Interview sa mr. sc. Ivanom Bagari�em,
predsjednikom Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske
u Hrvatskom saboru

Portal se obratio gospodinu Ivanu Bagari�u, predsjedniku saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske s nekoliko pitanja o Odboru; o svrsi i nadle�nostima Odbora i koliko se iste  poklapaju s nadled�nostima diplomatskih predstavništava i nekih drugih institucija i slu�bi, kao i o sastavu i radu Odbora i njegovih pojedinih �lanova:

Portal: Poštovani gospodine Bagari�, zahvaljujemo Vam na ljubaznom odazivu na ovaj razgovor. Molimo Vas da nas upoznate sa svojim radom u Odboru za Hrvate izvan Republike Hrvatske i razlozima promjene imena tog odbora.
Koliko mo�emo iš�itati s internetske stranice Hrvatskog sabora, bili ste �lanom Odbora za useljeništvo u prošlom sazivu Sabora, a od velja�e 2007. postavljeni ste za predsjednika toga  Odbora, kojemu ste promijenili ime u Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, negdje u travnju 2007. godine.

Mr. Bagari�: Istina, u prošlom sazivu Sabora bio sam �lan Odbora za useljeništvo. Na temelju iskustva, pokrenuli smo inicijativu osnivanja Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dakle - novog odbora. I ne radi se samo o promjeni imena, nego suštinskom pitanju funkcioniranja jednog saborskog radnog tijela. Prethodni Odbor za useljeništvo imao je jednu ovlast - integraciju useljenika u hrvatsko društvo. Novi odbor je i dalje usmjeren na tu useljeni�ku komponentu, me�utim, pitanje useljavanja Hrvata je samo jedan od naših ciljeva. Da bi uop�e netko bio potaknut na povratak treba riješiti preduvjete za to, a nije uvijek za sve Hrvate u svijetu aktualno pitanje povratka naprosto stoga, jer u svijetu u razli�itim pojavnostima i u posve razli�itim okolnostima �ive Hrvati (nacionalne manjine u europskim dr�avama, hrvatsko iseljeništvo u prekooceanskim i europskim zemljama i Hrvati kao suveren i konstitutivan narod u BiH). Kao takvi imaju razli�ite potrebe i o�ekivanja, stoga je novo organizirani odbor proširio ovlasti koje se u prvom redu odnose na strukturiranje razli�itih potreba razli�itih skupina hrvatskog naroda i u skladu s time uspostava cjelovitog me�uodnosa Republike Hrvatske i Hrvata u svijetu. To uklju�uje donošenje strategije koja �e biti uskla�ena sa Strateškim okvirom za razvoj i Strategijom odr�ivog razvoja Republike Hrvatske. 

Portal: Je li Vaša zasluga što je Odbor, pored 13 zastupnika, �lanova Odbora, oja�an s još �etiri vanjska �lana Odbora: dvojicom s titulom doktora, dvojicom s titulom magistara i kako je do toga došlo?

Mr. Bagari�: Budu�i smo dobili politi�ku potporu za organiziranje Odbora i politike koju �emo zajedno s drugim institucijama i Vladinim tijelima kreirati i provoditi, u skladu s mojim odgovorom iz prethodnog pitanja, procijenili smo da bi bilo dobro da Odbor bude oja�an tkz. vanjskim �lanovima. Njih �etvero su ljudi koji su na stanoviti na�in predstavnici struke, ali ne manje va�no je da svi oni dolaze iz razli�itih dijelova svijeta, iz SAD-a, Francuske, Australije i BiH, gdje su se rodili, školovali i �ivjeli te kao takvi mogu doprinijeti izgradnji sustavnog tj. kvalitetnog i u�inkovitog odnosa prema dijelovima Hrvatskog naroda izvan Hrvatske.

Mislim kako �e Odbor kojeg �ine zastupnici izabrani u 11. izbornoj jedinici, predstavnici hrvatskih dr�avljana izvan Republike Hrvatske, te zastupnice i zastupnici izabrani u razli�itim dijelovima Hrvatske; u Vukovaru, Sisku, Dubrovniku, Umagu…, oja�ani spomenutim vanjskim �lanovima, ostvariti svoju misiju tj. zajedno s drugim ustanovama i institucijama Hrvatske dr�ave i Hrvata u svijetu uspostaviti jedan novi me�uodnos, a na korist hrvatskog naroda u cijelosti.            

