17.03.2009.
Uo�i Festivala hrvatske glazbe u Be�u, odr�anog od 12. listopada - 18 studenog 2008., Muzi�ki Informativni Centar, mic.hr, najavljuju�i Festival, objavio je slijede�i �lanak autora Davora Merkaša, s kojim �elimo, makar i naknadno, upoznati �itatelje portala:
Festival hrvatske glazbe u Be�u
Sje�anje na Be�, 12. listopada – 18 studenog 2008.
Johann Strauss mla�i u hrvatskom nacionalnom dresu. Što to zna�i? Nije li to transfer stolje�a? Da ga nije mo�da u ljetnom prijelaznom roku za ogromne novce kupio neki od hrvatskih klubova da igra par sezona za njih? Ili je neki od hrvatskih muzikologa ustvrdio da je on hrvatskog podrijetla, baš kao što je pred više od 100 godina uva�eni etnomuzikolog Franjo Kuha� to ustvrdio za Josepha Haydna, jer mu skladbe sadr�avaju mnoge hrvatske narodne napjeve iz Gradiš�a? Neeee. Nismo �eljeli nikoga prisvajati, ni tvrditi nešto tendencioznio.
Dozvolite nam, prije svega, da iska�emo svoje divljenje prema jednom od najve�ih glazbenih genija svih vremena, Be�anu koji je austrijsku metropolu svojim �udesno lijepim i šarmantnim valcerima, polkama i operetama proslavio širom svijeta. Statua Johanna Straussa iz Gradskog parka u Be�u je u našoj fotomonta�i tek simbol, štoviše, „ikona“ glazbe uop�e, glazbe kao jedne od najuzvišenijih umjetnosti, koju smo spojili s drugim simbolom – crveno bijelim kockicama koji se širom svijeta sve više identificiraju i prepoznaju kao zaštitni znak s povijesnog grba jedne mediteranske, ju�noeuropske zemlje – Hrvatske.
Znate li koliko je teško nekoga zainteresirati za nešto o �emu nikada nije �uo, te nema pojma da to uop�e i egzistira? Upravo takva je još uvijek situacija s hrvatskom glazbom izvan granica Hrvatske. Zapitajte se, kojeg hrvatskog skladatelja poznajete? A kroz dugu povijest na podru�ju današnje Hrvatske, od najju�nijeg poviješ�u i umjetnoš�u bremenitog i bogatog grada-dragulja Dubrovnika pa sve do kontinentalnog Osijeka na sjevero-zapadu i gore do ma�arske granice, djelovali su mnogi sjajni glazbenici: znate li da je prema sa�uvanim podacima Dubrovnik imao prvu operu na svijetu poslije Italije, koja je na�alost danas izgubljena? U kojem dijelu poznajete veliku i raznoliku baštinu izvorne tradicionalne narodne glazbe - u ogromnom rasponu od autohtone, jarke i disonante glazbe Istre, preko pitomih, slatkih melodija i suzvu�ja dalmatinskih klapa, pa do treperavog, zvuka tamburaških orkestara Slavonije? U povijesti sudbinski povezane okvirima Monarhije, današnja Hrvatske i Austrija mnogo toga dijele. Koliko je samo hrvatskih skladatelja i glazbenika u prohujalim stolje�ima studiralo, �ivjelo, stvaralo, nalazilo inspiraciju za svoja djela u Austriji i Be�u! Zbog toga nije pretenciozno tvrditi, da �e upoznavanjem hrvatske glazbe be�ka publika upoznati i jedan dio svoje vlastite povijesti - svijet zvuka koji danas sjaji novim sjajem nakon što je s njih o�iš�ena stoljetna patina, i �ija je ljepota i umjetni�ka vrijednost neosporna.
Ove godine, ve� �etvrtu godinu zaredom, našim prijateljima iz austrijske metropole �elimo omogu�iti da „zavire“ u bogatu riznicu glazbe Hrvatske, zemlje koju poznaju i pamte uglavnom po mirisu ljeta, po predivnom moru,tisu�ama kilometara obale i bajkovitim otocima na kojima mnogi provode godišnji odmor pun sunca, opojnih mirisa mediteranskog bilja, dobrog vina i kulinarskih delicija iz mora. U puno�i pitkih harmonija i do perfekcije dovedenog zvuka muških glasova i mediteranskom ugo�aju ljubitelji glazbe imaju priliku u okviru ovogodišnjeg festivala u�ivati na koncertu Klape „Cambi“, jednoj od najboljih takovih hrvatskih sastava, a dan prije toga pijanistica ruskog porijekla Olga Papikian i jedna od najboljih mladih austrijskih violinistica Katharina Engelbrecht osim grandioznih djela J. Brahmsa upoznati �e nas i s dva mala remek djela hrvatskih glazbenika: silno talentirane i tragi�nom sudbinom „�igosane“ grofice Dore Peja�evi� i jednog od najve�ih hrvatskih skladatelja XX st. Borisa Papandopula.
