiri puta ve�e od prosje�nih pla�a u bilo kojoj drugoj usporedivoj profesiji. Zato su svi htjeli biti bankari, zato je toliko mladih išlo studirati business (MBA), i zato SAD danas nema svojih znanstvenika - svi su gramzivo jurili za dolarima na Wall Street, gdje su ih dijelili kapom i šakom, a svi ostali sektori u društvu su patili. Sad kad je mlijeko iskipilo, bankari se prave ludi kao da ne znaju kud je vrhnje pošlo.
Miloševi�ev recept
Kao i u slu�aju Bernarda Madoffa, tako i u širem slu�aju �itavog Wall Streeta, jedini realni bili su profiti i bonusi onih koji su baratali tu�im novcem. Sve ostalo su bile samo brojke na papiru da se zama�u o�i ulaga�ima. I danas mislim da se uop�e ne mo�e vjerovati izvješ�ima banaka da predstavljaju njihovo stvarno financijsko stanje. To i jest razlog zašto ne daju zajmove, iako su primile novac od dr�ave specifi�no zato da bi davale zajmove. Jer su zapravo pred ve�im gubicima nego su izvorno priznale. Umjesto da banke daju zajmove, one danas primaju pozajmice, jer su ih vlastiti zaposlenici posve legalno oplja�kali u protekla 2-3 desetlje�a. A u zemlji koja �e sitnog lopova stavit u zatvor na dugo godina, tim ugla�enim i lijepo odjevenim prevarantima ne prijeti nikakva opasnost.
I koje je rješenje Obaminog tima? Tiskati i podijeliti još novca. Nije li to bio Miloševi�ev recept za krizu? Obama je najavio najve�i projekt javnih radova nakon Eisenhowerove izgradnje mre�e autocesta. Milijarde se dijele kao da je ameri�ka nacionalna riznica bure bez dna. Obama vadi ze�eve iz šešira, jednog za drugim. Sve je tu: i ekonomija, i energija, i zdravstvo, i obrazovanje, a uz manje poreze. Na �iji ra�un? Na ra�un drugih i tre�ih zemalja, naravno. Sve se mo�e s 13 nosa�a aviona! No i to sve mo�e biti sasvim nedovoljno, tvrdi Paul Krugman, ekonomist nobelovac, kolumnist New York Timesa.
U me�uvremenu se zastrašuje imigrante kako bi se svima oborile pla�e, radnici preuzimaju tvornice koje se zatvaraju zato što banke ne daju zajmove, pada prodaja luksuzne robe, a dok stopa nezaposlenosti raste - tokom studenog je u SAD-u izgubljeno pola milijuna radnih mjesta, raste i broj ljudi koji se dobrovoljno prijavljuju u vojnu slu�bu, nemaju�i drugog izbora, te je Pentagon direktni beneficijent ove krize. U protekloj godini samo je dvjema dionicama na newyorškoj burzi porasla cijena - Wal Martu i McDonaldsu - najve�em svjetskom lancu supermarketa sa jeftinom robuljinom i najve�em svjetskom lancu junk-fooda. Nije istina dakle, da je kriza loša za sve: dobra je za bankare koji su si jamili, dobra je za Wal Mart i McDonalds, a odli�na je za Pentagon.
Dobra je i za skateboardere, koji po Kaliforniji prazne bazene ku�a koje su ljudi izgubili, da bi ih mogli koristiti kao skate-parkove. Posebno je dobra za jednog navodnog skateboardera kojeg je Obama nominirao za svog ministra financija - Timothyja Geithnera. Novi šef poreznog ureda, Geithner, pokušao je utajiti vlastiti porez od 2001.-2004., dok je bio šef Me�unarodnog monetarnog fonda i stezao remenje drugim zemljama, sve skupa 34 tisu�e dolara, iako je tamo primao posebno �ek specifi�no namijenjen pla�anju ameri�kog poreza, kao ameri�ki gra�anin zaposlen u me�unarodnoj instituciji. Otkriven je 2006., i, nakon revizije, platio je što je bio du�an, no što �e nam novi lisac u kontroli našeg kokošinjca?.
Od drugih kandidata za kabinet tu je Steven Chu, fizi�ar, nobelovac, kandidat za ministra energetike, te Tom Vilsack, bivši guverner Iowe, kandidat za ministra poljoprivrede. Vilsack je pomogao Obami pobijediti u Iowi, �itnici Sjedinjenih Dr�ava. Kontroverzan je zbog podrške geneti�ki modificiranoj hrani (kakvu EU zabranjuje): on je godinama radio kao odvjetnik agroprocesora Cargill i ConAgra, upravo na biotehnološkim slu�ajevima. Osim toga je velik zagovornik upotrebe etanola dobivenog iz kukuruza kao zamjene za naftne derivative, umjesto da se taj kukuruz upotrijebi za rješavanje gladi u svijetu.
Steven Chu, nobelovac koji je prihvatio pretpostavku
da je kompromis majka svih nominacija
Ministarstvo energetike u SAD-u, osim elektrodistribucije, nadgleda i proizvodnju nuklearnog oru�ja. Trenutno Sjedinjene Dr�ave troše više na proizvodnju nuklearnog oru�ja nego na programe štednje energije. Chu je prije imenovanja za ministra davao izjave kako cijenu benzina u SAD-u treba porezima podignuti na evropsku razinu, te kako je ugljen njegova najve�a no�na mora. Iako je i dalje zagovornik unapre�enja dalekovodne mre�e i razvoja obnovljivih izvora kao energetskih prioriteta, odustao je od podizanja cijene benzina, oprezno je nagovijestio povratak izgradnji nuklearnih elektrana, pa �ak i pokoje termoelektrane na ugljen. Kompromis je majka svih nominacija.