Portal: Mo�ete li nam re�i što zapravo rade drugi �lanovi Odbora, jer osim Vas ne vidimo ni jednog od �lanova da daje svoj doprinos radu Odbora. Nismo �uli niti pro�itali da ste Vi ili netko drugi iz Odbora posjetili koju od hrvatskih iseljeni�kih zajednica, a to smatramo izuzetno va�nim za dobru komunikaciju i suradnju. Ništa kao osobni susret s ljudima i prilikama u kojima oni �ive ne donosi pravu spoznaju i dobru procjenu budu�ih aktivnosti, hitnih intervencija ili dugoro�ne strategije, zar ne?

Mr. Bagari�: Mi smo zapravo novi, tek organizirani Odbor, tako da treba neko vrijeme kako bi se u javnosti vidjelo i osjetilo što to ho�emo i što zapravo radimo. Me�utim, nije to�no da do sada naši �lanovi nisu bili u posjeti nekoj od skupina Hrvata koji �ive izvan Hrvatske. Prije svega najve�i broj nas �ivi u BiH tako da smo na tom prostoru gotovo svakodnevno, a neki drugi �lanovi su bili do sada u Njema�koj, Austriji, Ma�arskoj, Australiji… I osobno sam boravio u Crnoj Gori u posjeti kod naših ljudi, a uskoro �u i u Makedoniju – istim poslom. 

Nije naš rad samo u obilascima i putovanjima, koja su �esto povezana s velikim troškovima. Mi moramo prije svega ovdje – u Hrvatskom saboru stvarati zakonsku regulativu i okru�enje koje �e biti u slu�bi „politike otvorenih vrata“ prema našim ljudima u svijetu. Moramo imati gotovo dnevnu komunikaciju s predstavnicima organiziranih institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske te slušati njihove potrebe, prijedloge i u skladu s time rješavati probleme koje imaju. Sve ovo zahtjeva uspostavu sustava koji �e skupa s postoje�im naporom doprinijeti jednom novom – kako sam ve� kazao sustavnom i u�inkovitom me�uodnosu. To je izazov, ali i naša du�nost. Vjerujem da �emo biti uspješniji ukoliko se svi zainteresirani uklju�e i daju svoj konkretan doprinos.  

Portal: U Hrvatskoj postoji Hrvatska matica iseljenika. Postoji li i neka Slu�ba za Hrvate u inozemstvu? U ime te Slu�be �estitke nam šalje „na�elnik Slu�be“. Po svijetu djeluju hrvatski konzulati generalni, honorarni. Mo�ete li re�i što je specifi�na zada�a svake od navedenih institucija; konkretno, zašto primjerice hrvatsko veleposlanstvo u Bernu ne mo�e izdati ovaj dokument: „Nachweis der Personendaten fuer die Einbuergerung“ ili slobodno prevedno na hrvatski jezik: „Dokument kojim se potvr�uje da su osobni podatci hrvatskog dr�avljanina to�ni“? Radi se o dokumetnu koji hrvatski gra�anin treba pri tra�enju dvojnog dr�avljanstva. Zar je mogu�e da za to treba i�i u Zagreb? Ina�e, veleposlanstva drugih dr�ava izdaju ne samo te dokumente ve� i niz drugih bez problema! Što stvarno mo�e u�initi Odbor u usporedbi s Ministarstvom vanjskih poslova koje po svijetu ima svoje konzulate i honorarne konzule? Što mo�e u�initi Odbor u usporedbi s Hrvatskom maticom iseljenika koja ima mnoštvo zaposlenih, izdaje svoj �asopis i izdašno se financira iz Dr�avnog prora�una sa �ak 32 milijuna kuna?

Mr. Bagari�: Ovo pitanje je zapravo klju�no pitanje. Zašto? Stoga jer, kako ste spomenuli, ve� postoje ljudi i sustavi kojima je primarna profesionalna zada�a rad s našim ljudima u svijetu tj. briga za Hrvate u svijetu. To je u biti i moralna i ustavna obveza, ali i INTERES Republike Hrvatske!

To su u prvom redu diplomatsko konzularna predstavništva tj. Ministarstvo vanjskih poslova unutar kojeg je i kako ste kazali, Slu�ba za Hrvate u inozemstvu. Tu je svakako i Hrvatska matica iseljenika – vrlo va�na institucija.

Svi su oni na svoj na�in operativni tj. izvršni dijelovi vlasti koji za svoj rad odgovaraju Vladi Republike Hrvatske, ali i Hrvatskom Saboru. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je radno tijelo Hrvatskog Sabora – najvišeg zakonodavnog i predstavni�kog tijela vlasti. Tu i jest naša uloga i va�nost i mi se nemamo potrebe ni sa kime uspore�ivati. Mislim na to kad ka�ete: što mo�emo u�initi u usporedbi s ovim ili onim. Na nama je kreirati postupanje, pratiti, kontrolirati provedbu i donositi korektivne mjere. Dakle, jasno je - mi ne�emo nikome dati ili uzeti dr�avljanstvo niti �emo raditi bilo što za što su u skladu sa zakonom nadle�ni veleposlanstva i konzulati. Me�utim, Hrvatski Sabor i Vlada Republike Hrvatske �e kreirati sustav koji �e, u ovome slu�aju, biti u slu�bi Hrvata u svijetu.

Mjesto i uloga Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske je upravo u tome: slušati i prepoznati problem, a onda zastupati donošenje rješenja radilo se o ovom ili onom obliku; uredbi, odluci, zakonu, strategiji…

U tom slu�aju, oni kojima je primarna zada�a provoditi spomenuta rješenja to �e i �initi. Zapravo svima njima i nama je slu�iti svakom svom �ovjeku ma gdje se on nalazio. Ukoliko to, kao stav izostaje – mijenjati ga je, na ovaj ili onaj na�in!          

Portal: Iseljenici koji se vra�aju u Hrvatsku pro�ivljavaju prave šokove kad se suo�e s primjenom hrvatskih zakona. Neko� je Hrvatska imala Ministarstvo useljeništva, imala je prihvatni centar za Hrvate povratnike iz iseljeništva koji su bili slabijeg imovinskog stanja, a danas iseljenici i povratnici muku mu�e �ak i oko dobivanja hrvatskog dr�avljanstva. Oni koji nemaju hrvatsko dr�avljanstvo ili su morali zatra�iti otpust iz hrvatskog dr�avljanstva radi stjecanja njema�kog, francuskog, austrijskog… mogu u Hrvatskoj boraviti samo tri mjeseca kao turisti, a ako ho�e raditi, moraju tra�iti radnu dozvolu i odobrenje boravka. Što mo�e u�initi Odbor da hrvatski iseljenici i povratnici po dolasku u Hrvatsku osjete da su dobrodošli i da im se �eli pomo�i u uspješnom integriranju u hrvatsko društvo?

Mr. Bagari�: Hrvatski su zakoni takvi kakvi jesu, vjerujem da su jednako dobri ili loši kao i u ve�ini europski dr�ava. Ono što nije dobro sigurno �e biti unaprije�eno uskla�ivanjem s europskim zakonodavstvom. Zakon se primjenjuje jednako na sve hrvatske dr�avljane bez obzira tko su oni i odakle dolaze. Ka�em – hrvatske dr�avljane! Vi s pravom govorite o problematici Hrvata koji iz bilo kojeg razloga nemaju hrvatsko dr�avljanstvo. Neki od njih su npr. dr�avljani neke druge dr�ave koja ne dopušta dvojno dr�avljanstvo kao Njema�ka, neki naprosto nisu niti tra�ili dr�avljanstvo Republike Hrvatske, na pr. Hrvatska autohtona manjina u europskim dr�avama, Hrvati iz BiH nemaju svi i hrvatsko dr�avljanstvo itd., svi oni bi prema mom uvjerenju trebali imati poseban status glede rada, boravka, studiranja ili kupnje nekretnina u Republici Hrvatskoj. Istina, �esto slušam primjedbe na du�inu postupka stjecanja dr�avljanstva i to je veliki problem, kako za one kojih se to izravno ti�e tako i za MUP-a koji odobrava hrvatsko dr�avljanstvo. Me�utim, �injenica je da se u posljednje vrijeme znatno ubrzala procedura, te da su slu�benici MUP-a zatrpani brojnim zahtjevima i onih koji prema zakonu nemaju pravo na hrvatsko dr�avljanstvo. Ovo je va�no politi�ko ali i gospodarsko pitanje koje zaslu�uje ozbiljan i odgovoran pristup. Vjerujem kako MUP upravo tako i postupa, što uklju�uje zakonsku proceduru koja uklju�uje razli�ite dokumente i provjere.

Mi smo na jednoj od naših sjednica najavili tematsku sjednicu upravo na temu odobravanja  dr�avljanstva. Dakle, Odbor ima ovlast i pratiti provedbu zakona i na odre�eni na�in �initi korekcije, ukoliko se utvrdi da su one potrebne.           

Portal: Što mo�e u�initi Odbor da ponovo svi hrvatski iseljenici imaju jednak tretman te da se na sve jednako primjenjuju hrvatski zakoni a ne, kao što Vam je poznato iz raznih slu�ajeva, da se za hrvatske iseljenike ro�ene izvan granica današnje RH postavljaju prepreke prilikom davanja dr�avljanstva njihovim �enama strankinjama i njihovim potomcima?

Mr. Bagari�: Odgovor na ovo pitanje je zapravo isti kao i u prethodnom pitanju…Postupati je prema zakonu. Ako zakon pravi prepreke, treba ga mijenjati.

Portal: U Slobodnoj Dalmaciji smo pro�itali da se u Zadar vratilo preko 2000 iseljenika. Imate li Vi podatak koliko se Hrvata iz iseljeništva vratilo u Hrvatsku od 1991. i koliko ih se prosje�no godišnje vra�a?

Mr. Bagari�: Nema to�nih podataka, tek se razvija strategija pra�enja i objedinjavanja podataka iz raznih izvora...

Portal: Don Ante Kutleša se u propovijedi na proslavi godišnjice Hrvatske katoli�ke misije u Lausanni - Švicarska, izrazio vrlo kriti�no o bivšem Odboru za useljeništvo i �lanovima tog Odbora. Je li to bio razlog da je izgubio mjesto vanjskog �lana Odbora?

Mr. Bagari�: Moj prijatelj don Ante Kutleša, ravnatelj Hrvatske inozemne pastve, ima isti status u Odboru za Hrvate izvan Republike Hrvatske kakav je imao i u prethodnom Odboru za useljeništvo. Razlika je jedino u tome što sada ne pozivamo sve naše suradnike na baš svaku sjednicu Odbora. Izme�u ostaloga i stoga jer mi ponekad moramo brzo sazvati Odbor i onda nije za o�ekivati da bi se netko tko taj �as nije na raspolaganju mogao odazvati.

Osim toga, mi imamo sjednice koje tematski posve�ujemo odre�enoj problematici, u tom slu�aju pozivamo nadle�ne kako bi se s njima konzultirali i kako bismo skupa s njima rješavali probleme. Do sada smo imali 11 sjednica Odbora i za jednu od njih je dobio poziv i don Ante Kutleša iako �ak i nije bila tematska, jer sam kao predsjednik Odbora mislio da bi nam njegova pomo� bila va�na. 

Portal: Koji su bili kriteriji za odabir vanjskih �lanova i tko odlu�uje tko �e biti vanjski �lan nekog odbora? Neki, koji su se kandidirali, razo�arani su jer od Sabora nisu dobili odgovor zašto nisu odabrani i zašto su drugi odabrani.

Mr. Bagari�: Prema poslovniku vanjske �lanove svih saborskih odbora odabire Odbora za izbor i imenovanje nakon raspisanog javnog poziva. Dakle, svi koji su se natjecali bili su u ulozi kandidata, oni koji misle kako su trebali biti izabrani, a nisu se prijavili na javni poziv,  su neozbiljni. Prema Poslovniku naš Odbor ima �etiri vanjska �lana koji su izabrani prema spomenutoj proceduri i osobno sam jako zadovoljan tim izborom. Da se razumijemo, samo sam jednog od njih ranije poznavao. Dakle, izabrani su oni za koje je povjerenstvo ocijenilo da imaju najbolje referencije. Vrednovalo se prije svega, obrazovanje i sve ostalo što ima veze s našim Odborom tj. Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Tako npr. dr. sc. Ines Saboti� je ro�ena i �ivjela u Francuskoj, tamo se i školovala, doktorirala na Sorbonji, sada �ivi u Hrvatskoj i radi na Institutu dr Ivo Pilar. Gosp. Vice Batarelo je sve do rata �ivio u Australiji, a gosp. Stjepo Bartulica u Americi, oba su se vratili u Hrvatsku pred rat, formirali obitelji, sada �ive i rade u Zagrebu. Oba su magistri znanosti. Gosp. Ivo Lu�i� je �ivio u BiH, ali i Hrvatskoj, sada je nastanjen u Zagrebu, doktor je znanosti i zaposlenik Instituta za povijest…

Ne sumnjam da su i svi drugi koji su se natjecali dobri i kvalitetni kandidati, ali su ovih �etvero vjerujem bili najbolji. Vjerujte mi, to je jedini razlog zbog kojeg su baš oni izabrani.

