Izvješ�e s 13. Sjednice Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske
glede projekta Fakulteta elektrotehnike i ra�unarstva

Za �itatelje portala donosimo Izvješ�e sa Sjednice na kojoj su uz predstavnike Odbora sudjelovali i �lanovi MVPEI i MZOŠ, HMI i drugih institucija koje se bave Hrvatima izvan RH te predstavnici Sveu�ilišta koji su predstavili projekt FER-a o e-Obrazovanju s naglaskom na projekte nastave hrvatskog jezika u inozemstvu:  

HRVATSKI SABOR

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Klasa:
Urbroj: 6521-12-09-01

Zagreb, 20. o�ujka 2009.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: 13. (tematska)  sjednica Odbora  na temu: Projekt Fakulteta elektrotehnike i ra�unarstva za Hrvate u inozemstvu – Primjena e-Obrazovanja kao potpora nastavi hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu.

Cilj projekta: e-obrazovanjem nadopuniti postoje�i sustav, unaprijediti kvalitetu obrazovnih materijala, proširiti njihovu dostupnost te ekonomi�nost procesa pou�avanja hrvatskog jezika i nacionalne grupe predmeta - IZVJEŠ�E

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora na svojoj 13, tematskoj  sjednici odr�anoj 20. velja�e 2009. godine razmotrio je Projekt Fakulteta elektrotehnike i ra�unarstva za Hrvate u inozemstvu – Primjena e-Obrazovanja kao potpore nastavi hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu, koji je Odboru dostavio Fakultet elektrotehnike i ra�unastva Sveu�ilišta u Zagrebu.

Sjednica je odr�ana 20. o�ujka  2009. godine u zgradi Hrvatskog sabora u dvorani Ivana Ma�urani�a s po�etkom u 9 sati.

Sjednici su bili nazo�ni: Ivan Bagari�, predsjednik Odbora, Boro Grubiši�, podpredsjednik Odbora, Brankica Crljenko, Ivanka Roksandi�, Dragan Vuki�, Tatjana Šimac Bona�i�, Tanja Vrbat i Danijel Mondekar, Vedran Ro�i�, Ivo Andri� i Petar Mlinari�, �lanovi Odbora.
Pored �lanova Odbora nazo�ni su bili: Ines Saboti�, Vice Batarelo, Stjepo Bartulica, vanjski �lanovi Odbora, Petar Bariši�, na�elnik Slu�be za Hrvate u inozemstvu i kulturu, MVPEI, Biserka Lukan, Hrvatski svjetski kongres, Lada Kanajet Šimi�, voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport, Hrvatska matica iseljenika.

Iz Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa nazo�ni su bili: Ivana Puljiz, ravnateljica Uprave za me�unarodnu suradnju i europske integracije, Milan Bošnjak, viši stru�ni savjetnik i Saša Skend�i�, nadle�an za lektore, MZOŠ.
Prof. dr. Boris Škvorc je došao iz Sveu�ilišta u Splitu, povratnik sa Macquarie Sveu�ilišta u Sydneyu.
Zvonimir Stani�, ravnatelj CARNeta – Hrvatske akademske i istra�iva�ke mre�e tako�er je sudjelovao na sjednici.
           
Projekt FER-a predstavili su: prof. Vedran Mornar, dekan, prof. dr. sc. Goran Hudec, red. prof. predstojnik Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Odjel primijenjenog ra�unarstva, Kristijan Zimmer, dipl.ing el., voditelj Odjeljka za informacijske sustave i e-obrazovanje, i dr. Ivica Boti�ki.

Uvodno je Ivan Bagari�, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske predstavio autore Projekta, predstavnike Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, predstvnicu Hrvatske matice iseljenika, predstavnika Ministarstva vanjskih poslova, ravnatelja CARNeta te iznio razloge interesa Odbora za FER-ov projekt.

Predstavnici FER-a i autori Projekta ukratko su obrazlo�ili potrebu Projekta �injenicom da su nastavom hrvatskog jezika u inozemstvu obuhva�eno tek 6'860 osoba za što se iz dr�avnog prora�una godišnje izdvaja 30 milijuna kuna. U usporedbi s brojem iseljenika Hrvata, o�ito je nastavom hrvatskog jezika obuhva�en relativno mali broj iseljenika.

Radi ostvarivanja strateškog cilja Republike Hrvatske u povezivanju s iseljenom Hrvatskom i o�uvanja njezinog nacionalnog identiteta potrebno je nadograditi obrazovni sustav Internet tehnologijama.

Primjenom modernih informati�kih tehnologija, kao što je e-Obrazovanje, u procesu u�enja �e se proširiti dostupnost obrazovne gra�e koja �e na ovaj na�in postati pristupa�na i polaznicima u manjim mjestima, unaprijediti kvaliteta obrazovnih materijala te ekonomi�nost procesa pou�avanja hrvatskog jezika i nacionalne grupe predmeta. U okviru projekta predvi�ena  je pomo� u radu i našim lektorima na inozemnim sveu�ilištima.

