Što se ustvari doga�a u Boliviji ?

Hrvati Latinske Amerike, okupljeni oko grupe circulocroata, s velikim interesom prate doga�aje u Hrvatskoj, ali i sve u vezi s Hrvatima diljem svijeta, pogotovo u Ju�noj Americi.

Jedna od tema intenzivnog mail-dopisivanja su i nedavni doga�aji u Boliviji o kojima ovih dana mnogo �itamo i u hrvatskom tisku, a u kojima je Eduardo Rozsa Flores Chico ubijen, a Mario F. Tadi� uhi�en zbog pokušaja atentata na predsjednika Eva Moralesa. Obojica su Bolivijci, ali imaju i hrvatsko dr�avljanstvo, pa tu �injenicu Morales koristi za napad na svog najve�eg politi�kog protivnika Branka Marinkovi�a, zbog kojeg je �ak pokrenuo kampanju protiv  hrvatskih iseljenika, koje optu�uje da �ele razjediniti Boliviju.

O ubijenom Chicu, koji se za vrijeme Domovinskog rata borio u Hrvatskoj na podru�ju Osijeka i branio selo Laslovo i o Tadi�u mo�emo dosta saznati iz hrvatskog tiska, no o spomenutom Branku Marinkovi�u znatno manje i naravno da nas je zanimalo saznati nešto i o njemu.

Branko Marinkovi� predsjednik Gra�anskog vije�a Santa Cruza de la Sierre

U okviru dopisivanja grupe circulocroata Laura Schneider Covacevich nam je iz Argentine poslala link – poveznicu na blog juznaamerika.blog.hr s kojeg prenosimo vrlo interesantni  �lanak autora Krešimira Ragu�a:
 

BRANKO MARINKOVI�: BORIM SE ZA SVOJ NAROD

Latinskom Amerikom šire se re�imi koje hrane nafta i koka. Prvi im je udarac zadan u Venezueli gdje je propao Chavezov referendum. Bolivija bi idu�a mogla pokazati zube. Ondje pobunu protiv neokomunizma vodi sin bra�kog te�aka.

U predgra�u glavnoga bolivijskoga grada La Paza nekoliko je lokalnih Indijanaca Aymara prošlog tjedna uhvatilo dva psa, svezalo ih za drvo, pri�ekalo dolazak lokalnih novinara i uz glasno odobravanje publike �ivotinje pred kamerama sasjeklo ma�etama.

Prije toga jednom od njih nadjenuli su ime Branko. Nisu ga slu�ajno odabrali. Ljudi koji na Andama �ive vrlo sli�nim �ivotom kao i njihovi davni preci, jednostavno su poslušali svojeg predsjednika Eva Moralesa. A on ve� neko vrijeme kao glavnog neprijatelja komunizma, slobode i prosperiteta za potla�ene Indijance, navodi ime Branka Marinkovi�a.

Sin politi�kog emigranta s otoka Bra�a na udaru bolivijskog predsjednika nije se našao zbog svojeg porijekla iako iz La Paza posljednjih dana sti�u medijske konstrukcije o Hrvatima koji �ele balkanizirati Boliviju. Dr�avni neprijatelj broj jedan postao je otkad je po�etkom 2007. izabran na �elo Gra�anskog vije�a Santa Cruza de la Sierre, glavnoga grada istoimene isto�ne bolivijske pokrajine.

S pozicije na kojoj se našao odmah je po�eo zagovarati autonomiju te regije od ostatka zemlje. Kao jedan od najbogatijih ljudi u Boliviji Marinkovi� je ionako Moralesov klasni neprijatelj.

Paralelno s nelegalnim izglasavanjem novog ustava Bolivije, koji je Morales organizirao uz pomo� mahom nepismenih Indijanaca iz svojeg plemena Aymara, Marinkovi� je svoju inicijativu za autonomiju Santa Cruza i još pet isto�nih pokrajina doveo gotovo do realizacije. Danas �e obje strane proglasiti svoje nove ustave. Bolivija se ovih dana našla pred raspadom i mogu�im gra�anskim ratom. Glavni je akter nove revolucije postao Hrvat.

Kako se ova pri�a zbiva u Latinskoj Americi, gdje su strast i impulzivnost jedni od glavnih pokreta�a doga�aja, malobrojna hrvatska zajednica ondje se svakako ne osje�a ugodno dok sluša Moralesa koji ih naziva �oharima i psima.

U današnjoj Boliviji, zbog Marinkovi�a i još nekoliko bogatijih obitelji, upravo su Hrvati postali ti neprijatelji.

Kad sam ga prije nekoliko dana prvi put susreo na Plazi 24 de Septiembre u Santa Cruzu de la Sierri, pred mene je izašao markantan muškarac 40-ih godina, ugla�en i odlu�an. Zagrmio je prema masi koja je po�ela skandirati. Oslovljavali su ga kao novog predsjednika (El Presidente), a on je o�ito u�ivao u tome.

Odmah nakon što se smirila pomutnja, koju je kontrolirao u maniri suverenog vo�e, obratio mi se na besprijekornom hrvatskome. Objasnio je da ne pri�amo pred drugima na materinjem jeziku jer ne �eli biti prozivan strancem u zemlji u kojoj se rodio i koju jedinu smatra domovinom.

