ARHIVA

09.03.2009.

60% Hrvata s diplomom piše kao u prvom osnovne
Piše: Ivana Kalogjera Brki�

Na hrvatskim fakultetima otkrili smo pora�avaju�i podatak: studenti do diplome napišu 100 kartica teksta i onda tra�e posao, a ne znaju ‘�’ i ‘�’, a kamoli kriti�ki pisati.

„Cilj ovog rada je opisati radni tijek jednog restauranta. Tako �emo saznati da je restaurant glavni predstavnik ugostiteljskih objekata za prehranu, pi�e i napitke.”

Tim je rije�ima student jednog društvenog fakulteta, koji zbog male upisne kvote upisuje samo „elitu”, zapo�eo seminarski rad o ugostiteljskom poslovanju. 

Svaki drugi hrvatski student elementarno je nepismen, tvrde sveu�ilišni profesori s kojima smo razgovarali o tome koliko i kako studenti pišu. Velik postotak studenata pritom, ka�u profesori, ne samo da griješi pri pisanju �/�, ije/je, velikog i malog slova i sli�no, nego uop�e ne znaju strukturirati misli niti ih preto�iti na papir. 

Hrvatski studenti pišu puno manje od kolega u Europi. Bolonja je, doduše, na fakultetima pove�ala broj pisanih radova, no to je još premalo u odnosu na ono što se radi vani. Dok studenti Sveu�ilišta u Oxfordu imaju obvezu tjedno napisati oko 15 kartica teksta, naši studenti tijekom cijelog studija napišu maksimalno 100 kartica, izra�unao je doc. dr. Pavel Gregori� sa zagreba�kog Filozofskog fakulteta, koji je na Oxfordu završio magisterij iz filozofije.

Najgore na novinarstvu

- Tijekom �etverogodišnjeg studija filozofije i komparativne knji�evnosti u Zagrebu napisao sam oko 150 stranica teksta, uklju�uju�i diplomski rad. U Oxfordu sam samo u dvije godine napisao 600 stranica. U Zagrebu sam dobivao malo povratnih informacija o napisanome, dok su u Oxfordu svaki esej, kao i magistarski rad, detaljno komentirali - rekao je Gregori�. Zgro�en je praksom hrvatskih studenata koji gra�u u�e napamet umjesto da je kriti�ki promišljaju.

Najmanje pišu, pokazalo je naše istra�ivanje, studenti novinarstva i kroatistike, dakle upravo oni koji bi trebali biti najpismeniji.

„Jednom davno bijah eto na predstavi Povratak doti�nog Filipa Latinovicza, (ne sje�am se na �iji nagovor) i moram priznati kako me Krleza stvarno usporio i smirio...zakasnio sam na prvih dvadeset minuta bijavsi uvjerena da pocinje u 20.00, a ne 19.30. tako da sam propustio ono sto je zapravo bitno, a to je kako ce Vitez prenjeti na pozornicu Filipove strahove, topote konja, mirise trafike i misticnost akta na zidu koji mo�e vidit kroz klju�anicu (ako se dobro sje�am ;) ).” 

Ovaj niz nabacanih rije�i, slova bez puno smisla, to bi trebala biti - kazališna kritika. Potpisuje je, ni manje, ni više, nego apsolvent na jednom zagreba�kom fakultetu. Profesor koji nam je pokazao ovaj rad rekao je da, dok je to �itao, nije znao bi li se smijao ili bi plakao. Autoru „remek-djela“ do diplome je ostalo samo nekoliko ispita.

Ne vladaju svojim jezikom

Jedna ugledna profesorica, vrsna jezi�na stru�njakinja, ka�e da je problem pisanja s kojim se bori ve�ina studenata nimalo ne iznena�uje jer „cijeli �ivot lektorira tekstove sveu�ilišnih profesora“.

- Kad ljudi koji predaju na fakultetu ne znaju pisati, trebamo li se �uditi zašto su nam studenti nepismeni - pita.

Njezina je procjena da u Hrvatskoj iz godine u godinu pada razina pismenosti, a to što su studenti sve nepismeniji ne treba gledati kao izoliran problem. Nepismeni su nam, naime, i osnovci i srednjoškolci, pa ni studenti ne mogu biti pismeniji. 

- Nešto je o�ito pogrešno u sustavu obrazovanja jer je nevjerojatno da nakon 12 godina školovanja naši mladi loše ovladaju vlastitim jezikom - ka�e naša sugovornica.

Nives Opa�i�, umirovljena profesorica hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ka�e da Hrvati nesuvislo govore, pa nesuvislo i pišu.

- Moje iskustvo pokazuje da je kod svakog drugog akademski obrazovanog gra�anina, bez obzira na to je li rije� o lije�niku, pravniku ili ekonomistu, pismenost na razini osnovne škole. Oni, dakle, znaju osnovne stvari o subjektu, predikatu i gramati�kim kategorijama jer nastavu hrvatskog jezika nakon osnovne škole više nemaju, a nema uop�e svijesti o tome da akademski gra�anin mora pravilno pisati i govoriti - rekla je Opa�i�.

