TKO SE JOŠ SJE�A HITROREZA
Bo�o Binder i (ne) primjena zakona

Prije nekoliko godina, hrvatska vlada je navijestila rat birokraciji projektom Hitroreza.
Premijer, koji je du�e vrijeme, kroz više godina �ivio u Austriji, navijestio je da �e kona�no uspjeti reforma hrvatske dr�avne administracije.

Potcjenio je snagu njene tromosti, njene neukosti i njene lukavosti.

Sada, pritisnut teškim pitanjima: slovenskom blokadom pregovora s EU i gospodarskom recesijom, nema više vremena misliti na Hitrorez. Hitrorez je neslavno propao.

***

Suo�eni s birokracijom, pojedinci mogu izabrati: platiti za ostvarivanje svojih prava, prihvatiti poraz ili pobje�i nekamo u bijeli svijet.

Interview Portala s Ivanom Bagari�em, predsjednikom Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske  izazvao je mnoštvo razli�itih reakcija, ali i pobudio nadu nekih iseljenih Hrvata, �rtava birokracije da u Hrvatskoj ipak postoje ustanove koje im mogu i trebaju pomo�i.

Naša suradnica iz Zagreba prof Dragica Pongrac ...
umjesto zaslu�enog odmora nije �alila vremena i truda da bi obitelji, �rtvi birokracije, dala nadu i ohrabrila je da ostane u Hrvatskoj i izbori svoja prava.

***

Nadamo se da �e slu�aj obitelji Binder koji ovdje predstavljamo, potaknuti mnoge koji se nalaze u sli�noj situaciji da se ne predaju i izbore svoja prava, a posebno one koji su po svom imenovanju ili radnom mjestu zadu�eni da im u tome pomognu - da svoje poslanje shvate ne samo kao posao, nego izazov da se premoste povijesne i zemljopisne prepreke svih onih Hrvata koji su desetlje�ima sanjali o povratku, o slobodi i demokratskoj zemlji koja donosi pozitivne zakone, provodi ih i omogu�uje svojim dr�avljanima jednostavno ostvarivanje bar temeljnih prava:

Uredništvo

Bo�o Binder i (ne) primjena zakona

Bo�o Binder, ro�en u Vukovaru 1949. vratio se u Hrvatsku prije �etiri godine nakon 30 godina iseljeni�kog �ivota u Peruu. Da bi pripremio povratak cijele obitelji, prije �etri godine došao je s najstarijom k�eri, našao posao. K�i je usavršila hrvatski pa je i ona po�ela raditi.
Sredinom prošle godine, stigla mu je supruga sa sinom i mla�om k�erkom.

Hrvatska, koja je nekada imala Ministarstvo useljeništva a u Velikoj Gorici i prihvatni centar u kojem su povatnici mogli ostati 6 mjeseci, povratnicima više ništa nije nudila, to�nije ništa više nego bilo kojem strancu koji se sa stranom putovnicom pojavi na nekom grani�nom prijelazu.

Bo�o Binder nije ni o�ekivao da �e mu dr�ava pomo�i oko stambenog zbrinjavanja obitelji i oko tra�enja posla. Pomogli su mu neki od prijatelja.

Nije se nadao niti tra�io ikakvu povlasticu ali je vjerovao da ostatak njegove obitelji ne�e imati nikakvih poteško�a oko reguliranja statusa supruge i k�eri koje su u Hrvatsku došle s peruanskim putovnicama i vizama.

Loše iskustvo sa slu�benicima bivšeg hrvatskog konzulata u Limi, �elio je zaboraviti. Taj mu nije htio prihvatiti zahtjev za izdavanje hrvatske putovnice nego je od njega zatra�io da podnese zahtjev za primitak u hrvatsko dr�avljanstvo. Bo�o Binder je anga�irao svog brata, pribavio tra�ene isprave, platio sve pristojbe oko 2000 US dolara (konzulat nije htio doma�u valutu) i �ekao godinu dana. Nakon godinu dana iz konzulata mu je re�eno da nije ni trebao podnijeti zahtjev jer je on ro�en u Vukovaru, oba roditelja u Sotinu. Godinu dana trebalo je slu�benicima konzulata da shvate na�in primjene zakona i da po njemu postupe.