Obama lijepo govori, no dajmo mu sto dana da nam doka�e da li je njegova promjena stvarna ili samo retori�ka. Da li je zaista Obama druga�iji od drugih ameri�kih politi�ara? Ili �e vrijeme okrutno pokazati da i on potpada pod definiciju ameri�kog demopublikanskog sustava iz �lanka Chrisa Hedgesa: Demokratska i Republikanska stranka postale su ništa više do ljigavih klubova privilegiranih i bogatih, kurve novca i korporacijskih interesa, taoci masivne industrije oru�ja i ve� toliko vi�ne izvrtanju istine i samo-iluziji da ni same više ne znaju razlu�iti istinu od la�i.
Autor: Ivo Škori�, New York
Komentari:
Stezanje Remena Bandi Lopovskoj 22.01.2009 | 18:10
http://www.nytimes.com/2009/01/22/us/politics/22obama.html
Obama je prvi dan donio odluku da zamrzne place vladinih duznosnika, kao i da otvori sve informacije o radu vlasti javnosti - novinari su fotkali olovku kojom je potpisao taj vazni dokument u napretku slobode i transparentnosti vlasti.
Zanimljivo je da je Zoran Milanovic, lider SDP-a u Saboru, pred nekoliko dana zatrazio isto u Hrvatskoj. Steta sto on, za razliku od Obame, ne moze donijeti takvu odluku, dok Sanadera ne otpreme helikopterom s Markovog Trga na Splitsku Rivu...
http://www.sdp.hr/vijesti/neobranjiv_rast_duznosnickih_placa
Obama walks the talk! 22.01.2009 | 15:26
Prva odluka Obamine administracije - danas ce Obama potpisati dekret o zatvaranju zatvora u zaljevu Guantanamo i o ukidanju CIA-inog programa zatvaranja i mucenja osumnjicenih po raznim "crnim" mjestima na svijetu. 245 trenutno zatvorenih u Guantanmu ce smjesta biti prebaceni u normalni americki pravosudni sustav. Vrlo ohrabrujuce. Doduse to je jednostavna odluka, nesto sto se moglo napraviti dekretom. Druge stvari nece biti tako lako i brzo rjesiti, no dobro je od necega poceti!!!
http://www.nytimes.com/2009/01/22/us/politics/22gitmo.html?_r=1&hp
ak 22.01.2009 | 09:45
evo što se dogadja kad jelica i ostale dokone ku�anice dobe pravo glasa - izaberu prvog zgodnog demagoga. pa obama se dosad nije bio izjasnio konkretno niti o jednoj temi na svijetu. doduše jedino što znamo o obami je njegova maska satkana od obe�anja promjene, nitko u stvari ne zna tko je obama, da li je on još jedna 'korporacijska' kurva ili stvarni reformator koji je umjerenom maskom uspio biti prihvatljiv ve�ini amerikanaca, ali napokon smo do�ekali dan kad �e maske po�eti padati.
jelica 21.01.2009 | 19:45
aaaaaaaaaaaaaaaa! nemrem vjerovat da je nekoj naciji tolko ispran mozak, tolikim milijunima ljudi, da im nakon nekoliko rije�i nade "nestanu" svi njihovi problemi, da od jednog �ovjeka koji je pun lijepih rije�i rade tolku ikonu, a iz ni�eg. a onda pogledam oko sebe i sve mi izgleda vjerojatnije kad vidim da su i nama isprani mozgovi al u potpuno drugom smjeru, u smjeru neutralnosti i totalne pasivnosti, neizainteresiranosti za probleme koji nas okru�uju i koji su tolko stvarni a ljudi jednostavno trpe i šute
Purger 21.01.2009 | 16:59
Jako je vazno ono sto je Obama istaknuo u svom inaguracijskom govoru je da su najveca dva zla koja je slobodni svijet pobijedio u 20 stoljecu - fasizam i komunizam. NADAM SE DA CE DOMACE KOMUNJARE KOJE STALNO TRAZE OPRAVDANJE KOMUNIZMA I KOMUNISTICKIH ZLOCINA CUTI TE OBAMINE RIJECI I PRIHVATITI DA JE KOMUNIZAM ZLOCINACKA UDRUGA KOJA JE ZLOCINOM PREMA SVIMA GARANTIRALA OPSTANAK NA VLASTI SAMO NEKIMA. Hitno nam treba lustracija da se isprave povijesne nepravde i da kazni svaki zlocin i da idemo cistih ruku i cistog obraza u buducnost.
vk 21.01.2009 | 12:37
simptomati�no je da se ipak zbunio kad je morao izgovoriti ono Hussein....:-)
Izvor: HAP - Hrvatski antiglobalisti�ki pokret
PS:
Na slici gore je Steven Chu, fizi�ar, nobelovac, Obamin ministar energetike koji je hrvatskog fizi�ara dr. Davora Pavunu imenovao jednim od recenzenata projekata u ameri�kom ministarstvu energetike (DOE).
A što se predsjednika Obame ti�e - ipak se kre�e...
Obama potpisuje dekret o zatvaranju zatvora u zaljevu Guantanamo
Vezani �lanci:
Hrvatski fizi�ar poma�e Obami u izboru ekoprojekata
Donosi li Obama po�etak kraja vlasti Merkura, rimskog boga nov�ara, trgovaca i lopova!?
Za portal odabrao i pripremio: zm
Na po�etak