- Osje�am se kao Bolivijac. Poštujem hrvatske, bra�ke korijene svojega oca Silvija, ali ovo je moja domovina - predstavio se te ponudio da proše�emo trgom. Njegovi osobni razlozi borbe protiv Eva Moralesa više su ekonomske, nego politi�ke naravi. Nije ih teško shvatiti. Marinkovi�i su jedna od najmo�nijih bolivijskih obitelji.

Otkad se sredinom prošlog stolje�a njegov otac s Bra�a doselio u Boliviju, njihova se loza na društvenoj ljestvici popela do samog vrha. Vlasnici su 40 milijuna kvadrata zemljišta, 15.000 grla stoke, tvornicu ulja Industrias Oleaginosas i udio u jakoj lokalnoj banci Banco Economico. Samo ta tvornica ostvaruje godišnji promet od više od 100 milijuna dolara. Nakon o�eve smrti Branko Marinkovi� prije nekoliko godina, uz sestre Jasminku i Tatjanu, naslijedio je cijelo to poslovno carstvo.

‘Ne �elimo ni�iju pomo� jer bismo poslije mogli biti du�ni. Kada me zovu, na primjer Amerikanci, uop�e im se ne javljam na telefon’
Sada se upustio u borbu za koju zna da osim slave mo�da mo�e donijeti i propast.

Uz zvuke petardi, ispod spomenika Ignasiu Warnesu, bolivijskom osloboditelju od Španjolaca, izme�u crkve i gradske vije�nice, stotine Marinkovi�evih pristaša na nogama su 24 sata na dan. Ve� tjedan dana štrajkaju gla�u u šatorima koje su ondje podignuli.

Marinkovi� tako�er gladuje i odlu�an je ne napustiti trg prije no što ostvari svoj cilj. Morales, pak, tvrdi da je naoru�ao gerilu i sprema se za rat. Dok smo se šetali ulicama pregrijanoga kolonijalnoga grada neprestano je odzvanjalo skandiranje autonomiji i demokraciji.

Na �u�enje brojnih “backpackera” sa zapada koji o�ito nisu �uli vijesti, pa Boliviju još do�ivljavaju isklju�ivo kao zemlju jeftinog seksa i još jeftinijeg kokaina, svakog sata raste broj prosvjednika. I sve su glasniji.

Kako bih shvatio situaciju u njegovoj zemlji, Marinkovi� mi je ponudio da ostanem na trgu i tako iz prve ruke promatram jednu, za Ju�nu Ameriku tako tipi�nu politi�ku revoluciju koja u svakom trenutku mo�e eksplodirati. Pritom mi je i veoma jasno stavio do znanja da je za njegovu borbu i cilj kojemu te�i zanimljivo jedino ono što �e sutra ujutro ugledati u bolivijskim novinama i na televiziji.

Svako je pero na tom zaba�enom mjestu dobrodošlo, posebice jer je svjestan da njegova osnovna poruka na zapadu odli�no zvu�i.

- Osim borbe za autonomiju, ja se danas borim protiv sve agresivnijeg komunizma. Nemam problema s Evom Moralesom kao predsjednikom Indijancem, ali imam s njegovom agresivnom ideologijom koju potpoma�u predsjednici Venezuele Hugo Chavez i Kube Fidel Castro. Protivim se nacionalizaciji i agrarnoj reformi te politici koja je u Boliviji izazvala velike ekonomske probleme - ka�e Marinkovi�. Prema njegovim rije�ima, u Boliviji danas postoje dva svijeta i podjela me�u njima name�e se sama od sebe.

Razdor me�u Altiplanom, andskim dijelom Bolivije koji naseljavaju Indijanci i pokrajinama Santa Cruz, Tarija, Chuquisaca, Beni, Pando i Chochabamba po�eo je rasti kada je Evo Morales 2005. izabran za predsjednika.

Pobjeda koju su mu osigurali Indijanci izazvala je trenuta�an zahtjev za autonomijom isto�nih pokrajina, što je i izglasano na lanjskom referendumu. I dok se bogati istok borio za samostalnost, Morales je ve� bio zapo�eo ostvarivati svoj naum stvaranja komunisti�ke dr�ave.

Sredinom 2006. po�eo je nacionalizaciju plinskih postrojenja, u �emu je Bolivija druga po snazi na cijelom kontinetu. Poslao je vojsku na platforme brazilskog Petrobrasa, Exxon Mobilea i francuskog Totala. Rekao je da tako onemogu�uje kra�u nacionalnog blaga, ali je pritom otjerao ulaga�e i izazvao krizu.

Na kraju su te tvrke prihvatile ultimatum i potpisale nove ugovore s Bolivijom, ali istodobno su prestale ulagati pa su tako uzdrmale ionako krhko gospodarstvo koje se, prema podacima CIA-e, u jednoj svojoj osmini temelji na proizvodnji kokaina. Ubrzo nakon toga Morales je zapo�eo provoditi i zemljišnu reformu. Tada se na udaru našao i sam Marinkovi�. Iako su pokušali, Moralesovi utjeriva�i nisu mu uspjeli oduzeti ran� Lagunu Corason u podru�ju Guarayos.