Bo�o Binder nije tra�io povrat novca niti je tra�i odgovornost slu�benika zbog �ije je nemarnosti i neznanja izgubio mnogo vremena i nepotrebno trpio neizvjesnost.

Sjetio se da je u Hrvatskom saboru postojao neki odbor koji je nadle�an za hrvatske iseljenike i povratnike. Njegova odrasla djeca su u više navrata slala molbe i predstavke Odboru za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a Odbor je MUP-u slao po�urnice jer je obitelj uz zahtjev prilo�ila sve isprave koje su se od njih tra�ile. Zahtjev za suprugu i k�er podnijeli su na  temelju �lanka 11. Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu jer je Bo�o Binder bez ikakve sumnje iseljenik.

MUP od njih nije tra�io nikakvu nadopunu dokumenata nego je njegovu suprugu i k�er pozvao na razgovor, vjerojatno da bi utvrdio da brak još uvijek postoji. Ustinu, Bo�o sa suprugom u bra�noj zajednici �ivi 27 godina. Imaju troje odrasle djece. Svi �ive zajedno pa nije bilo nikakve sumnje da g�a Binder �ivi u braku s Bo�om Binderom.

Umjesto o�ekivanog rješenja o primitku u hrvatsko dr�avljanstvo, supruzi Bo�e Bindera stiglo je rješenje kojim se njen zahtjev odbija: Rjesenje.pdf

MUP odbija zahtjev supruge Bo�e Bindera �udnim tuma�enjem �lanka 11 Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu:

„Tijekom postupka nesporno je utvr�eno da suprug stranke nije stekao hrvatsko dr�avljanstvo kao iseljenik u smislu odredbe �lanak 11. stavka 1 spomenutog zakona, ve� podrijetlom. Imaju�i u vidu tako utvr�eno �injeni�no stanje, u konkretnom slu�aju, nakon savjesne i bri�ne ocjene svakog dokaza posebno i svih zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovo Ministarstvo je utvrdilo da stranka ne ispunjava pretpostavke za primitak u hrvatsko dr�avljanstvo temeljem citirane zakonske odredbe“.
(Rješenje  mup-a broj: 511-01-203-UP/I-1/7166/4-08 od 23.02.2009)

�lanak 11. glasi:

Iseljenik kao i njegovi potomci mogu priro�enjem ste�i hrvatsko dr�avljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz �lanka 8. stavka 1. to�aka 1-4. ovoga zakona.
Stranac koji je u braku s iseljenikom koji je stekao hrvatsko dr�avljanstvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga �lanka mo�e ste�i hrvatsko dr�avljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz �lanka 8. stavka 1. to�aka 1 - 4. ovoga zakona.

U smislu stavka 1. ovoga �lanka, iseljenik je osoba koja se iselila iz Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno �ivi.

Za tuma�enje �lanka 11. Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu, mora biti primarna metoda tuma�enja prema cilju Zakona i konkretne odredbe, a gramati�ka metoda postaje samo pomo�no sredstvo kad se ne mo�e jasno utvrditi cilj propisa.
�lankom 11. se �eli maksimalno olakšati o�uvanje hrvatskog identiteta iseljenika i njihovih potomaka i olakšati povratak onima koji to �ele makar i ne bili upisani u knjige dr�avljana Republike Hrvatske i makar njihove supruge/supruzi ne ispunjavali sve uvjete koje moraju ispuniti stranci koji dr�avljanstvo stje�u temeljem �lanka 8. Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu.

Autori Zakona, (od kojih su neki �ivjeli u iseljeništvu) znali su da mnogi iseljenici 2. generacije nemaju hrvatsko dr�avljanstvo, da više ne poznaju hrvatski jezik, da mnogi ne mogu dobiti otpust iz stranog dr�avljanstva ili da nije u interesu ni njih ni Hrvatske otpust iz stranog dr�avljanstva, da mnogi ne poznaju ni latini�no pismo. Stoga u �lanku 11. i te iseljenike osloba�aju od ispunjavanja svih uvjeta 1 - 4. iz �lanka 8.

1. da je navršio 18 godina �ivota te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost;
2. da ima otpust iz stranog dr�avljanstva ili da podnese dokaz da �e otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko dr�avljanstvo;
3. da je do podnošenja zahtjeva imao prijavljen boravak najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske;
4. da poznaje hrvatski jezik i latini�no pismo

Ako dakle i takvim iseljenicima daje pravo da oni, njihova djeca i njihovi supru�nici mogu ste�i hrvatsko dr�avljanstvo iako ne ispunjavaju navedene uvjete, posve je jasno da se to podrazumijeva i za iseljenike koji ispunjavaju navedene uvjete, koji su iselili iz Hrvatske i bili upisani kao dr�avljani SR Hrvatske.

