PUT U UTROBU ZEMLJE
Ines Škufli� Horvat

Tvrtko Andrija Mursalo - Hrvati na jugu Afrike (1757 - 1997),
Nakladni zavod Matice Hrvatske & Hrvatska matica iseljenika,
Zagreb, 2003, 214. str .

Knjiga Tvrtka Andrije Mursala Hrvati na jugu Afrike (1757 - 1997) u izdanju Nakladnog zavoda Matice hrvatske i Hrvatske matice iseljenika objelodanjena je 2003. u Zagrebu na hrvatskom jeziku uz stanovite dopune istra�iva�a, nakon dvadesetak godina od svog prvog izdanja na engleskom jeziku u Johannesburgu (1981.) i to pod naslovom In Search of a Better Life iliti U potrazi za boljim �ivotom. Knjiga se sastoji od 29 cjelina raspore�enih na 214 stranica, koje prate dokumentarne fotografije te iscrpni tabelarni izvodi iz popisa stanovništva Ju�noafri�ke Republike. U knjizi su zabilje�eni hrvatski društveni i kulturni tragovi na jugu Afrike od 18. do 20. stolje�a. Glavnu ulogu u stvaranju nizozemske mo�i na onodobnom dalekom istoku je odigrala Isto�noindijska nizozemska kompanija ili na nizozemskom Vereenigde Oost-Indische Compagnie (VOC), u kojoj su radili i neki Hrvati, me�u kojima, navodi u najnovijem izdanju, i prvi Hrvat koji se nastanio na jugu Afrike 1757. godine Franjo Drago iz Herceg Novog.

Mursalova knjiga je zapravo opse�an dokument �ivota i rada naših iseljenika na jugu Afrike, koji pokriva razdoblje dulje od 240 godina prošlog i pretprošlog stolje�a.

Prema Ustavu, Ju�noafri�ka Republika danas je podijeljena na 9 pokrajina, koje sve imaju vlastito zakonodavstvo, predsjednika Vlade i ministre. Sve se pokrajine odlikuju karakteristi�nim krajolikom, vegetacijom i klimom. Pokrajine su: Zapadni Rt (the Western Cape), Isto�ni Rt (the Eastern Cape), KwaZulu-Natal, Sjeverni Rt (the Northern Cape), Slobodna Dr�ava (Free State), Sjeverozapad (North-West), Mpumalanga i Sjeverna Pokrajina. Na jugu Afrike u Ju�noafri�koj Republici, navodi istra�iva� Mursalo, najviše Hrvata �ivi u Johannesburgu i Pretoriji, znatno manje u Cape Townu i Durbanu, te u još pet-šest manjih mjesta. Prvi naši doseljenici otkriva Mursalo onamo su došli 1757. godine. Drugi autori, kao na primjer dr. Ante Lauši� (2000.), ka�u da su se prvi hrvatski emigranti nastanili u pokrajini Cape Town za vrijeme zlatne groznice, ali tek oko 1880. godine, doselivši se uglavnom iz Dalmacije. Naše pionirske migracije na jug Afrike zanimljivo su opisane u tematskim cjelinama pod naslovom Hrvati u VOC- u te Dubrova�ki brodovi na jugu Afrike.

Hrvatski rudari po�etkom 20. stolje�a postupno, ali dosljedno napuštaju rudnike i penju se marljivim radom na društvenoj ljestvici. Svoju djecu školuju, pa njihova djeca postaju stru�njacima u razli�itim podru�jima ljudske djelatnosti. Starijim hrvatskim iseljenicima, pedesetih godina 20. stolje�a pridru�uju se nove grupe naših ljudi, a jedan broj mla�ih iseljenika (uglavnom akademske naobrazbe) onamo se odselio po�etkom devedesetih 20. stolje�a. Knjiga Tvrtka Andrije Mursala pregledna je povijesna �itanka o Hrvatima na jugu Afrike, koja �e poslu�iti kako potomcima hrvatskih iseljenika u Ju�noafri�koj Republici tako i �itateljima u domovini i svijetu - �ija znanja o Hrvatima na jugu Afrike nisu obilata.

Pojam hrvatske emigracije svodimo ponekad pojednostavljeno, piše Tvrtko A. Mursalo, samo na iseljenike u Ameriku prije I. svjetskog rata, te na 20. stolje�e i Europu. Njihovi su putevi vjerojatno i najviše istra�ivani. No povodom 240. godine iseljavanja Hrvata na afri�ki jug, Tvrtko Andrija Mursalo, odlu�io je knjigama promovirati dolaske i dosege hrvatskih iseljenika na Crni kontinent.