Metodološki prilago�eni obrazovni programi te edukacija tutora za rad preko mre�e poboljšat �e uspješnost završavanja nastave te omogu�iti uspostavljanje veze izme�u studenata/u�enika iz inozemstva i mentora u domovini. Ovakvi programi ugra�eni su u obrazovne sustave ve�ine zemalja u kojima �ive iseljenici a programi imaju i socijalnu funkciju jer ih mogu koristiti i roditelji.

Predstavnica Hrvatske matice iseljenika prikazala je Hrvatski internetski te�aj (HiT) koji je HMI-u odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te u glavnim crtama prikazala rad HMI-a na programima nastave hrvatskog jezika za iseljenike.

Predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) izvijestila je o inicijativi MZOŠ-a osnivanje me�usveu�ilišnog centra koji slu�i nastavi hrvatskog jezika. Ministarstvo je poduprlo utemeljenje centra za hrvatske studije u splitskom sveu�ilištu. U Centru sada radi prof. Škvorc, povratnik s Macquarie sveu�ilišta u Sydneyu na kojem hrvatski jezik studira 150 studenata.

U sustavu Victorian School of Languges potomci hrvatskih iseljenika i drugi mogli su upisati studij hrvatskog jezika kao 5. maturalni predmet �ime su ostvarivali dodatne bodove za upis na fakultet. Zanimanje za studij hrvatskog jeizka je opalo. Stoga se pilot projektima Croatistice sveu�ilišta u Zagrebu, Rijeci i Splitu �eli kreirati popularne programe za širu populaciju. To iziskuje ne samo veliki tehnološko posao nego i potrebu pripreme kvalitetnih materijala.

Zvonimir Stani�, ravnatelj CARNeta – Hrvatske akademske i istra�iva�ke mre�e, rekao je da je CARNet ustanova koja povezuje škole i znanstvene institucije i ta ustanova je bila prva koja je u nastavu uvela novu tehnologiju.

Na raspolaganje su isti sadr�aj 4 predmeta stavili na raspolaganje hrvatskim katoli�kim centrima u BiH.

U raspravi koja je uslijedila, �lanovi Odbora su bili jedinstveni u potpori FER-ovu projekta e-Obrazovanja jer potrebu takvog projekta nala�u i odredbe Zakona o radu i Zakona o strancima. S tim u svezi postavlja se i pitanje priznavanja svjedod�bi završenog te�aja hrvatskog jezika kako za strance koji dolaze raditi u Hrvatsku tako i za Hrvate, potomke iseljenika koji useljavaju u Hrvatsku.

�lanovi Odbora su istaknuli potrebu kvalitetnijih materijala i obrazovanijih nastavnika hrvatskog jezika i kulture koji u inozemstvu nastoje prenijeti hrvatski jezik i kulturu u razli�itim sredinama, razli�itim uzrastima djeci Hrvata a i stranaca koji iz razli�itih razloga �ele nau�iti hrvatski jezik.

Name�e se potreba suradnje institucija koje sada imaju i provode razli�ite projekte nastave hrvatskog jezika i potreba kooridnacije projekata.
Sudionici u raspravi, potpuno uvjereni u potrebu i korisnost FER-ova projekta od autora Projekta �eljeli su �uti cijenu Projekta i izvore sredstava. Odbor sam ne raspola�e sredstvima. Mo�da bi mogao predlo�iti preraspodjelu sredstava nekih ministarstava.

Iznesena je mogu�nost da Projekt ve�i dio sredstava dobije preko Europske komisije.

Predstavnici FER-a i autori Projekta su istaknuli da FER ima tehnološke kompetencije i da poziva na svaki oblik suradnje. Dr�e da su pripreme Projekta skupe ali distribucija besplatna a Projekt je jeftiniji i pristupa�niji time što omogu�ava obrazovanje i mentorima koji ne mogu do�i obrazovati se u centrima.

�lanovi Odbora nisu smatrali potrebnim Projekt slati MZOŠ-ovu lektoratu da dadne mišljenje o Projektu. Bila bi to još jedna analiza/paraliza ili u najboljem slu�aju parkiranje projekta na dvije godine. �lanovi Odbora dr�e da treba i�i br�e.

Nakon provedene rasprave, predsjednik Odbora je predlo�io, a Odbor jednoglasno prihvatio slijede�e ZAKLJU�KE:

1. Odbor daje punu potporu projektu e-learninga Fakulteta elektrotehnike i ra�unarstva kao pomo� nastavi hrvatskog jezika;

2. Odbor zadu�uje MZOŠ da koordinira projekte nastave hrvatskog jezika u inozemstvu.

PREDSJEDNIK ODBORA