SMISAO �RTVE ZVONKA BUŠI�A: DOMOLJUB ILI TERORIST?

„One man's terrorist is another man's freedom fighter“

 

Jedan od doga�aja koji su obilje�ili godinu 2008. na izmaku svakako je bio povratak Zvonka Buši�a u Hrvatsku nakon osobne kalvarije koju je prošao kao osu�enik na do�ivotnu robiju u predugih 32 godine koje je proveo u ameri�kim uzama. Petar Vuli�, publicist i pjesnik iz Splita, zamolio je odgovor na gore postavljenu dilemu o smislu �rtve Zvonka Buši�a. Zbilja, da li je Zvonko Buši� terorist ili domoljub? Za nas dileme nema, ali vrijedi se potruditi i to javno re�i. Radi istine o �rtvi Zvonka Buši�a.

Zvonko Buši� sa skupinom politi�kih aktivista u kojoj su bili Julienne Buši�, Petar Matani�, Frane Pešut i Slobodan Vlaši�, otela je 10. rujna 1976. godine ameri�ki putni�ki zrakoplov Boeing 727 TWA 355 na letu od New Yorka do Chicaga sa 76 putnika, s namjerom da iz njega izbace letke nad Londonom i Parizom, Zagrebom i Splitom (Solinom), u kojima se objašnjava te�ak polo�aj Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji i poziva na nezavisnost Hrvatske i na borbu protiv srpske hegemonije nad Hrvatskom. Akcija je imala veliki odjek i u tome je uspjela: tekst je objavljen na naslovnim stranama u vode�im ameri�kim dnevnicima New York Times, Washington Post, Chicago Tribune i Los Angeles Times. Zrakoplov je sletio u Parizu gdje su se otmi�ari predali. Obavijestili su da se na Središnjoj �eljezni�koj postaji u New Yorku nalazi bomba. Prilikom pokušaja deaktiviranja bombe poginuo je ameri�ki policajac Brian Murray, a još trojica su bila ranjena.

Pri izricanju prvostupanjske osude sudac je u zapisnik izjavio kako gospodin Buši� „nije terorist i kriminalac“ i da su njegove akcije, iako pogrešno vo�ene, bile motivirane plemenitim idealima tj. hrvatskom neovisnoš�u. Sudac je tom prigodom izjavio da je povreda drugih osoba bila potpuno nenamjerna, te zatra�io da se Zvonka Buši�a pusti na uvjetnu slobodu nakon izdr�ane kazne od deset godina. Supruga nesretno poginulog policajca Murraya pokrenula je postupak protiv policijskih du�nosnika nadle�nih za deaktiviranje eksplozivnih naprava navode�i kako su pokazali „veliki nemar“ i kako „bomba nije napravljena s ciljem da eksplodira i da je nemar prouzrokovao smrt njezinog supruga.“ Policija je stoga „neopravdano htjela svaliti krivnju na Buši�a“- tvrdila je Murraya udovica. Pod pritiskom jugokomunisti�ke „diplomacije“ Budimira Lon�ara, koji je bio na �elu UDB-ina ogranka Slu�be za istra�ivanje i dokumentaciju (SID) Saveznog sekretarijata za inostrane poslove, koja je djelovala kroz strukture jugoslavenskih diplomatskih predstavništava u inozemstvu (taj Bude Lon�ar je sada savjetnik Stipe Mesi�a), koja je vršila sna�an pritisak da se oštro postupi sa Zvonkom Buši�em, na ponovljenom su�enju je oblasni sudac John Bartels u New Yorku izrekao kaznu do�ivotnog zatvora za Zvonka i Julienne Buši� i višegodišnje kazne za ostale iz skupine.
Zvonko Buši� proveo je 32 godine u najte�im ameri�kim zatvorima. U njegovoj se kazni predvi�alo puštanje na slobodu nakon 30 godina, ali to se nije dogodilo. Pomilovan je i pušten tek u srpnju 2008. godine.

Iako je u me�uvremenu Hrvatska postala neovisna, to nije izmijenilo stav Dr�avnog ureda SAD. Kao ministar pravosu�a Vlade RH prenio sam u ljetu 1999. godine tadašnjem ameri�kom veleposlaniku u Zagrebu Montgomeryu da se primjeni ameri�ki Zakon o pomilovanju ili da se barem primjeni odredba bilateralnog ugovora o premještanju zatvorenika na izdr�avanje kazne u mati�noj zemlji. Nije uspjelo. Montgomery je radio protiv Hrvatske. Amerika je bila tvrdokorna.

Za srpske politi�are, za vladu u Beogradu, za tisak pa �ak i za 'pravnu znanost' akt Zvonka Buši�a bio je teroristi�ki �in. Mirko Klarin u knjizi „Taoci“, Ninove sveske, Beograd 1979.  Zvonka i njegovu skupinu naziva „lete�im ustašama“ i „ustaškim teroristima“ tvrde�i da je  „štampa naterana na sau�esništvo u teroristi�kom aktu i time istovremeno ohrabrila druge sli�ne akcije terorista.“ (str. 33) Jedan drugi ugledniji beogradski autor, popularni TV voditelj Vojin Dimitrijevi�, profesor Me�unarodnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu, u knjizi „Terorizam“, Radni�ka štampa, Beograd, 1982., slu�aj Zvonka Buši�a i njegove skupine  uvrštava u akt terorizma kojeg ocjenjuje kao „najambiciozniji podvig te vrste izvela je grupa „boraca za slobodnu Hrvatsku“ na �elu sa Zvonkom Buši�em. ..  „Ra�una se da u redovima ekstremne fašisti�ke emigracije“, nastavlja Dimitrijevi�, „ima oko hiljadu terorista... Opšte uzevši, hiljadu ljudi je vrlo malo. Terorizam je, me�utim, oru�je malobrojnih i slabih, njegovi efekti neposredno ne zavise od broja. Ako se ne spre�e, hiljadu ljudi mogu da u�ine veliko zlo“.(str. 133) Tako beogradski profesor proziva hrvatske „fašiste i teroriste“, prokazuje ih i poziva da ih se „spre�i“. Poziv na lin�, na nasilna ilegalna ubojstva diljem Europe. I to je UDB-a �inila po svijetu, ubivši više stotina domoljuba koji su htjeli svoju i našu Hrvatsku.

Jugoslavija je vršila dr�avni terorizam. Ubijali su one koje su i profesori prava prokazali. Najpozvaniji da o tome govori je Nikola Štedul, jer je i sam bio �rtvom, sre�om, neuspjelog atentata UDB-inog pla�enog ubojice Vinka Sindi�i�a, 1998. godine u Škotskoj. U svom radu �rtve OZN-a i UDB-e u inozemstvu, vidi Hrvatski �rtvoslov, Zbornik radova Prvog hrvatskog �rtvoslovnog kongresa, Knjiga druga, str. 191 i dalje, Zagreb 2000, Nikola Štedul definira pojam �rtava jugoslavenskog dr�avnog terora u emigraciji da se pod tim misli na „osobe koje su ubijene ili ranjene u nizu planiranih atentata izvan granica bivše Jugoslavije, po�injenih od jugoslavenskih tajnih slu�bi po nalogu samoga vrha jugoslavenskog komunisti�kog re�ima“. 

Ubili su dr. Ivana Protulipca 1946. u Trstu, Iliju Abramovi�a 1948.u Austriji, Dinku Doma�inovi� 1960. u Argentini, Matu Mili�evi�a 1966. u Kanadi, samo u Njem�koj su 1967. i 1968. godine ubijeni: Marijan Šimundi�, Jozo Jeli�, Mile Jeli�, Petar Tominac, Vlado Murat, An�elko Pernar, Hrvoje Ursa, �uro koki�, Mile Rukavina, Krešimir Tolj, Vid Mari�i� i 1969. godine Mirko  �uri� i Nahid Kulenovi�, Pere �ovi� 1968. u Australiji, Vjekoslav Luburi� u Španjolskoj, Mijo Liji� u Švedskoj, Ivo Bogdan 1971. u Argentini, Maksim Krstulovi� 1971. u Engleskoj. U 1972. godini ubijena je u Italiji cijela obitelj  Stjepana Ševo, njegova supruga i devet godina stara k�erka!   
Ubijeni su Drago Mihali�, Josip Seni� i dr. Branko Jeli� 1972. u Njema�koj,  1975. ubijaju Nikolu Martinovi�a u Austriji, Matka Bradari�a u Belgiji, Vinka Eljugu u Danskoj, Stipu Mikuli�a u Švedskoj i Nikolu Penavu u Njema�koj te Ivana Tuksora u Francuskoj.

Ovo su samo neki koji su ubijeni u komunisti�kom dr�avnom jugoslavensko-srpskom teroru u inozemstvu i to imaju u svojoj svijesti Zvonko Buši� i njegova skupina kada se odlu�uju na me�unarodnu akciju pobune i prosvjeda protiv dr�ave koja sije svijetom takav teror. Ovo ne zna�i da bi ih to opravdavalo kada bi se odlu�ili na osvetu, ali oni i nemaju za cilj osvetu, oni ne planiraju ni�iju smrt, akcija je zamišljena kao nenasilna, kao akcija kojom se ne �eli ugroziti ni�iji �ivot.

Naravno, dr�avni jugoslavenski teror se nastavio i me�u najistaknutijim su �rtvama bili Bruno Buši� kojeg ubijaju 1978. u Parizu, Stjepan �urekovi� ubijen 1983. u Njema�koj...

U vremenu od 1946. do 1990 godine bilo je ukupno stotinu i devet napada OZN-e odnosno UDB-e i KOS-a na hrvatske emigrante, od toga u Njema�koj 56, Francuskoj 10, u Italiji 9, u SAD-u 9, u Ju�noj Americi 6, u Australiji 2 i u Africi 2 napada. Ubijeno je 67 osoba, bilo je 29 neuspjelih pokušaja ubojstva (me�u njima dr Ante Paveli�, dr  Branimir Jeli�, Nikola Štedul i još neki). Bilo je  4 otmice, me�u njima dr. Krunoslav Draganovi�, Drago Jilek, Ivica Novakovi� i pjesnik Vjenceslav �i�ek. Kao nestali vode se: Zlatko Milkovi�, Zvonimir Ku�ar, Geza Pašti i Stjepan Crnogorac.

Otrovno pra�enje slu�aja Zvonka Buši�a, povodom njegova povratka u domovinu, pokazao je gotovo �itav �uti tisak. Tipi�no je pisanje Roberta Bajrušija u tira�nom zagreba�kom tjedniku koji je pod naslovom „Zvonko Buši� je bio fanatik, ali ne i ubojica“ zaklju�io svoj �lanak  ovako:  „Trideset i dvije godine je pla�ao zbog gluposti iz 1976. Ako postoje zlo�in i kazna, taj bivši zaneseni terorist svoje je grijehe oprao“. Taj novinar priznaje da Zvonko Buši� nije ubojica, ali je zato 'zaneseni terorist', koji je 'pla�ao zbog gluposti iz 1976.' Za njega je domoljubni nacionalni �in 'glupost'. �uti doma�i tisak osudio je one koji su Zvonka Buši�a do�ekali u zra�noj luci u Zagrebu i dalje vrte tezu o teroristu i teroristi�kom �inu.

Zbilja, tko je bio Zvonko Buši�, domoljub ili terorist? �uli smo kako su ga neki onda pa eto i danas smatrali teroristom. Ali, gdje po�inje junaštvo, viteštvo i hrabrost a gdje se neki �in pretvara u terorizam i protudr�avnu kriminalnu djelatnost.

Prije svega što je terorizam? O tome u svijetu u�enih glava i odgovornih u me�unarodnoj politici nema suglasja. Ujedinjeni narodi ve� od 1972. pokušavaju definirati taj pojam, bez uspjeha. U tome je svijet podijeljen. Razvijene zemlje  nisu suglasne da se u pojam terorizma uklju�i i tzv. dr�avni terorizam (state terrorism) jer bi se akcije SAD i NATOa u Libiji, Afganistanu, Iraku i akcije Izraela u Palestini morale kao dr�avni terorizam zabraniti. S druge strane male zemlje i zemlje u razvoju smatraju da u pojam terorizma ne smiju u�i akcije za nacionalno oslobo�enje.

U filozofiji i etici pa i u teologiji ne isklju�uje se upotreba sile, dakle i nekog oblika nasilja, koje je implicirano u pojmu terora. Sveti Augustin u svom djelu O Dr�avi Bo�joj razla�e teološko mišljenje o du�nosti vjernika da brane svoj grad i dr�avu, da zaštite svoju obitelj, dom, slobodu, poredak i dr�avu.. U sklopu toga je nastala nauka o „pravednom i nepravednom ratu“. Augustin u�i da su osvaja�ki ratovi grijeh i zlo�in, obrana mira i slobode gra�ana i dr�avljana du�nost i nu�nost, stoga opravdana stvar. U svemu tome uvijek je cilj i svrha mir, koji se, na�alost, mora ponekad posti�i i ratom. Sv. Toma Akvinski dora�uje i sustavno izla�e nauku o pravednom ratu. U Konstituciji Gaudium et spes Drugog vatikanskog sabora se ka�e: „Rat, na�alost, nije nestao iz ljudskog �ivota... jedna je stvar slu�iti se oru�jem za obranu pravednih prava naroda, a druga je stvar htjeti nametnuti svoju vlast drugim narodima.
Pater Nikola Mate Roš�i�: „Za Domovinu mrijeti kolika slast - �rtva u krš�anskom humanisti�kom shva�anju“, Zbornik radova Tre�eg hrvatskog �rtvoslovnog kongresa: O �rtvama je rije�, Zagreb, 2006, (str. 11). naglašava: „Vrednovanje rata i ratovanja, kao i onih koji u njemu izravno sudjeluju, napose onih koji u njemu pogibaju, treba staviti u optiku uzvišenih vrijednosti mira, slobode, naroda, nacije, domovine.... Na krš�anskoj i humanisti�koj viziji doma i domovine, mira i slobode, dr�avnog suvereniteta, stolje�ima je na visokoj cijeni bio domoljubni osje�aj, istinski patriotizam „ (str. 13).

Otpor tiraniji, borba protiv ropstva i pod�injenosti naroda, za slobodu �ovjeka i naroda su opravdani. Koliko je sila i nasilje nepo�eljno, toliko su prihvatljivi kao sredstvo za postizanje visokih vrijednosti. Ono postaje legitimno, a ne kriminalno i zabranjeno. Postoji problem pobune.

Zakoni koji nisu pravedni nisu zakoni u pravom smislu, ili kako su Latini govorili Lex iniusta non est lex!. Radi se o vrijednostima kao što su Sloboda i Domovina za spas kojih je i upotreba sile opravdana.

I samo kratak pogled u povijest dati �e nam odgovor. Pogledajmo to na primjeru dvije povijesne li�nosti Giuseppe Garibaldia i Nelsona Mandele.
Giuseppe Garribaldi ((1807.-1882.) bio je borac za ujedinjenje i slobodu Italije, koji je pod utjecajem Giuseppe Mazzinia, predvodnika talijanskog nacionalizma postao pripadnik društva Mlada Italija i poslije neuspjele oru�ane pobune u Savoji 1834. godine osu�en na smrt, od koje se spašava bijegom u Ju�nu Ameriku gdje se bori za nezavisnost Brazila. Sudjelovao je u urugvajsko-argentinskom ratu na strani Urugvaja, gdje je stekao svjetsku slavu... Vra�a se u domovinu 1848. kako bi sudjelovao u borbi za nezavisnost Italije i u ratu protiv Austrije u Milanu i francuskih snaga 1849. kod Rima za Rimsku republiku, što mu je donijelo nacionalnu slavu.. Sa svojim dobrovoljcima odlazi u pomo� Veneciji. Hapšen i prognan, odlazi u sjevernu Afriku i SAD i u Peru. Postao je 'junak dva svijeta.' Vra�a se u Italiju 1854. gdje poma�e Pijemontu u ratu protiv Austrije. Godine 1860. izvodi svoj najve�i poduhvat i legendarni pohod: osvajanje Sicilije i Napulja. Umro je 1882. godine. Garibaldija se smatra s pravom ujediniteljem Italije. Primjenjivao je silu, bio je revolucionar, mnogi su poginuli, ali - ujedinio je svoju Italiju. Da li je bio terorist ili domoljub?

Nelson Mandela (1918.- ) je ju�noafri�ki politi�ar, revolucionarni vo�a i dr�avnik �ijim naporima je okon�an zloglasni re�im apartheida u Ju�noj Africi. 1942. se priklju�io Afri�kom nacionalnom kongresu (ANC), organizaciji koja se borila za prava ve�inskog crna�kog stanovništva u Ju�noj Africi. Poslije je postao jedan od glavnih organizatora u po�etku nenasilne borbe protiv apartheida pod utjecajem filozofije nenasilja Mahatma Ghandia. Nakon što te mjere nisu polu�ile rezultate, Mandela je shvatio da se jedino oru�anom borbom mo�e promijeniti stanje u zemlji. Godine 1964. osu�en je na do�ivotni zatvor zbog izdaje, sabota�e, oru�anih napada i pobune protiv sustava vlasti. Godine 1990. pušten je na slobodu i s tadašnjim predsjednikom De Klerkom dogovorio je mirno okon�anje apartheida i prijenos vlasti na crna�ku ve�inu. Za te su napore Mandela i De Klerk godine 1993. dobili Nobelovu nagradu za mir. Godine 1994. Mandela je dobio izbore i proglašen je prvim crnim predsjednikom Ju�ne Afrike, koju du�nost je obavljao do 1999. godine. Nakon toga posvetio se humanitarnom radu. Smatra ga se jednim od rijetkih univerzalnih moralnih autoriteta u današnjem svijetu. Spomenimo apsurd: Mandela, koji je 27 godina proveo u zatvoru, u starosti od 90 godina i dalje je na spisku vlade SAD kao terorist kao i njegova organizacija ANC koji se još uvijek vodi u registru ameri�kog State departementa kao teroristi�ka organizacija �ijim je �lanovima zabranjen ulazak u SAD. Je li Mandela  terorist ili domoljub i humanist?

Zvonko Buši� (1946.-) kao i Garibaldi i Mandela, koje smo naveli kao primjer, borio se za svoje ideje slobodne nezavisne domovine Hrvatske, za to je, kao i oni bio su�en na do�ivotni zatvor, kao i Mandela izdr�ao je pola svoga vijeka u teškim uzama, izdr�ao je viteški robiju, sa�uvao je svoje ideale i do�ekao je da se vrati u svoju samostalnu i nezavisnu me�unarodno priznatu dr�avu Hrvatsku. Ni kriminalac niti terorist, ve� zanesenjak, idealist, rodoljub i domoljub, �estoki borac za pravdu i prava svoga naroda i svoju dr�avu Hrvatsku, koja je uz minimalne �rtve i ostvarena. U hrvatsku �rtvu, koja je u temeljima hrvatske dr�ave, uklju�ena je i patnja i �rtva Zvonka Buši�a, koji je za svoj hrabar �in kojim je upoznao svjetsku javnost o ropskom polo�aju njegove i naše Hrvatske, izdr�ao dugu, predugu nepravednu kaznu zatvora. .
Antologijska je njegova re�enica upu�ena dok je još bio u uzama: „Sloboda je duševna potreba“. Samo osu�enici koji su iskusili zatvore znaju cijenu slobode. To znaju i Marko Veselica, �uro Perica, Kaja Perekovi� i tisu�e drugih koji nisu bili teroristi ni kriminalci, ve� domoljubi, koji su htjeli slobodnu Hrvatsku, a protunarodni komunisti�ki re�im im je namijenio teške dugogodišnje kazne zatvora. Svi oni i mi s njima znamo cijenu slobode, vrijednost viteštva i domoljublja i veli�anstvenu od njih pro�ivljenu ljudsku �rtvu za našu Hrvatsku.

Zvonko Buši� je vrhunski mu�enik i patnik. Za slobodnu i nezavisnu dr�avu Hrvatsku.
Hvala mu za hrabrost �ina i ljudsku izdr�ljivost i osobnu snagu volje i ljepotu nacionalne domoljubne ideje – slobodne Hrvatske.

Ne mogu ovaj tekst ljepše završiti do usklikom velikog našeg hrvatskog  pjesnika i domoljuba Antuna Gustava Matoša:

„Domovino, lijepa naša Domovino,
�e�njo našeg ropstva, simbole naše duše,
Vezo naša s Bogom i �ovje�anstvom,
Drevna kraljevino mu�eni�ka zemljo naša Hrvatska!“

U Zagrebu, na Silvestrovo 2008.

Dr.Zvonimir Šeparovi�
Predsjednik Hrvatskog �rtvoslovog društva