�ini joj se da prosvjetna vlast taj problem rješava „papirnato“, bez prakti�ne i sustavne primjene.

- Naši u�enici ne samo da se ne znaju pismeno izra�avati nego ne znaju ni �itati s razumijevanjem - ocjenjuje Opa�i�.

Prisjetila se da su stranci koje je pou�avala bolje znali hrvatski jezik.

- Kada sam studentima prve godine Filozofskog fakulteta dr�ala jezi�ne vje�be, test gramatike i naglasaka najbolje je riješila Ruskinja Olga Leškova, a najbolji je iz akcentuiranja rije�i bio Finac Matijas Helman, jer stranci temeljito u�e - istaknula je.

Ameri�ka reforma

Komunikacija na materinjem jeziku smatra se jednom od klju�nih kompetencija kojom bi, i prema odlukama Europske komisije, trebali ovladati svi gra�ani. Na svladavanju vještine pisanja temelji se i posljednja ameri�ka reforma školstva. 

U Hrvatskoj taj problem još nismo osvijestili. U Engleskoj i u Americi djecu ve� u srednjoj školi u�e kako primijeniti osnovne elemente akademskog pisanja.  

U školi samo zada�nice

- Vještina pisanja dugotrajan je proces. Pogrešno je misliti da �e ona do�i sama od sebe - tvrdi i dr. Marko Aleri� s Odsjeka za kroatistiku zagreba�kog Filozofskog fakulteta. Prema njegovim rije�ima, vještinu pisanja srednjoškolski bi nastavnici s �acima trebali vje�bati u sklopu jezi�nog izra�avanja, no to prakticiraju rijetki jer je program pretrpan: koncipiran je, naime, za pet školskih sati tjedno, a nastava se izvodi u tri-�etiri sata, ovisno o vrsti škola.

- U školi se jedino pišu zada�nice, i to najviše dvije-tri godišnje. Teme su im uglavnom vezane uz neki knji�evni ili umjetni�ki predlo�ak, pa u�enici druge stilove nemaju priliku ni upoznati, a kamoli uvje�bati - rekao je Aleri�. Iskreno je priznao da se vještina pisanja nedovoljno „brusi“ i na studiju kroatistike.

- Naši studenti u pravilu pišu jedan esej po kolegiju. No, nije problem samo u broju eseja. Studenti kroatistike morali bi imati vje�be pisanja na na�in da im se zada da od nekoliko �injenica napišu par re�enica, a toga nema - primijetio je Aleri�.

Studentski biseri

Što su sve u stanju napisati studenti, teško je i zamisliti.  

„�im potencijalni kupac na televiziji vidi neku reklamu, odma se javlja motivacija da se taj proizvod kupi. Nakon motivacije kupac dolazi do odre�enog razmišljanja. To razmišljanje svodi se da �emo biti sli�niji osobi s reklame ukoliko kupimo taj proizvod. Nakon ove dvije faze dolazi kona�ni rezultat. To je kupnja odre�enog proizvoda. Upravo se kroz ove faze vidi koliko je dobar oglas („reklama“) va�an i u�inkovit.“ 

Doslovce tim rije�ima jedna je studentica humanisti�kog fakulteta objasnila svoje vi�enje reklame.

Njezina nešto mla�a kolegica u eseju o Siniši Glavaševi�u razvila je teoriju o dvojbama ratnih izvjestitelja.

„Pitanje apsolutne istine u ratnim izvještajima i dalje je kolebljivo, a vjerojatno �e uvijek i biti, jer nitko nije kompetentan donijeti kona�nu presudu o tome sprje�ava li zauzimanje osobnog stava novinara u objektivnom izvještavanju s terena“, napisala je.

Najve�i je šum u “misaonom kanalu” ipak imao student koji je interkulturalne razlike objasnio ovako:

„Mi nemo�emo rasu�ivati kulturu svoga naroda od kulture drugih naroda, na temelju glasina. Mi trebamo po�i u sve te dr�ave da bi znali kakva je kultura drugih naroda. Svaka dr�ava ima druga�iju kulturu, svaka rasa ima svoju kulturu. Kultura se ne o�ituje samo u kulturnoj baštini nego i u vjeri pojedinaca. Svaka kultura ima svoja obilje�ja kojih se pojedinci u njoj pridr�avaju.”!? 

Jelena Juriši�, nastavnica na Hrvatskim studijima, cijeli je studentski �ivot provela na Fakultetu novinarstva moskovskog dr�avnog sveu�ilišta Lomonosov. Kao i na Oxfordu, i na Lomonosovu studenti tjedno u prosjeku pišu barem 15-ak stranica pisanih radova, a za svaki kolegij moraju pro�itati od pet do 15 knjiga, nekada i više.

Akademsko pisanje

- Ako sam htjela dobiti ocjenu izvrstan, morala sam svladati i dopunsku literaturu, a to zna�i da sam za neke kolegije �itala i po 3000 do 5000 stranica. Za jednosemestralni kolegij povijest ruske knji�evnosti koji se bavio isklju�ivo Tolstojem i njegovim radom tu sam ocjenu, primjerice, dobila tek nakon što sam pro�itala sva Tolstojeva djela, zatim sva njegova djela i pisma objavljena u ruskim novinama i �asopisima, svu prepisku s tadašnjim patrijarhom Ruske pravoslavne crkve i nekim njegovim suvremenicima poput Dostojevskog, te najva�nije kritike njegovih romana - rekla je Juriši�.

U Rusiji se svaka godina studija zaklju�uje završnim radom, koji je priprema za izradu magistarskog rada.

- Kada iz sadašnje perspektive gledam na svoje studentske dane, �ine mi se nestvarnima. Predajem na svim godinama studija komunikologije, a imam i iskustvo predava�a na Fakultetu politi�kih znanosti, i svake me godine ‘fascinira’ koli�ina nemotiviranosti, nezainteresiranosti, nehtijenja i nerada novih brucoša. Dakako, ne odnosi se to na sve studente, ali iz godinu u godinu sve ih je više. Njihove radne navike, kvaliteta u�enja i zainteresiranost za studiranje nisu ni do koljena onima koje su imali moji ruski kolege. �esto odem u knji�nicu provjeriti koje knjige studenti koriste za moje kolegije. Oni koji ih posu�uju mogu se izbrojiti na prste jedne ruke - tvrdi Juriši�.

Na prste jedne ruke mogu se izbrojiti i profesori entuzijasti koji su više ili manje uspješno pokušali nau�iti studente kako primijeniti me�unarodne standarde akademskog pisanja, što je i najva�niji oblik akademske komunikacije.

- Ozbiljno razmišljam da dogodine odustanem od izvo�enja tog kolegija. U njega sam ulo�io velik trud, a dobio male rezultate, pa mi se kolege ve� smiju iza le�a - rekao je jedan od izvo�a�a tog kolegija.

Sve gore i gore

Još je gore prošla Marie-Elise Zovko, nastavnica na Hrvatskim studijima. Njezin kolegij akademsko pisanje izvodio se samo jedan semestar. Ukinut je uz objašnjenje da su studenti preoptere�eni.

Zovko je ro�ena Amerikanka, a u SAD-u je završila školu i fakultet. Udala se za Hrvata, tako�er sveu�ilišnog profesora. Prije 10-ak godina po�ela je predavati uvod u gr�ku filozofiju. Ispit završava pisanjem eseja, a sve ove godine studenti su dobivali ista pitanja. Prve godine na ispitu ih je prošlo 60 posto, danas u tome uspijeva jedva 40 posto.  

- I statisti�ki mogu dokazati da je situacija iz godine u godinu sve gora. Danas sam sretna ako studenti uop�e shvate zadatak. To me frustrira jer smatram da su s vremenom moja predavanja postala sve bolja - rekla je Zovko koju je upravo to iskustvo potaknulo da Upravi Hrvatskih studija predlo�i kolegij: akademsko pisanje za neznalice.

- Shvatila sam da studentima treba terapija jer mnogi od njih nisu u stanju gradivo koje su pro�itali svojim rije�ima prenijeti na papir, a kamoli napisati konstruktivno mišljenje o nekom problemu - rekla je sveu�ilišna profesorica koja sa svojim studentima na kuhinjskim receptima vje�ba kako bi trebalo strukturirati tekst. Tako im, ka�e, najzornije mo�e objasniti sve korake oblikovanja teksta, a da on ostavi „dobar okus“. O temi akademskog pisanja profesorica Zovko piše i znanstveni rad u kojem je predlo�ila osnivanje me�usveu�ilišnog centra za pisanje. Ne poka�u li sveu�ilišta uskoro za to interes, projekt �e, ka�e, pokušati razviti tr�išno.

Profesori nemaju vremena

Tre�ina studenata nema osnovne intelektualne predispozicije da bi se mogla izra�avati, i pismeno i usmeno, zaklju�uje i prof. dr. Siniša Rodin, profesor europskog prava na zagreba�kome Pravnom fakultetu.   

 Ali zašto profesori, ako ve� studenti pišu tako malo i toliko loše, ne uvedu �eš�e pismene radove kao što je uobi�ajeno vani?

Tvrde nam da je to sada neizvedivo. Studenata je, ka�u, previše, grupe su prevelike, pa je individualni rad sa studentima iluzija. 

-  Nas je na katedri �etvero, a imamo 800 studenata, što je protiv pravila bolonjskog procesa. Kada bi moji studenti pisali radove svaki tjedan, izra�unajte koliko bi mi vremena trebalo da ih ispravim - rekao nam je profesor Rodin.