Kada su glasovali za predsjednika zemlje, Indijanci vjerojatno nisu znali da pod krinkom borbe za njihova prava on namjerava odigrati i va�nu politi�ku ulogu. Tako su postali prvoborci novoga latinoameri�kog komunizma, ideje koju nitko od njih vjerojatno ni na�elno ne poznaje, a koja se u ostatku svijeta po�ela urušavati još 1989. zajedno s Berlinskim zidom.

No, gledano s Anda, svijet izgleda potpuno druga�ije. Ve�ina ljudi iz plemena Aymara i Quechua �ivi u krajnjem siromaštvu, tolikom da zapravo i nemaju što izgubiti. Njima posljednjih 500 godina baš i nije donijelo bitne promjene. Promjena je te ljude zaobišla u najširem luku. Ljama je još uvijek ljama. Bijeda je bijeda.

Samo je sveta biljka koka, od pamtivijeka korištena za lakše podnošenje nadmorskih visina na kojima �ive, u me�uvremenu postala baza za proizvodnju kokaina. Pritom je, naravno, donijela i neki novac na obronke Anda, ali, naravno, ne ve�ini, obi�nim ljudima.

Drugi dan, kada sam došao do Marinkovi�eva šatora na trgu, on se doimao ve� izmu�en od štrajka gla�u. Bio je tiši, no još vrlo glasan kada bi uzeo mikrofon u ruke kako bi se obratio prosvjednicima.

Toga je dana u andskom gradu Oruro bio sazvan parlament, a Morales je na njegovo zasjedanje dopustio dolazak samo zastupnicima svoje partije MAS (Pokret prema socijalizmu). U samo jednoj no�i izglasali su 408 novih ustavnih zakona. Marinkovi� je cijelu predstavu gledao na televiziji. Bio je zabrinut, ali i sretan. Moralesova ga je farsa dovela korak do autonomije.

- Kakva je ovo predstava! Pa da se ovo doga�a u 21. stolje�u...nevjerojatno. Evo rastura ovu zemlju. Mi �elimo samo autonomiju, ali ovo što on radi vodi u raspad Bolivije... - nabrajao je kada je �uo o �emu se i na koji na�in u Oruru pri�a. Ona teorija o dvije Bolivije postala je još jasnija. Marinkovi� je �ak i u šatoru, kao i ostali prosvjednici, imao televizor i WiFi internet.

Oruro je nudio slike iz nekog drugog vremena.

Toga je dana u gradu Oruro bio sazvan parlament, a Morales je dolazak na njegovo zasjedanje dopustio samo zastupnicima svoje partije
Oko zgrade u kojoj se odr�avala skupština okupili su se rudari �ija je zada�a bila sprije�iti mogu�e nemire koji su zbog istog razloga prije dva tjedna izbili u gradu Sucreu.

Tada je ubijeno troje ljudi, ustav nije izglasan, a kako bi sprije�ili jednak scenarij, rudari su u Oruru bacali eksploziv na svakoga tko bi se nenajavljen pribli�io parlamentarcima. Njih 153, iako je to proceduralno nedovoljan broj, izveli su manevar i odmah na po�etku zasjedanja i izglasali zakon prema kojemu je za promjenu ustava po novom dovoljna dvotre�inska ve�ina, ali samo od okupljenih zastupnika.

Naravno, gotovo nitko od prave oporbe u Oruro nije bio pozvan, a i da jest, onamo ne bi smio do�i. Rudari su, naime, uo�i zasjedanja navodno dobili fotografije svih nepo�eljnih. Da se netko od tih ljudi usudio pri�i “pravovjernim” Moralesovim zastupnicima, krv bi opet bila prolivena, bez ikakve sumnje.

Oni koji su u dvoranu sveu�ilišta ipak ušli, uglavnom su bili Ayamara Indijanci, ljudi iz istog plemena kao i Morales te �lanovi njegove partije. Nacrt ustava, re�i �e legalisti, dobili su prekasno, odnosno na samom ulazu u privremeni parlament, izmješten iz oporbenog Sucrea. Onaj tko poznaje njihov profil, �ak ni to ne�e smatrati presudnim. Naime, ve�ina tih ljudi, nazvanih chole, omotanih vunenim pon�ima i ukrašenih šeširi�ima nataknutim na sam vrh glave, potpuno je nepismena.

S obzirom na to da ve�ina zastupnika nije razumjela nijednu od 408 predlo�enih to�aka, jednostavno su digli ruke kada im je za to znak dala predsjednica skupštine, tako�er Indijanka i proizvo�a�ica kokaina, Silvia Lazarte. U stankama izme�u glasanja, ali i spavanja koje je dobar dio njih neprestano spre�avalo u obavljanju va�nog posla, zastupnici su u dvorani prepri�avali predstavu sa psima od prije nekoliko dana.

Onu u kojoj je jedan od ku�nih ljubimaca prije dekapitacije nazvan Branko. Marinkovi� je sve to gledao na TV-u. