Moravski Hrvati napokon dobili svoj kulturni centar

Me�u hrvatskim manjinama u europskim zemljama, vjerojatno najtragi�niju sudbinu do�ivjeli su Hrvati u �eškoj, poznatiji pod nazivom Moravski Hrvati. Osim što su oko 500 kilometara udaljeni od stare domovine, kroz stolje�a su bili izlo�eni germanizaciji i bohemizaciji, a nakon Drugog svjetskog rata protjerani su iz sela u kojima su �ivjeli od 16. stolje�a te pod strogim nadzorom komunisti�kog re�ima raseljeni u 118 razli�itih mjesta diljem �eške. Mnogi Moravski Hrvati prešu�ivali su svoj hrvatski identitet i s vlastitom djecom izbjegavali govoriti hrvatski u strahu od daljnjih komunisti�kih represija, no ipak identitet Hrvata u �eškoj ostao je sa�uvan, a demokratske promjene koje su uslijedile nakon Baršunaste revolucije 1989. otvorile su Moravskim Hrvatima nove mogu�nosti za �uvanje i razvijanje vlastitog identiteta, tradicije i kulture.

Od 5. prosinca 2008. Moravski Hrvati imaju i svoj kulturni centar - Hrvatski dom u selu Jevišovki kojeg je tog dana otvorio hrvatski premijer Ivo Sanader. Dom je smješten u nekadašnjoj zgradi �upnog ureda �iju kupnju i ure�enje je sa 120.000 eura financirala hrvatska vlada, i nakon ure�enja koje tek predstoji u njemu �e se izlo�iti predmeti tradicionalne kulture hrvatske manjine, od narodnih nošnji do raznih predmeta, fotografija, pisama i pisanih dokumenata.

Stru�ni nadzor nad obradom gra�e, konzerviranjem i na�inom prezentacije preuzeo je Regionalni muzej u Mikulovu s kojim hrvatsko veleposlanstvo obavlja potrebne konzultacije oko adaptacije prostora i njegova opremanja. Pored toga, Hrvatski dom �e imati svoju knji�nicu, prostor za sastanke, predavanja i izlo�be.

Iako su najsjeverniji ogranak mnogo poznatijih Gradiš�anskih Hrvata, povijest Moravskih Hrvata malo je poznata hrvatskoj javnosti. Prije 15 godina o njima je knjigu napisao povjesni�ar Dragutin Pavli�evi�, dok je publicist i novinar Franjo Vondra�ek, ina�e odli�an poznavatelj �eške, o Moravskim Hrvatima snimio dokumentarni film.

Hrvati su se u ju�nu Moravsku doselili u 16. stolje�u tijekom osmanlijskih osvajanja, a prvi put se spominju 1539. u dokumentima obitelji Liechtenstein. Na njihovim imanjima nastaju prva hrvatska sela - Chorvatská Nová Ves, Hlohovec i Poštorna.

U Moravskoj su Hrvati unaprijedili poljoprivredu, a posebno su se istaknuli kao vinogradari. Ve� krajem 17. stolje�a po�eli su germanizacija i bohemizacija Hrvata, tako da je 1918. Hrvata u Moravskoj bilo tek 1700, uglavnom u tri sela - Dobré Pole, Nový P�erov i Frelichov, ili hrvatski Frielištof. Tragedija moravskih Hrvata po�ela je 1938. kad nakon Minhenskog sporazuma pograni�ni dijelovi �eške (Sudeti) postaju dio nacisti�ke Njema�ke, pa tako i dio ju�ne Moravske. Svi stanovnici tog podru�ja automatski su dobili njema�ko dr�avljanstvo, a time i obavezu da ratuju u njema�koj vojsci. Hrvati su bili prisiljeni odlaziti u Wehrmacht i boriti se na isto�nom bojištu gdje su mnogi ostavili �ivote. Zbog toga su nakon obnove �ehoslova�ke 1945. proglašeni kolaboracionistima i kao što su Nijemci Benešovim dekretima iseljeni u Njema�ku, sli�na sudbina zadesila je i Hrvate.
 
Uzalud su Hrvati dokazivali svoju lojalnost �ehoslova�koj, a simpatije komunista, koji su od velja�e 1948. u potpunosti preuzeli vlast, pokušali su zadobiti namjerom da Frielištov preimenuju u Titovo. Skori sukob Tita i Staljina me�utim samo je pogoršao polo�aj Hrvata, koji su uz raniju optu�bu za suradnju s nacistima optu�eni i da simpatiziraju Tita i da su jugoslavenski špijuni. U 118 mjesta diljem �eške, uglavnoj u sjevernu Moravsku, raseljeno je 306 hrvatskih obitelji, dok je Frielištov preimenovan u Jevišovku prema istoimenom potoku, a u hrvatske ku�e useljeni su Slovaci iz Rumunjske i Bugarske.
�inilo se da su Moravski Hrvati zauvijek nestali, no situacija se promijenila nakon pada komunizma kad su Hrvati osnovali svoju udrugu i po�eli zahtijevati svoja prava. Mnogi su podnijeli zahtjeve za povratak oduzete imovine, no zahtjevi su odbijeni, budu�i da su u doba komunizma Hrvati dobili odštete koja su, me�utim, bile više nego simboli�ne jer su iznosile tek nekoliko kruna.

Moralnu zadovoljštinu Moravski Hrvati dobili su 6. rujna 1999. kad je vlada premijera Miloša Zemana utvrdila da je njihovo protjerivanje bilo „�in politi�ki motiviranog nasilja prilikom kojega je došla do izra�aja primjena principa kolektivne krivnje, koji je u suprotnosti s temeljnim ljudskim i gradanskim pravima“. �eška vlada je poru�ila da progon Hrvata smatra nehumanim i izrazila „�aljenje zbog nepravdi i krivnje što su pogodile hrvatsku manjinu u našim zemljama“ te je financijski pomogla postavljanje spomenika na groblju u Jevišovki na koji su uklesana prezimena svih Hrvata koji su nekad �ivjeli u tom selu.

Moravskih Hrvata danas ima oko 800, a mnogi od njih okupljaju se svake prve nedjelje u rujnu u Jevišovki povodom blagdana mjesne zaštitnice sv. Kunigunde kad se obilje�ava Dan hrvatske kulture. Dijalekt Moravskih Hrvata je �akavski, no u jeziku, kojem mladi na�alost ne govore, velik je broj �eških rije�i pa se jezik ukratko mo�e opisati kao mješavina hrvatskog i �eškog.

Petak 5. prosinca 2008. bio je posebno sve�an za Moravske Hrvate jer su 60 godina nakon protjerivanja napokon dobili trajan simbol svoje nekadašnje nazo�nosti u ju�noj Moravskoj koji me�utim ne�e biti tek komemorativnog karaktera.

Premijer Sanader, u pratnji ministra kulture Bo�e Biškupi�a, hrvatskog veleposlanika u �eškoj Marijana Ramuš�aka i drugih suradnika, otkrio je plo�u s dvojezi�nim natpisom „Chorvatský d�m- Hrvatski dom“, nakon �ega je zgradu uz mjesnog �upnika blagoslovio �upnik iz Gradiš�a Branko Kornfeind. On je ina�e voditelj folklorne skupine Hatsko kolo, �ije pripadnice su otpjevale nekoliko pjesama, me�u ostalim Krist na �aru, �iji tekst je u gradiš�ansko- hrvatskoj verziji nešto druga�iji, a zajedno s njima zapjevao je i premijer Sanader. Glavna sve�anost odr�ana je u op�inskom domu, gdje su pjesme i plesove Moravskih Hrvata izveli pripadnici folklorne skupine Palava iz Mikulova, pod vodstvom Zdenke Kubí�kove. Rije� je o skupini koju �ine �esi, ali koja uz ostalo njeguje i folklor Moravskih Hrvata.

Premijer Sanader u svom je govoru podsjetio da je ustavna obaveza hrvatske vlade brinuti o Hrvatima izvan domovine.

„Zna�aj hrvatskih manjina se ne mjeri samo po njihovoj brojnosti, ve� i po privr�enosti i ljubavi koju iskazuju prema staroj domovini Hrvatskoj, kao i prema novoj domovini �eškoj.  Vi ste tu ljubav iskazali kroz njegovanje hrvatskih tradicija. Vi ste taj hrvatski trag u �eškoj spasili od trajnog zaborava svojim nastojanjima da sakupite i sa�uvate predmete tradicionalne kulture hrvatske manjine u �eškoj“, rekao je Sanader. Dodao je da Hrvatski dom u Jevišovki simbolizira i naš zajedni�ki europski dom, koji �e, nakon ulaska u EU, Hrvatska izgraditi zajedno s �eškom i svim ostalim �lanicama Unije. „Hrvati i �esi ve� su jednom u povijesti bili u istoj dr�avnoj zajednici. Danas, pak, na temelju naših povijesnih iskustava i iskustava cijelog kontinenta, �elimo izgraditi novu Europu na novim osnovama. Na osnovama mira i demokracije. Na osnovama ravnopravnosti i solidarnosti. Na osnovi poštivanja nacionalnog identiteta i suvereniteta. U toj europskoj integraciji, više nitko ne mo�e na nacionalne manjine gledati kao prijetnju, nego kao šansu. Šansu za suradnju. Šansu za ja�i dijalog. Šansu za oboga�ivanje naše europske kulture“, istaknuo je Sanader te poru�io Hrvatima u Moravskoj da nastave njegovati ljubav prema domovini svojih predaka, kao i prema domovini �eškoj. Hrvatskom domu Sanader je poklonio tri knjige, a od Josefa (Joze) Lavitschke, jednog od najzaslu�nijih za o�uvanje identiteta Moravskih Hrvata, primio je na poklon njegovu knjigu Lipo naše selo i katalog slika Othmara Ru�i�ke, na kojima je po�etkom 20. stolje�a ovjekovje�io Moravske Hrvate, posebno njihove slikovite narodne nošnje.

Feast in Frielištof (Othmar Ru�i�ka)

Naši kiritofi su takaj daleko a široko znami. Pred kiritofom se cijev tajedan pripravlja, se se v stani li�i a �isti. Aj ta najubo�iji �lovik v seli si na kiritof pripravi ništa duobroga, pe�ena gusa muara bit na sakom stoli.

Nazo�nima na sve�anosti, me�u kojima su bili i �lanovi Hrvatsko- �eškog društva iz Zagreba te �elnici Hrvata u Slova�koj, obratio se i predsjednik Udruge Hrvata ju�ne Moravske Josef Hubený.

Danas u Jevišovki �ivi tek desetak Hrvata, kojima je uspjelo ponovno se vratiti u svoje selo. Kad Hrvatski dom bude stavljen u punu funkciju, Jevišovka �e me�utim ponovno postati kulturno središte Moravskih Hrvata, koji se zbog potpore i hrvatske i �eške vlade, ali i vlastite upornosti, mogu nadati da �e se uspješno oduprijeti daljnoj asimilaciji.

 

Kratki fotozapis sa sve�enog otvaranja Hrvatskog doma

Premijer Ivo Sanader sa suradnicima i doma�inima ispred Hrvatskog doma u Jevišovki

Premijer Ivo Sanader pjeva Krist na �alu s �lanicama folklorne skupine Hatsko kolo iz Gradiš�a

Premijer Ivo Sanader pored plo�e s natpisom „Hrvatski dom“

Sve�enik Branko Kornfeind blagoslivlja zgradu Hrvatskog doma

Premijer Ivo Sanader s djecom iz folklorne skupine Palava

Premijer Ivo Sanader s ministrom kulture Bo�om Biskupi�em, hrvatskim veleposlanikom u �eskoj Marijanom Ramuš�akom i predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Sabora Marijem Zubovi�em te djecom iz folklorne skupine Palava

Premijer Ivo Sanader pozdravlja okupljene u op�inskom domu u Jevišovki

Premijer Ivo Sanader govori nakon otvaranja Hrvatskog doma u Jevišovki

 

Nastup �lanova folklorne skupine Palava iz Mikulova

�lanice folklorne skupine Palava u narodnim nošnjama Moravskih Hrvata

Više podataka i slika kako starih, koje je napravio slikar Othmar Ru�i�ka,
tako i slika novijeg datuma iz �ivota Moravskih Hrvata na�i �ete na stranici http://lawitschka.blogspot.com/
 

Za portal: Marijan Lipovac,
Tajnik Hrvatsko- �eškog društva

 

*****

Vezani �lanci – od istog autora:

O HRVATSKO - �EŠKOM DRUŠTVU

Vladimir Prelog na praškom kemijskom nebu