Portal: Po Vašim tvrdnjama Hrvatska matica iseljenika nema ovlasti financijski pomagati hrvatske udruge u svijetu. To ima odbor koji zastupate. Mo�ete li nam objasniti na koji na�in, primjerice, jedna udruga ili hrvatska organizacija u dijaspori mo�e to ostvariti i sa kojim sredstvima mo�e ra�unati?

Mr. Bagari�: Hrvatska matica iseljenika raspola�e prora�unskim sredstvima za projekte i programe koji rade sukladno vlastitom Zakonu i programu. Niti jedan odbor Hrvatskog sabora ne raspola�e sredstvima, novcima, niti nam novac kao takav treba. Naime, Odbor skupa s ministarstvima i drugim hrvatskim tijelima uprave mo�e utjecati na prora�un te na taj na�in usmjeriti sredstva.

Hrvatska podupire razli�ite projekte Hrvata izvan republike Hrvatske, uglavnom su to projekti iz oblasti kulture, obrazovanja, zdravstva.    

Prijava na te projekte ide preko ministarstva vanjskih poslova i o tome koji �e projekt dobiti potporu odlu�uju razli�ita povjerenstva. Tako je bilo do sada. Vjerujem kako se tu mogu neke stvari promijeniti s ciljem u�inkovitosti izbora zainteresiranih skupina za pojedine projekte tako i kod odabira projekata. 
   
Portal: Na internetskoj stranici Hrvatskog sabora piše da ste: Predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH, �lan Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, �lan Odbora za me�uparlamentarnu suradnju, �lan Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative.

Mr. Bagari�: Svakako, moja primarna zada�a je Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske i tome najviše vremena posve�ujem, ali sam po zanimanju lije�nik te mi ne pada teško biti i �lan Odbora za zdravstvo, jer je javno zdravstvo moje profesionalno usmjerenje. Naime, Sabor ima preko trideset razli�itih Odbora, Izaslanstava, Komisija i to je razlog zbog kojeg zastupnici moraju biti u više odbora. Kad ka�em moraju, onda ne mislim da bi im to trebao biti teret me�utim, ja ne mogu kazat kako ho�u biti samo u jednom odboru jer bi to bilo krajnje nekorektno prije svega stoga, što bi u tom slu�aju netko drugi morao biti na mom mjestu pa bi umjesto u dva ili tri odbora bio u �etiri ili pet. Odbori rade prije zasjedanja, ali i za vrijeme rada Sabora. To je naj�eš�e razlog zbog kojeg na plenarnim sjednicama �esto nedostaje ve�i broj zastupnika.

Kona�no, Odbor za me�uparlamentarnu suradnju i Izaslanstvo Hrvatskog Sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoevropske inicijative su vanjskopoliti�kog usmjerenja što nije moja specijalnost i za to su primarno zadu�ene moje kolege koji imaju vanjskopoliti�ka znanja. Tako�er, ove dvije posljednje skupine se rijetko sastaju tako da mi to uzima relativno malo vremena.
     
Portal: Pretpostavljamo da imate i obitelj. Kako na sve sti�ete?

Mr. Bagari�: Bogu hvala, imam obitelj…, �ivimo u Tomislavgradu. Nije jednostavno sti�i tamo i ovamo, putovati izme�u Zagreba i Tomislavgrada…

Me�utim, moji susjedi - ro�aci i prijatelji, godinama �ive razdvojeni od obitelji. Najve�i broj njih putuje u Njema�ku, Austriju, Švicarsku… i pri tome �esto obavljaju teške i zahtjevne poslove. I sve sti�u. Na odre�eni na�in imamo sli�an �ivot. Uostalom, ja sam jedan od njih.
 
Portal: Gospodine Bagari�, hvala za Vaše odgovore.

Za portal:
Interview vodila prof. Dragica-Karla Pongrac,
urednica rubrike Psihološka pomo� na portalu