Manjak spoznaja o hrvatskom iseljeništvu na jugu Afrike nastoji popuniti, dobar poznavatelj povijesti tamošnjih iseljenika, jedan od vode�ih Hrvata u Ju�noafri�koj Republici koji se vratio u domovinu, Andrija Tvrtko Mursalo. Autor je ro�en 1930. u Sarajevu, a donedavno je bio i diplomatski predstavnik te potom veleposlanik u oslobo�enoj zemlji Nelsona Mandele. Mursalo je ispisao niz �lanaka i napisa o tamošnjoj hrvatskoj etni�koj manjini. Ju�noafri�ka Republika ima, kako je poznato, vrlo burnu povijest, od pronalaska dijamanata 1886. pa preko Burskog rata 1899 -1902., sve do animoziteta manjine bijelaca prema 77% crnaca u njoj te po jednome od posljednjih dr�avnih rasizma u svijetu. Mursalo pomno bilje�i da su se u toj dalekoj zemlji Hrvati ne samo odr�ali usprkos teškom �ivotu, nego i znali udru�ivati i svoje korijene poštovati. Pronijeli su glas marljivih i uva�avanih doseljenika me�u Nizozemcima, Englezima i ostalim došljacima, premda su i sami morali upisivati podrijetlo kao Austrijanci , Talijani... Dvjestotinjak stranica Mursalove knjige navodi velik broj imena Hrvata koji su dolazili, �ivjeli i umirali u toj dalekoj afri�koj zemlji, uz broj�ani popis Hrvata iz dvadesetoga stolje�a. Popis sadr�i mjesto njihova ro�enja, pa �itamo da su uz Dalmatince na jug Afrike selili i Istrani, Primorci, te ljudi iz Gorskog kotara, a jedan je primjerice, Lucijan Lubinski, ro�en 1895. u Zagrebu. U tom pogledu �e knjiga biti od pomo�i mnogima koje interesira podrijetlo vlastite obiteljske korjenike pa se mora odati priznanje piscu na trudu pri sakupljanju tih podataka.

Najve�i broj tematskih cjelina Mursalove knjige odnosi se na noviju povijest i polo�aj Hrvata na afri�kom jugu te opisuje organizirani društveni, politi�ki i vjerski �ivot Hrvata, uglavnom u Johannesburgu. Poslije 1945. vlada Ju�noafri�ke unije liberalizira useljenje stranaca tako od poznatijih dolaze dr. Milan Martinovi�, jedan od prvaka HSS-a dr. Zdravko Šutej, sin dr. Jure Šuteja, ministra u jednoj od prvih Titovih vlada, bra�a Tomislav i Franjo Kukuljevi�, te Franjo Pun�ec, tada ne samo poznati me�unarodni tenisa�i ve� i me�u boljima u svijetu! Osjetivši zarana da je u dalekome, stranome svijetu sigurnost u zajedništvu, Hrvati su dosta u�inili na utemeljenju svojih etni�kih društava. Tako su osnovali Hrvatsko prosvjetno društvo Stjepan Radi�, Nogometni klub Croatia, Hrvatsku katoli�ku zajednicu. Mursalo navodi prili�an broj dokumenata iz kojih je o�ito da su Hrvati svojim radom, znojem i �uljevima dali znatan prinos razvitku te afri�ke zemlje.

Prema statisti�kim pokazateljima na jugu Afrike �ivi oko 7000 Hrvata i gra�ana hrvatskog podrijetla. Migracije naših ljudi, prema Mursalovoj knjizi, s podru�ja povijesnih hrvatskih zemalja u 18. i 19. stolje�u mo�emo ozna�iti izrekom - put u utrobu Zemlje. No, po�etkom dvadesetog stolje�a naši ljudi postupno, ali dosljedno napuštaju rudnike - odnosno utrobu Zemlje. Obrazuju se i svoju djecu školuju, pa oni i njihova djeca postaju obrtnicima, malim trgovcima i stru�njacima u razli�itim podru�jima ljudske djelatnosti. Danas samo na Witwatersrandskom Sveu�ilištu u Johannesburgu na razli�itim fakultetima uspješno studira stotinjak studenata potomaka naših iseljenika. Prvi oblici institucionalnog društvenog i kulturnog okupljanja hrvatskih iseljenika na jugu Afrike zabilje�eni su po�etkom dvadesetog stolje�a. Nakon Drugog svjetskog rata zajednica ju�noafri�kih Hrvata nastoji, i uvelike uspijeva, usmjeriti se prema nacionalnom osvještavanju. Stariji hrvatski iseljenici, kojima se pedesetih godina dvadesetog stolje�a pridru�uju nove grupe naših ljudi, osnivaju Hrvatsko društvo u Ju�noj Africi 1952. godine sa sjedištem u Johannesburgu. Time je - stoji u osniva�kom proglasu toga hrvatskog društva - kona�no ostvarena davna potreba i vru�a �elja da Hrvati i prijatelji hrvatskog naroda u Ju�noj Africi imaju svoje mjesto gdje mogu njegovati i razvijati hrvatski kulturni identitet. Inozemna pastva Katoli�ke crkve u Hrvata, nakon nekoliko pokušaja, od 1969. godine u Johannesburgu utemeljuje �upu sv. Jeronima koja i danas predstavlja najja�i kohezijski �initelj me�u tamošnjim hrvatskim iseljenicima koju vodi agilni fra Ivica Str�i�. Intenziviranje društvenih, humanitarnih i kulturnih djelatnosti me�u Hrvatima u Ju�noafri�koj Republici zabilje�eno je s uspostavom neovisne Republike Hrvatske. Tako 1991. hrvatski iseljenici ondje osnivaju svoj Caritas. Ju�noafri�ka Republika, 10 puta mnogoljudnija od naše zemlje, ima preko 40 milijuna stanovnika. U Ju�noafri�koj Republici 11 je slu�benih jezika uz engleski, arfikanerski tu su još i 8 jezika iz porodice afri�kih jezika. Ondje �ive uz ve�insko autohtono pu�anstvo Englezi, ljudi koji su se u Ju�nu Afriku doselili iz Nizozemske, Francuske, Njema�ke, Portugala, Italije, Hrvatske i drugih europskih dr�ava a koji i dalje njeguju svoju tradiciju, jezik i kulturu. Demokratske promjene na jugu Afrike zbile su se, kao što je poznato, sredinom devedesetih. Ustav Ju�noafri�ke Republike iz 1996. izradila je Ustavotvorna skupština, te on reafirmira Ju�noafri�ku Republiku kao ustavnu dr�avu i republiku u kojoj je i polo�aj naše zajednice danas znatno perspektivniji.