Nije li, prema tome, krajnje vrijeme da se u Hrvatskoj napravi inventura bolonjskog procesa?

***************************************************

Biseri akademskog pisanja

1. Cilj ovog rada je opisati radni tijek jednog restauranta. Tako �emo saznati da je restaurant glavni predstavnik ugostiteljskih objekata za prehranu, pi�e i napitke.
(o ugostiteljskom poslovanju)

2. U ovom radu htio bi pobli�e opisati neke od  gra�evina i spomenika kulture jer imaju svoju daleku prošlost. Sa�uvane su  gra�evine koje šalju poruke iz povjesnih dubina našeg grada i ne dolaze iz današnje zbilje.
(o kulturnoj baštini Zadarske �upanije)

3. Pitanje apsolutne istine u ratnim izvještajima i dalje je kolebljivo, a vjerojatno �e uvijek i biti, jer nitko nije kompetentan donijeti kona�nu presudu o tome sprje�ava li zauzimanje osobnog stava novinara u objektivnom izvještavanju s terena.
(posebnosti ratnog izvjestiteljstva)

4. Mi nemo�emo rasu�ivati kulturu svoga naroda od kulture drugih naroda, na temelju glasina. Mi trebamo po�i u sve te dr�ave da bi znali kakva je kultura drugih naroda. Svaka dr�ava ima druga�iju kulturu, svaka rasa ima svoju kulturu. Kultura se ne o�ituje samo u kulturnoj baštini nego i u vjeri pojedinaca.
(o interkulturalnim razlikama)

5. Jednom davno bijah eto na predstavi Povratak doti�nog Filipa Latinovicza, (ne sje�am se na �iji nagovor) i moram priznati kako me Krleza stvarno usporio i smirio...zakasnio sam na prvih dvadeset minuta bijavsi uvjerena da pocinje u 20.00, a ne 19.30. tako da sam propustio ono sto je zapravo bitno, a to je kako ce Vitez prenjeti na pozornicu Filipove strahove, topote konja, mirise trafike i misticnost akta na zidu koji mo�e vidit kroz klju�anicu (ako se dobro sje�am ;)
(kritika predstave Povratak Filipa Latinovicza)

6. Iako je knjiga davno napisana, tema je i dalje popularna te �e zaintrigirati mnoge. Tako dobroj pri�i dodajte današnju tehnologiju i dobit �ete pravi hit. Mana filma mogla bi biti tipi�na „happy end“ pri�a ako niste ljubimac takvih, a vrlina je ona zbog �ega se filmovi i snimaju, da gledatelji filma do�ive katarzu.
(kritika filma grof Monte Cristo)

7. Ovako ubrzan razvoj i napredak tehnologije je samo olakšanje na�ina na koji �ivimo i ne bismo to trebali smatrati nekakvom prijetnjom na našu individualnost. Bez tehnologije danas ne mo�emo �ivjeti, ali njezin utjecaj na �ovjeka prema meni je neznatan.
(o utjecaju tehnologije na suvremeni �ivot)

8. �im potencijalni kupac na televiziji vidi neku reklamu, odma se javlja motivacija da se taj proizvod kupi. Nakon motivacije kupac dolazi do odre�enog razmišljanja. To razmišljanje svodi se da �emo biti sli�niji osobi s reklame ukoliko kupimo taj proizvod. Nakon ove dvije faze dolazi kona�ni rezultat. To je kupnja odre�enog proizvoda. 
(o utjecaju oglasa)

***************************************************

Ako ne znaš pisati, ne mo�eš studirati

One sekunde kad kao brucoš dobijete klju�eve sobe u studentskom domu, ameri�ki vas fakultet pošalje na testiranje vještine pisanja. To nije ispit znanja engleskog ili pro�itane srednjoškolske lektire - na njemu morate pokazati koliko dobro u kratkom vremenu pišete kriti�ke eseje. Stvar se sastoji od nekoliko blitz, “razumijem što �itam” pitanja ispod prilo�enih tekstova, dva-tri eseja koja morate analizirati i tri pitanja za du�e sastavke koje sami pišete. 

“Taj nam ispit pokazuje koliko treninga treba studentu”, objasnio je James Herron, direktor programa za analiti�ko pisanje na Harvardu. “Mnogo ih dolazi iz srednje škole s površnim znanjem. Na testiranju �e eseje po�eti povijesnom generalizacijom, poput ‘ekologija je u nekoliko godina postala vrlo bitna’, bacati izjave bez dokaza ili povla�iti zaklju�ke bez logi�nog slijeda. To moramo ispraviti u prvoj godini, a na ispitu ustanoviti koliko je stanje loše.” Rezultati testiranja svrstavaju vas u odgovaraju�i odsjek predmeta analiti�ko pisanje. Nije bitno studirate li molekularnu biologiju, politi�ku znanost ili ekonomiju, ovaj predmet svaki brucoš mora upisati i polo�iti. “Pisanje je majka studiranja”, samo napola u šali ka�e Herron. 

Škole poput Yalea, Stanforda i University of Chicago koriste druk�iji sustav - umjesto jednog predmeta pisanja uzimate ih nekoliko - ali svrha im je jednaka, “da drilaju brucoše neljudskom koli�inom esjea”, jada se Andrew Saviano, student druge godine Yalea. U oba je re�ima klju�no da studenti pro�u trening pisanja �im stopalom stupe u kampus. “Ako student do�e na fakultet sa slabom vještinom pismenog izra�avanja i mi to hitno ne riješimo, nema šanse da pre�ivi prvu godinu”, ka�e Herron. Jedan se student NYU-a zaboravio registrirati za predmet pisanja na prvom semestru. Morao je preklinjati administraciju da ga uzme na prolje�e - ina�e ne bi mogao studirati dalje.

Tim se predmetom tek otvaraju vrata bajkovitog svijeta pisanja. Susrest �ete se s tri vrste društvenih predmeta s obzirom na koli�inu pisanja: oni koji tijekom semestra zahtijevaju kratke eseje svakog tjedna, a na kraju istra�iva�ki rad od 15 kartica, oni s tri, �etiri eseja od 10 kartica te predmeti na kojima ste cijelo vrijeme posve�eni istra�ivanju za veliki rad od 20 i više stranica. Prirodni predmeti obi�no imaju esej od �etiri, pet kartica kao jedan od semestralnih uvjeta, a svakog tjedna zadatke, od kojih barem jedan zahtijeva du�i pismeni odgovor. Ako uzimate usko specijalizirani predmet na odjelu fizike, pisanja ne�e biti gotovo uop�e, a ako imate nesre�u da volite knji�evnost ili filozofiju, bit �e ga drasti�no više.

James Engell strogi je šef odjela engleskog jezika i knji�evnosti na Harvardu. “Volim studentima zadavati kratke, a zahtjevne eseje, prisilim ih da maksimalno sa�mu svoje misli”, ka�e Engell. Objasnio je da je “potreban izniman trud da pro�itate 200-300 stranica svaki tjedan, analizirate ih te iz toga sagradite tezu i argumente za koje nemate više prostora od dvije, tri stranice”.

Student društvenih znanosti producira 60-70 kartica eseja po semestru ili 600 kartica u �etiri godine studiranja. Prva i druga godina su najintenzivnije, tu se �esto dogodi da student povijesti ili politike mora iz sebe izvu�i i po 80 kartica u semestru. Ako vaš odjel zahtijeva pisanje diplomskog rada ili ste ambiciozni pa �ete ga dobrovoljno raditi, to je dodatnih od 80 do 140 kartica na posljednjoj godini. Ali ni studenti kemije, matematike ili kompjutorskih znanosti ne izvuku se bez sastavljanja re�enica - moraju uzeti barem osam društvenih predmeta s puno pisanja, što ispadne 100-150 kartica u �etiri godine.

Engell je profesor engleskog ve� 20 godina. Smatra da se danas na ameri�kim fakuletima ne piše dovoljno. “1950-ih godina mnogo je univerziteta ukinulo retoriku kao obvezni predmet. Bila je to loša odluka. Nije rije� samo o znanosti javnoga govorenja nego i razvijanju kriti�kog razmišljanja.”    Miran Pavi�

***************************************************

‘Kad idem pisati, oblije me znoj’

Jure Marinovi�, student povijesti na Filozofskom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu i studentski pravobranitelj, prva je generacija studenata Bolonjaca. Ljetos je završio tri godine prediplomskog studija kao jedan od najboljih u klasi i stekao titulu prvostupnika.

- Tijekom te tri godine napisao sam najviše 20-ak radova, eseja i seminarskih radova - ka�e Jure koji je upisao i diplomski studij povijesti. Bavit �e se istra�ivanjem srednjega vijeka. 

- Na nekim odsjecima studenti su dobili upute kako strukturirati tekst za seminarski rad. Nama to nitko nije pokazao. Morali smo se sna�i sami - ka�e Jure. Prisjetio se prvog šoka me�u studentima povijesti: na prvoj godini studija profesor Neven Budak dao im je da napišu esej na zadanu temu. Rezultati su bili porazni. Jure pamti to�an broj studenata koji nisu zadovoljili. Od 118 koji su pisali esej, palo je njih 66.

- Studentima je velik problem pismeno se izra�avati. Teško sla�u re�enice. Broj onih kojima nedostaje osnovne pismenosti još je ve�i pa ne bi bilo loše kad bi se na razini fakulteta uveo kolegij jezi�ne pismenosti - smatra Jure.