Odredbom �lanka 11. �eljelo se obuhvatiti sve hrvatske iseljenike iz hrvatskog etnografskog podru�ja bez obzira na vrijeme iseljavanja pa se u tom �lanku iznimno umjesto Republika Hrvatska rabi termin Hrvatska. Zna se da se hrvatske isljedni�ke zajednice sastoje od hrvatskih iseljenika kojih je oko 50% ro�eno izvan granica današnje Republike Hrvatske.

U prilog navedenim tuma�enjima su sva rješenja za primitak u hrvatsko dr�avljanstvo hrvatskih iseljenika, njihovih potomaka i supruga strankinja, neovisno o mjestu i vremenu ro�enja, do dolaska tre�e sije�anjske koalicije 2000. godine.

Novim tuma�enjem vrši se nasilje nad Zakonom o hrvatskom dr�avljanstvu što pokazuje i slu�aj obitelji Bo�e Bindera.
MUP odlu�uje da njegova supruga mora zatra�iti dr�avljanstvo na temelju �lanka 10. koji je za nju nepovoljniji kao da nikada nisu ni �uli za Zakon o op�em upravnom postupku.

I kao da udarac negativnim rješenjem nije bio dostatan, slu�benica MUP-a u PP Velikoj Gorici gospo�i Bidner i njenoj obitelji zadaje coup de grace, daje joj popis dokumenata koje treba pribaviti da bi joj se odobrio produ�eni boravak na godinu dana i pou�ava je da �e svake godine morati podnijeti novi zahtjev dok ne navrši 5 godina odobrenog boravka  u Hrvatskoj: Popis potrebnih dokumenata.pdf

Slu�benica je postupila prema nalogu iz Ministarstva jer je od Policijske postaje zatra�eno da g�i Binder prenese da ne ispunjava uvjete iz �lanka 11.

Bo�o Binder je ve� posustao i odlu�io se vratiti u Peru. Svako jutro u 5.30 odlazi iz Velike Gorice na posao u Sesvete, na te�ak posao obrade i postavljanja kamena. Nije više najmla�i pa kad je stiglo negativno rješenje i spoznaja da �e supruga na dr�avljanstvo �ekati 5 godina a svake godine pribavljati nove dokumente, za obitelj je postalo neizdr�ivo. Vjen�ani list su predali sa zahtjevom za dr�avljanstvo prije 6 mjeseci, sad MUP tra�i uz ostale dokumente novi vjen�ani list.

Prijatelji su ga ipak uspjeli nagovoriti da pri�eka i ponovo piše Odboru za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ivan Bagari� je nakon razgovora s MUP-om prihvatio sugestiju da g�a podnese zahtjev za odobrenje stalnog boravka te kad to bude dobila podnese zahtjev za dr�avljanstvo. S njegovim pismom PP Velika Gorica, k�i i supruga Bo�e Bindera s ispunjenim obrascem obratili su se slu�benici PP Velika Gorica. MUP im nije vratio dokumente pa ih je sve imao u spisu zahtjeva za dr�avljanstvo: Pismo PP V.Gorica.pdf

Slu�benica me�utim nije pismo predsjednika Odbora za Hrvate izvan RH htjela ni pogledati.

Ohrabren prijateljima Bo�o Binder se ponovo obratio Ivanu Bagari�u koji je ulo�io novu intervenciju MUP-u.

Kakav �e biti ishod teško je re�i.

Ono što je sada vidljivo je sljede�e:

1. Postoji potreba temeljite edukacije osoblja koje se šalje u diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske
2. Postoji potreba temeljite edukacije slu�benika MUP-a koji rade u Upravi za upravne i inspekcijske poslove
3. Postoji potreba nadzora saborskih odbora nad primjenom usvojenih zakona. Nedopustivo je da ministarstva primjenjuju zakone temeljem pravilnika i naputaka protivnih zakonima i da se slu�benici pozivaju na pravilnike i naputke koji nisu objavljeni u Narodnim novinama. 
4. Potrebno je poštivati hijerarhiju zakona. Ne mo�e Zakon o strancima ukinuti odredbe Ustava kojima se Hrvatska obvezuje na brigu za svoje iseljeništvo i posebnu skrb dr�ave za obitelj. Ne mo�e se Zakonom o strancima mijenjati Zakon o hrvatskom dr�avljanstvu.
5. Potrebno je hrvatske iseljenike informirati o hrvatskim zakonima koji iseljenicima daju odre�ena prava i o ustanovama kojima se mogu obratiti kad im neuka, inertna birokracija njihova prava uskra�uje.

Hrvatski portal u Švicarskoj �eli doprinijeti boljoj informiranosti Hrvata koji �ive u iseljeništvu i pru�it �e priliku hrvatskim ustanovama da iseljeništvu predstave svoj djelokrug i svoje stvarne mogu�nosti, kao što su:

- Hrvatska matica iseljenika
- Slu�ba za Hrvate u inozemstvu i kulturu, Ministarstvo vanjskih poslova
- Hrvatski konzulati
- Odbora za Hrvate izvan RH
- Pu�ki pravobranitelj RH

Te i druge ustanove koje koriste sredstava Dr�avnog prora�una, neka predstave svoj djelokrug, broj osoba koje su zaposlene i konkretne du�nosti i mogu�nosti zaposlenih.

Hrvatski portal slijedit �e razvoj slu�aja obitelji Binder. Ovaj slu�aj je i test za Odbor za Hrvate izvan RH pa i za samog predsjednika tog odbora.

Nadamo se skorom sretnom završetku ovog nemilog primjera kako su i napozitivniji zakoni nemo�ni, ako ih se loše ili nedosljedno primjenjuje, ako slu�benici koji ga primjenjuju nisu dovoljno educirani i ne snose nikakve posljedice lošeg rada i mnoštva nesretnih sudbina koje na taj na�in izazovu. Nadamo se i ve�oj sigurnosti i samopoštovanju naših iseljenika da ostanu dosljedni svojim odlukama i da se nepokolebljivo zauzmu za svoja prava, osobito onda kada im ih netko uskra�uje. Iako nada uvijek ostaje, ipak su vidljive posljedice dugotrajne borbe s birokracijom, snage popuštaju kad smo okru�eni tolikim teško�ama i dugoj vremenskoj i psihološkoj neizvjesnosti.Tako da su u me�uvremenu neki odustali od povratka u Hrvatsku, a bilo je i onih iseljenika koji su došli, no kad su ustanovili s koliko se gotovo nepremostivih birokratskih zahtjeva moraju nositi, na kraju odlu�ili da se teška srca i razo�arani vrate natrag u tu�u zemlju, ali ure�enu i s dosljednom primjenom zakona prema svima. K�i Bo�e Bindera je poznavala nekoliko studenata iz Latinske Amerike, koji su završili te�aj hrvatskog jezika kojeg je stipendiralo Ministarstvo vanjskih poslova, a morali su se vratiti u zemlje podrijetla jer nisu uspjeli dobiti hrvatsko dr�avljanstvo.

Bo�o Binder, njegova supruga Ada...

k�i Chris, mla�a k�i Carla Brunella...

i sin Roman Bo�idar

Stoga, gospodin Bo�o i njegova obitelj zaslu�uju naše poštovanje i pomo� svih ljudi dobra srca da se lakše sna�u u novoj sredini i zapo�nu progresivan osobni i obiteljski �ivot, a osobito zaslu�uju da sve zadu�ene slu�be, uredi i odbori svoj posao odrade sagledavaju�i cjelovite �ivotne situacije onih koji im podnose molbe i zahtjeve, jer su to naši dr�avljani, naši ljudi sa poviješ�u i sudbinama, a ne samo predmeti koji se mogu površno odra�ivati.

Prila�emo kopije dokumenata koji opisuju kalvariju obitelji Binder da, iako sa svim pravima, ne mogu ostvariti ono temeljno pravo na dr�avljanstvo i slike bra�nog para Binder s nekoliko fotografiranih fotografija njihove djece koju nismo zatekli...

Za Portal zapisala i fotografirala
Vaša Karla, prof Dragica Pongrac - urednica Psihološke pomo�i

Vezani �lanak:

Interview sa mr. sc. Ivanom Bagari�em, predsjednikom Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru