Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  

Hrvat u dijaspori

15.03.2009.


Izvješ�e s Prve svjetske konferencije Vije�a i nacionalnih
institucija raznih zemalja koje brinu o iseljeništvu / useljeništvu

Prva svjetska konferencija Vije�a i nacionalnih institucija raznih zemalja koje brinu o iseljeništvu / useljeništvu odr�ana je od 2. do 4. o�ujka 2009. u hotelu „La Tour Hasan“ u Rabatu u Maroku. Iz Hrvatskog Sabora, Odbora za Hrvate izvan RH, primili smo izvješ�e s te konferencije:  

 

HRVATSKI SABOR
ODBOR ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Trg Sv. Marka 6.
10 000 Zagreb
Tel. 00385-1- 4569 475
Fax. 00385-1-4569 312
e-mail: odborhirh@sabor.hr
 www.sabor.hr/OdborHrvatiIzvanRH,

 

Dostaviti:

-Predsjednik Hrvatskog sabora
-Odbor za Hrvate izvan RH
-Samostalna slu�ba za Hrvate u inozemstvu i kulturu,MVPEI
-Odjel za Afriku i Srednji istok, MVPEI
-Hrvatska matica iseljenika

PRVA SVJETSKA KONFERENCIJA  VIJE�A I NACIONALNIH INSTITUCIJA RAZNIH ZEMALJA KOJE BRINU O ISELJENIŠTVU/USELJENIŠTVU, Hotel „La Tour Hasan, RABAT, MAROKO, 2- 4. O�UJKA 2009. – IZVJEŠ�E

 

„Estamos arreglando la casa para que nadie mas tenga que salir forzado, para que regresen en condiciones dignas quienes quieren volver  y para que se sienten beinvenidos nuestros hermanos y hermanas  inmigrantes! 

Tako ure�ujemo ku�u da nitko ne bude primoran napustiti je i da se svi koji �ele mogu vratiti dostojanstveno i da se sva naša bra�a i sestre  useljenici osjete dobrodošlim!

Rafael Carrea,  Presidente Constitutional de la Republica Ecuador

Organizator Konferencije: CCME – Conseil da la communauté marocaine à l'étranger – Vije�e marokanske zajednice u inozemstvu

Popis govornika i tema u prilogu ovog izvješ�a.

Pored govornika, na konferenciji je sudjelovalo više veleposlanika, politi�ara i profesora, znanstvenika s više sveu�ilišta.

Od zemalja �lanica Europske zajednice nazo�ni su bili predstavnici: Italije, Francuske, Belgije, Španjolske, Portugala i Litvanije. Zakoni i primjena zakona tih zemalja te politike i iskustva glede iseljeništva/useljeništva Hrvatskoj su od velike koristi kao npr. zakoni o dr�avljanstvu, zakoni o izboru zastupnika u parlamente doti�nih zemalja, sudjelovanje iseljeništva u politi�kom �ivotu zemlje podrijetla i zemalja primateljica, institucije za brigu o iseljeništvu i useljeništvu, programi, strategije, sredstva, ciljevi i realiziranja ciljeva iseljeni�ke/useljeni�ke politike.

Neke izmjene zakona koje se tra�e od Hrvatske u ime acquis communautaire-a, pravne ste�evine EU-a  npr. Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu i Zakona o izboru zastupnika, ne mogu se opravdati pravnom ste�evinom EU-a jer �lanice EU-a imaju iste odredbe navedenih zakona koje se nalaze i u navedenim hrvatskim zakonima.

Italija omogu�ava svojim gra�anima u inozemstvu dopisno glasovanje.
Belgija je tako�er imala mogu�nost dopisnog glasovanja iseljenika ali je od toga morala odustati jer je zakon bilo teško provesti. Postavilo se pitanje tajnosti glasovanja.

Neke odredbe zakona �lanica EU-a kao npr. u Ustavu Litvanije, utemeljene su na specifi�nim prilikama i interesima Litvanije. Kad bi Hrvatska u svoj Ustav i zakone unijela iste odredbe, te bi odredbe išle na štetu hrvatskih interesa.

Poznavanje zakona drugih zemalja i poznavanje prilika tih zemalja iz kojih dolaze iseljenici u zemlje EU-a, od koristi su Hrvatskoj jer ve� sada u Hrvatsku iz tih zemalja dolazi odre�en broj azilanata i useljenika po razli�itim osnovama.

Sve zemlje, �lanice EU-a i druge koje su sudjelovale na Konferenciju sla�u se u jednom: briga za iseljeništvo u interesu je zemlje podrijetla iseljenika. Od iseljenika se o�ekuje da lobiraju i poma�u zemlju podrijetla, da sura�uju u njenim znanstvenim i drugim programima i da ih se odre�en broj vrati u zemlju podrijetla.

�ini se da je Hrvatskoj vrlo korisno razmotriti Litvanski model skrbi za iseljeništvo/ useljeništvo.

Litvanska politika obuhva�a etnografsko litvansko podru�je, ima za cilj brigu za Litvance koji �ive u susjednim zemljama ( Bjelorusiji, Poljskoj, Ukrajini, Kalingradu). Istu politiku u svom zakonu o Slovencima izvan Slovenije ima i Slovenija.

Takvu politiku ima i Hrvatska u Ustavu i Zakonu o hrvatskom dr�avljanstvu ( Ustav, �l. 10, Zakon o hrvatskom dr�avljanstvu  �l. 16. i 11. )
U Hrvatskoj je došlo do diskriminacije hrvatskih iseljenika ro�enih izvan avnojevskih granica RH zbog krivog tuma�enja i krivog prijevoda  �lanka 11. Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu. Na slu�benoj stranici MUP-a, nalazi se kriv prijevod �lanka 11. ZHD.

�lanak 11. na hrvatskom glasi:

„Iseljenik kao i njegovi potomci mogu priro�enjem ste�i hrvatsko dr�avljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz �lanka 8. stavka 1. to�aka 1-4. ovoga zakona. 

Stranac koji je u braku s iseljenikom koji je stekao hrvatsko dr�avljanstvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga �lanka mo�e ste�i hrvatsko dr�avljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz �lanka 8. stavka 1. to�aka 1-4. ovoga zakona. 

U smislu stavka 1. ovoga �lanka, iseljenik je osoba koja se iselila iz Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno �ivi.“ Pojmom Hrvatska obuhva�a se etnografsko podru�je hrvatskog naroda.

A na internetskoj stranici MUP-a na engleskom piše: “ Emigrants shall submit documents proving their emigration from the territory of the Republic of Croatia, and descendants of emigrants should also prove their kinship to the emigrant (children, grandchildren, greatgrandchildren). Prema engleskom tekstu pravo na hrvatsko dr�avljanstvo imali bi samo oni koji su iselili poslije 25. lipnja 1991. jer prije toga nije bilo „Republike Hrvatske“. Bila je SR Hrvatska, NR Hrvatska, Banovina Hrvatska, Stara Jugoslavija, Kraljevina SHS, Austrougarska ...

Interesantne su bez sumnje ciljne grupe litvanske politike prema iseljeništvu i useljeništvu. Litvanija je uo�ila potrebu razli�itog pristupa razli�itim kategorijama iseljenika i razli�itim kategorijama povratnika.  U Hrvatskoj još npr. nemamo posebne pristupa iseljenicima najnovijeg ratnog i poslijeratnog vala iseljenika.

Svakako je interesantno vidjeti  vladine i nevladine institucije koje brinu za iseljeništvo/useljeništvo. Sve zemlje imaju institucije koje u cijelosti financira vlada i nevladine institucije koje vlada djelomi�no financira.

U Hrvatskoj je 1991. bilo ustrojeno Ministarstvo iseljeništva a potom Ministarstvo useljeništva. Sada imamo više institucija koje se bave iseljeništvom, useljenicima i povratnicima.

Konferencija je završila usvajanjem Deklaracije kojom se ustrojava odbor koji �e  pripremati daljnje inicijative vije�a i institucija iseljeništva.( Deklaracija u prilogu).

Tijekom konferencije organizatori su od predstavnika Hrvatske zatra�ili  da provjeri to�nost podataka o Hrvatskoj koju su dobili od �lana Hrvatskog svjetskog kongresa, Veleposlanstva RH u Parizu i iz nekih drugih izvora.

Me�u ostalim neto�nostima je informacija da je za zastupnike iseljeništva rezervirano 12 mjesta, da su Saboru ima 120 zastupnika, da je potrebno u diplomatskom predstavništvu pokazati bilo kakvu ispravu ( voza�ku dozvolu, osobnu kartu itd.) pa se stje�e dojam da je pravo glasa vezano uz etni�ku pripadnost a ne uz dr�avljanstvo.

Na kraju �elim zahvaliti gospodinu Berislavu Jur�i�u, savjetniku u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Maroku i gospodinu Darku Beki�u koji su mi pru�ili dragocjene informacije o Maroku i odvojili za  to dosta vremena iako su se spremali na sajam ribarskih brodova na kojemu su nastupili i hrvatski brodograditelji i kojima je trebala pomo� hrvatskog veleposlanstva.

Branko Barbi�
tajnik Odbora za Hrvate izvan RH

P.s.

Pojedina�na predavanja dostupna na upit na moju e-mail adresu: bbarbic@sabor.hr
Ve�ina prezentacija dostupna na: francuskom, španjolskom, arapskom i dvije na engleskom

*****

Royaume du Maroc
Conseil de la communauté
marocaine à l'étranger

 

 

DECLARATION FINALE
DE LA PREMIERE CONFÉRENCE INTERNATIONALE
DES CONSEILS ET INSTITUTIONS DE L’EMIGRATION

Tenue à Rabat les  3 et 4 mars 2009

Sous le Haut Patronage de Sa Majesté le Roi Mohammed VI, la première conférence internationale des conseils et institutions de l’émigration s’est déroulée les 3 et 4 mars 2009 à Rabat, sur invitation du Conseil de la communauté marocaine à l’étranger (CCME).

Ont participé à cette première rencontre du genre une centaine de personnalités, incluant des ministres et responsables gouvernementaux, des représentants des conseils des émigrés, des élus des communautés émigrées aux institutions représentatives de leur pays d’origine, des représentants des partis politiques marocains et des  experts en matière migratoire. Les délégations étrangères invitées ont représenté 16 pays à travers le monde (l’Algérie, la Belgique, le Bénin, la Côte d’Ivoire, la Croatie, l’Equateur, l’Espagne, la France, l’Italie, le Liban, la Lituanie, le Mali, le Mexique, le Portugal, le Sénégal et la Tunisie).

Conformément au programme de la conférence, les exposés et les débats ont été riches et variés. Ils ont permis d’examiner les problématiques générales des migrations ainsi que les expériences concrètes des pays participants en matière de politiques publiques envers les émigrés. Plusieurs interventions ont par ailleurs traité des modalités de participation politique au sein de leur pays d’origine et des institutions consultatives des populations émigrées.

Ainsi a-t-il été permis aux participants de relever que :

1. Les phénomènes migratoires se globalisent et génèrent des problématiques au niveau mondial, interpellant de plus en plus d’Etats qui, à des degrés certes divers, deviennent à la fois des pays de départ, d’accueil et de transit plus ou moins durable des migrants.

 

2. L’équation de l’intégration des migrants dans les pays d’accueil et la préservation de leur identité et de leurs liens avec leur pays d’origine engendre certes quelques malentendus, voire quelques tensions, appelant des solutions négociées, dans le respect du droit international des droits de l’Homme, tout en tenant compte de la diversité des ordres juridiques nationaux et du contexte des progrès démocratiques du monde d’aujourd’hui.

3. Par delà les incompréhensions et l’instrumentalisation politicienne, et en dépit des dérives xénophobes, les phénomènes migratoires constituent un puissant levier de compréhension mutuelle, de respect réciproque et d’échanges culturels enrichissants entre les peuples. La réflexion collective au plan international sur les problématiques générées par ces phénomènes ne peut que contribuer à l’élaboration et à la mise en place de politiques concertées et pertinentes, dans l’intérêt des Etats émetteurs, récepteurs ou de transit et, avant tout, dans l’intérêt des populations migrantes et de la protection de leurs droits essentiels.

 

4. A cet égard, la conférence de Rabat a permis de prendre la mesure de la diversité et du caractère évolutif des politiques publiques et des modalités de participation politique et de la nature des conseils des communautés émigrées, en fonction des traditions nationales propres à chaque Etat. Elle a également permis de prendre la mesure des contraintes et dynamiques historiques à l’œuvre, dont notamment l’intensité et la pérennité des liens culturels entre populations émigrées et pays d’origine.

5. Cependant, cette diversité institutionnelle et politique offre par elle-même une riche  source de réflexion, de recherche scientifique comparée et d’inspiration pour les acteurs des communautés émigrées et des pouvoirs publics. Ainsi, de nombreuses bonnes pratiques et pistes de réflexion plus ou moins adaptables au contexte de chaque Etat ont pu être mises en lumière.

 

Afin de poursuivre cette amorce de réflexion collective et de concertation, la conférence de Rabat a décidé de créer un comité de liaison provisoire, chargé de donner suite à ses travaux, et d’organiser les échanges entre les conseils des pays participants et d’élargir le rayon d’action et d’implication aux institutions similaires d’autres Etats qui y seraient intéressées. Ce comité est composé des institutions suivantes :

-Le Conseil de la communauté marocaine à l'étranger
-Le Conseil général de la communauté espagnole de l’extérieur
-Le Haut conseil des Maliens de l’extérieur
-Le Ministère pour les Equatoriens et Equatoriennes migrants

Le secrétariat de ce comité, chargé de préparer les prochaines initiatives entre les conseils et institutions de l’émigration, est confié au CCME.

Fait à Rabat, le 4 mars 2009



Povratak na po�etnu stranicu

Untitled Document

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.