Njegovog kolegu Vladimira Halgotu, studenta 3. godine anglistike i sociologije, najviše smeta to što i kada pišu neki rad, studenti u pravilu rijetko dobiju povratne informacije o tome gdje su griješili.

- Vani je posve normalno da profesor s vama pro�e rad u cijelosti i uputi vas na sve vaše pogreške, bilo stilske, bilo akademske. Kad bi bilo tako sigurno bismo manje griješili pri pisanju novoga testa - rekao je Halgota.

Studenti FF-a upozoravaju i na poplavu plagijata. Kad studenti pišu radove nerijekto se, ka�u, slu�e dijelovima tu�eg teksta, a neki pokradu �ak i cijeli tekst, bez sankcija. 

Ništa manje poteško�a s pisanjem nemaju ni pravnici. Tamara Vuk�evi� diplomirala je na prolje�e, a na jesen je dobila prvi posao kao vje�benica u odvjetni�kom društvu Sui�-Lovri�-Klobu�ar.

- Tijekom studija dosta sam pisala, ali uglavnom samoinicijativno jer se volim pismeno izra�avati - kazala je Tamara. Priznala je, ipak, kako ju je, kad je dobila zadatak da napiše prvu tu�bu, oblio hladan znoj.

- Tijekom studija nismo morali napisati nijedan podnesak. U�ili smo više teoriju, pa sad ispada da sve moramo u�iti ispo�etka - rekla je Tamara koja je pri pisanju prve tu�be koristila primjere dobre prakse.

- Gledala sam kako su to radili ljudi prije mene, i po tome sam pisala - rekla je Tamara. Odvjetnik Damir Klobu�ar ka�e kako od 10 diplomiranih pravnika koji im stignu s fakulteta svaki drugi nikada ne nau�i pisati.

- Takvi uglavnom ni ne �itaju - ka�e Klobu�ar

Izvor: Jutarnji list, Ivana Kalogjera Brki�  

*****

KOMENTARI

Komentari, na�alost anonimni, pod pseudonimom (nickname) pa neznamo tko ih piše i koliko su kompetentni, �itaju se odozdol prema gore, pa da biste koliko-toliko mogli slijediti diskusiju i „prepucavanja“ idite na kraj priloga, na prvi komentar, pa od njega krenite prema gore.

Dementijo!|DŠ| 5.3.2009 23:17:13
Prvo, budi iskrena i priznaj da sam ti ja kost u grlu... Drugo, mogla bi pokazati malo više poštovanja prema najve�emu hrvatskomu jezikoslovcu. I da to nije, u devetomu je desetlje�u �ivota i nije kulturno vrije�ati ga. Kapovi� (nazvat �u ga, to je sigurno) ne mo�e popovati kako se izgovaraju "�" i "�", dizati masne honorare na HTV-u jer mu je fuš-posao tatica sredio, a istodobno sâm brkati te glasove. Uop�e me zanima što on misli o normi. Ako mu nešto smeta, neka se javi Kati�i�u i društvu. László zna znanje, to nije sporno, ali ga ne zna prenijeti narodu. To je jadno! Ina�e, moji su naglasci uglavnom kao oni u Ani�evu rje�niku, a on je bio Dalmatinac! �etvrto i peto, poslat �u Babi�u tvoje "rezance" i baš me zanima što �e odgovoriti. Epizoda prije pojave "londonca" ne govori ništa. Pro�itaj "Hrvanja hrvatskoga" i onda se javi. Ja sam za fonetiziranje svega i sva�ega, osobito stranih naziva. Hrvat �ita kako je napisano. Englezi se mu�e i nisu nam ni do koljena. Kao ni �akavski i kajkavski novoštokavskomu! Peto, nema du�ine u rije�i "Kastav". Evo ti još primjera zašto je novoštokavska naglasna norma nenadmašiva. U Zagorju ka�u "breZINš�ak", dok Zagrep�ani govore "brezinŠ�AK". Što bismo trebali? Pitati �ovjeka je li Zagorac ili Zagrep�anin i tek onda naglasiti. Zato je novoštokavska norma nadmo�na. Naglasak ne mo�e biti na zadnjemu slogu, kao i u primjerima "Kastav, Višnjan", a onda se genitivu pomi�e na idu�i slog. Norma je sa�uvana, nema kaosa koji bi nastao kada bi u HTV-ovu studiju gostovali gospodin "breZINš�ak" i gospodin "brezinŠ�AK". Šesto, ne griješim jer su njih dvojica doista "beskorisni dvojac". Sedmo, to je stvarnost! Osmo, mislio sam na jezdnojezi�ne, dvojezi�ne, frazeološke rje�nike... Deveto, strašan je taj ruski jezi�ni standard. �iva smijurija. Ne znaju pošteno transkribirati strane nazive. Španjolski tenisa� Nadal postaje "Nadalj", britanski Murray postaje Mjurej, srbijanski Zimonji� postaje "Zimon�i�", a da i ne spominjem prezimena koja imaju "e" i "i". Rusi ostavljaju "e" i "i", iako bi trebao biti "obratni e" i tvrdi i", tako da suglasnik ispred postaje palatal!? Ivaniševi�a izgovaraju kao "ivanjiševi�", a Tipsarevi�a kao "�ipsarjevi�"!!! Dok u dr�avama i stranim nazivima po�etni "h" zamjenjuju sa znakom "g"!? Deseto, pr�ija brada ili biljka kozja brada. Ne vidim gdje sam pogriješio ako Dalmatinci tu bilj�icu tako zovu...

crvenko...| 01234543210 |5.3.2009 22:15:17
Ti moraš prvo svladati osnove hrvatskoga jezika u kojemu si pretanak !!! Kadano bi u Hrvatskoj danas bi� uveden englezskí jezik za slu�bení, ti bi opet bi� nepismen. Na moju veliku �alost, i 90% svieh Hrvatov/ic s tobom......

Jezicni manijaci|succorosso|5.3.2009 10:08:52
Zasto ove sve komplikacije? Sta me briga kako bi vi komplicirali jezik. Jezik je sredstvo komunikaicje a ne nakindjurena zastava povjesnog smrada i besmisla u sto bi ga vi pretvarali. Da li jezik sluzi tome da ga ispravno mogu govoriti samo akademici ili tome da se gradjani sporazumjevaju? Kako ste ludi najbolje bi bilo uvesti engelski kao sluzbeni jezik u RH, kao sto su napravili i u Indiji.

DrŠ-u...| 01234543210 |5.3.2009 05:26:19
Ova djeca na razpravištu su mi smorna, ti si mi daleko zanimljivijí "zalogaj�i�". Nu, na moju veliku �alost i s tobom su mi sinapse hladne. Prvo i drugo, Babi� mo�e meni liš postole poljubiti, ako se opameti mo�ebitno mu i uka�em milost rukoljuba. Ne, nijesam ta, a ti si predaleko i od Babi�a. U Hrvatskoj zaglavim na 14 dni za Velu, a to je ujedno i najve�e što provedem u njoj. Ako se Kapovi� nije potrsi� zna�i eda mu nije stalo. Nazovi ga i reci mu eda se s njime ne sla�eš. László "zna znanje", do�im ti s takovim šumom u ob�itvenom toku (kanalu) te�ko eda �eš igda pošteno nau�iti hrvatskí jezik. Ne znam zašto, nu s tvoje tipkovnice mi dopiru li�skí novoštokavskí naglasi - vjerojatno griešim. Tre�e, László piše za svoje študente/ice i to mu dostaje. Kadano bih i mogla njegovu sliku nigda ne bih objesila nigdjer u domu. Dra�a su mi njegova razmišljanja i uradci - to je ujedno i jedino bitno. Akoprjem ni on nije nješto posebno u okru�ju jeziskoslovcev s kojimi svednevno ob�im i sudjelujem u znanstvenih projektih. �etvrto i peto, Babi� je vúkov�ina jere bo kadano je moga� nije htje� zaštiti hrvatskí jezik od srbštine, pa�e s porugom - njemu znakovito - je po�asti� sujezikoslovku (kolegicu) kojano mu je dobrohotice ukazala na propuste pri bezglavom "fonetiziranju svega i sva�esa". Bje to njekoliko godin prije objave "slavnoga londonca". Babi� je neznalica jere bo ne razlikuje "perut" od "prhuti", on je neznalica jere bo ne razlikuje "dokonno" od "dokolnoga", on je neznalica jere bo "strjeljivo" nije "strjelivo", isto kako što i "gorivo" jest "gorljivo", ali "gorljivo" nije "gorivo". Babi� je neznalica jere bo "ste�evina" nigda ne �e biti "te�evina", ali starija "te�evina" bi mogla biti mla�a "tekovina". Babi� je neznalica jere bo "daljnje" ne mo�e stajati bez "doljnjega", isto kako što i "dolnje" ne mo�e obstojati bez "dalnjega". Babi� je neznalica jere bo "dolje" ima oprjeku u "gorje", isto kako što i "dole/li" ima u "gore/ri". Babi� je neznalica jere bo "podr�ati" nije "poddr�ati", isto kako što i "podati" nije "poddati". Jesam li bila dostatno jasna i s ovom kaplju iz mora bezsmislenih nedosljednic tzv. "babi�evštin" ?! Dakako eda primorci (malo slovo jere bo ob�enno prjedstavlja stanovito priobalje) to�no naglašuju !! Kastâv (dugosilazní na drugom), Kastvá (kratkosilazní na drugom). Nestalni sâmoglasi, akoprjem nose naglasak ne uvjetuju oblikoslovne promjene. Ozalj -> Ozlja, Macelj -> Maclja, Pevec -> Pevca, itd. Preskakanje naglasov je davno prou�eno i od davno znano. Ne uzpore�uj �akavštinu s novoštokavštinom, a niti s kajkavštinom. �akavština je naglasno najbli�a praslavjenskom naglasnom sustavu. Šesto, griešiš, skoro zabludno. Sedmo, tvoje puste �elje. Osmo, kako mogu biti raznorodni rje�nici kadano su slavjenski jezici srodni ?! Ti nješto malo znaš i nikako preve�. Ako tvrdiš ovako kako pišeš, onda ti svakako ne �e biti te�ko objasniti veznik "nego" i imenicu "prkos" ?! Tar to piše u jednom od tieh silnih srodnih rje�nikov. Ne mozi me pustiti (pre)dúgo �ekati. Ovdje sam jošte liš dan ili dva. Deveto, Rusi imaju odli�no usustavljen jezi�skí standard, ova standardizirana izto�nohercegovština u Hrvatskoj je priprosto (primitivno) �eljade nasprjem ugla�enom velemu�u/velemo�i - nikako uzpore�ivati ta dva sustava !!! "Višnja" i "�erešnja" (hrvatska "�rješnja") sklanjaju se sli�no kakono "imja". Ne vidim ništo neobi�no. Nova sklonitva unjekoliko sliedi drevnu staroslavjensku. Deseto, po�inješ poimati su� "pr�ije" i "pr�ije", a to je osnovna zna�enjska razlika tieh dvieh. Ono gdjeno i dalje griešiš jest u pridjevu, naime, ne mo�e ni za lipu biti "pr�ija brada". Pokušaj nanovo, nu sada to�no................

Dementijo!|DŠ|4.3.2009 23:37:12
Prvo i drugo, prije nekoliko godina jednu sam poznatu jezikoslovku upozorio na brkanje "�" i "�" u govoru. Da ne �iviš u SAD-u (iako nisam siguran da je to baš tako, ali moram ti vjerovati) pomislio bih da si to bila baš ti. Ta "stru�njakinja" odgovorila je da njoj pravogovor i nije toliko bitan. Poslije ju je Babi� izribao... "Daroviti" Kapovi� gostovao je u HTV-ovu Dje�jemu programu i posebno istaknuo va�nost razlikovanja "�" i "�" u pravogovoru. Dakle, drugima dijeli lekcije, a sam se nije potrudio nau�iti pravilno govoriti. Dobro, trudi se on, ali mu mozak, vjerojatno zbog nekvalitetne prehrane, ne radi pravilno jer, kako onomad re�e tvoj uzor László, hrvatski je te�ak jezik i njegove se tajne otkrivaju do duboke starosti. Nisam Zagorac, ali sam odrastao u Hrvatskomu zagorju. U srednjoj sam školi po�eo govoriti pravilno. Nau�io sam gdje dolaze dugi slogovi i rijetko griješim jer mislim što govorim. Ja svakodnevno treniram svoj mozak i stoga mi ni irske du�ine, dok sam u�io taj jezik, nisu predstavljale problem. Tre�e, László je antitalent za pisanje stru�nih knjiga. Nije pridonio raspetljavanju jezi�noga �vora i takva �ovjeka ne mogu poštovati. No ne branim ti da njegov poster dr�iš u stanu. �etvrto, jedan primjer pobija sve to navode. Primorci izgovaraju "kasTAV" i "ja sam iz kasTVA". Iako glas "a" nikako ne mo�e ispasti ako je dio naglašenoga sloga, stoga tvoja teorija pada u vodu. �etvrto, peto, ne znam zašto štediš prostor. Napiši zašto je Babi� nedosljedan i zašto je "vukov�ina". No znam da ne �eš ništa napisati. Šesto, ne griješim u pridjevima, ali nema više smisla ponavljati pre�vakano. Sedmo, novoštokavski je govor Sagarmatha za �akavski i kajkavski. Ina�e, Babi� piše i "šport", što ja ne radim ni u no�nim morama. Osmo, imam priru�nike i raznorodne rje�nike svih slavenskih jezika. Stoga otpada tvrdnja da ništa ne znam. Ali ti si uvijek bila isklju�iva ako se ne radi o tvojim ljubimcima... Deveto, ja poštujem normu hrvatskoga jezika i znam dosta o pridjevima. Tebi se norma ne svi�a, kao ni jezikoslovcima koji smatraju da ruske imenice "višnja, �erešnja" u drugomu pade�u mno�ine nikako ne bi smjele glasiti "višen, �erešen". Vaše pravo, ali to ne zna�i da ja griješim poštuju�i sadašnju normu. Deseto, hrvatski jezik nije ni�ija pr�ija, dok Pr�ija glava mo�da i jest. Osobito ako ondje raste pr�ija brada. Ha, �ak nisam trebao zvati ni Babi�a...

Kompletna rasprava o temi na forumu

Na po�etak