Velika �ast nam je predstaviti i neke od najboljih hrvatskih pijanistica: Martinu Filjak, koja je ove godine postala laureat nekolicine najuglednijih europskih pijanisti�kih takmi�enja, Sussanu Artzt, sjajnu austrijsku pijanisticu hrvatskih i indijskih korjena (kojoj �e gost na koncertu biti ugledni be�ki �elist Ottmar Müller) i last but not least Tamaru Jurki� Sviben, darovitu glazbenicu koja �e za nas podignuti koprenu povijesti, i upoznati nas s do sada potpuno nepoznatim skladbama hrvatskih skladatelja �idovskog podrijetla, od kojih su mnogi stradali u Holokaustu, a djela su im tek nedavno ponovo prona�ena. Priliku da u�ivamo u strastvenom glazbovanju mladih, punokrvnih ali zanatski uistinu perfektnih glazbenika dobit �emo na koncertu Zadarskog komornog orkestra: dirigent Ivan Repuši�, truba� Vedran Kocelj, pijanist Danijel Detoni i gitarist Petrit Çeku neki su od, bez pretjerivanja, najtalentiranijih glazbenika u �itavoj regiji. U sakralnim prostorima Be�a, monumentalnim crkvama St. Peterskirche i Crkvi Am Hof, svoju umjetnost prezentirati �e orguljaš koji je koncertirao na nekim od najraskošnijih orgulja europskih crkava, Mario Perestegi, a u opojnoj puno�i zvuka u�ivat �emu na koncertu jednog od najreprezentativnijih hrvatskih ansambala – Puha�kom orkestru Hrvatske vojske pod ravnanjem izvrsnog Tomislava Fa�nija u suradnji s pjeva�em Matijom Meji�em. Ansambl „arTrium“ ma�arsko-hrvatsko-ameri�ke krvi triju vještih umjetnica, Jelene Mortigjije Reiter, Zsuzsanne Anzinger-Nagy i Odile Skarnes voditi �e nas u svijet suvremene glazbe gdje �emo mo�i �uti i neke od najrecentnijih hrvatskih glazbenih djela, pa �ak i jednu praizvedbu (F. �urovi�, K. Seletkovi�), a na po�etku i kraju festivala �ekaju nas dvije glazbene poslastice jazz glazbe: Joe Meixner, senziblni, punokrvni pijanist demonstrirati �e svoje umije�e improvizacije na teme ve� pomenutog zagreba�kog skladatelja B. Papandopula koje �e mu na drugom glasoviru podastrijeti Dalibor Cikojevi�, profesor Zagreba�ke muzi�ke akademije. Zucker kommt zu letzt – Originalni zagreba�ki jazz gitarist s Kölnskom adresom, Renato Ro�i� u �uveni be�ki jazz club Porgy & Bess dovodi sjajne glazbenike izvrsnog njema�kog saksofonista Jana von Klewitza, makedonca Martina Gjakonovskog, pa �ak i jednog DJa - Dj „Resq“ Simon Haehnela i hrvatski jazz dream team - Sašu Nestorovi�a, Davora Kri�i�a, Matiju Dedi�a, i Krunu Leva�i�a.
I da se vratimo na po�etak: sigurni smo, da Johann Strauss, kada bi imao prilike �uti ove koncerte, za koje smo ga „ni krivog ni du�nog“ zadu�ili da ih reklamira, ne bi imao ništa protiv takvog anga�mana, i da bi se zajedno s nama divio visokom nivou muziciranja hrvatskih glazbenika reprezentiranih na ovom festivalu.
Izvor: Muzi�ki Informativni Centar, autor: Davor Merkaš
PS:
Autor tekst završava pozivom...
„Od srca ste pozvani na sve koncerte festivala da se u to i sami uvjerite!“
... koji su, nadamo se, mnogi slijedili, a ako nisu, mo�i �e ve� na jesen ove godine u�ivati na slijede�em, petom Festivalu hrvatske glazbe u Be�u.
Za portal odabrao i priredio: zm
Na po�etak