Izvor: www.matis.hr, Ines Škufli� Horvat

 

*****

Dodatak iz prvog izdanja knjige na engleskom jeziku:

IN SEARCH OF A BETTER LIFE
A Story of Croatian Settlers in Southern Africa
By T. A. MURSALO, 1981
ISBN 0 620 05005 5

The Early Croatians arrivals to South Africa
References to early arrivals - until 1900

 

These names were taken from the book: "In Search of a Better Life" (Part III)

Joseph Kacer Zeganzig (Cigancic ?) - Rijeka arrived 1758

Gerolamo (Jeronim) Marinkovic -Istria, arrived 1829 - (changed name to Marinkovitz)

Mr. Gasic, arrived 1851

Nikola Matovic - Dubrovnik, recorded in 1863, date of arrival unknown

Pavle Matovic - Dubrovnik, recorded in 1867, date of arrival unknown

Anton Petar Jersich (Jerzic ?), arrived 1873

Nikola Superina - Pula, arrived 1874?

Josip Pepo Postic - Volosko, arrived 1886

Nikola Stipic - Slano, recorded in 1890, date of arrival unknown

Armand Paulic, recorded in 1896, date of arrival unknown

Karlo Surina

---

Arrivals in the period between 1880 and 1884

J Cristich (Kristic) arrived 1880

L Sattalich (Satalic)

Mr. Kovaschich (Kovacic)

T Lucich

A Kralievich (Kraljevic)

Mrs Subara

A Stepcovitch (Stipkovic)

J Natalich (Natalic)

J Veitch (Veic)

Mr. Italiancich

A Radelevich  (Radeljevic)

S Luganitch arrived 1884

Marko Baleta  arrived 1889

Antun Luksic

George Sinovic arrived 1891

Vicko Vukovac arrived 1894

Pavle Vidas arrived 1894

Pavle Rosic arrived 1879

Pavle Boskovic arrived 1895

Frans Josip Brnic arrived 1897

George Jokovic arrived 1897

Ignac Zoric arrived 1897

Mate Cekalovic arrived 1897

---

 

More early arrivals (up to 1900)

The following list was extracted from : "In Search of a Better Life" Appendix I (pg 182)

Surname, Forename,	from
Car, Josip,	Peljesac
Cetkovich, Milo	Kotor
Cigancic, Josip	Rijeka
Dabovitch, Antonie	Rijeka
Dabrovic, George	Dubrovnik
Dubretich, Ivan	unknown
Feretic, Ivan	Krk
Gojkovich, Spiro Filip	Kotor
Lizerovitch, Andrew (Lazerevic ?)	Pravac
Madenich, Gabriel Francisco	Peljesac
Marcovich, Marko	unknown
Marinkovic, Gerolamo	Istria
Matic, Pavle	Austria
Mavricic, John	Austria
Mazurich, J	unknown
Medonich, Stanko	Korcula
Milutinovich, Nikola	Dalmatia
Mitrovich, E	Malta
Moporich, Jonh	Dalmatia
Nadetich, Pieter	Istria
Negovetich, Felix	Moscenice
Piskulic, Petar	Ogulin
Pondic, Frederick	unknown
Sliskovic, Michael	Sinj
Vaklovitch, Nicholas	Istria  (Valkovic ?)
Vignovich, Louis	Ogulin
Vucinovic, Tripo	Lepetane
Zibilic, Vicenzo	Dubrovnik

              

For more information, see T. A. Mursalo's book "In Search of a Better Life",
A story of Croatian Settlers in Southern Africa, 1981, ISBN 0 620 05005 5

 

Više o Hrvatima u Ju�noj Africi:

Croats in South Africa

 

Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar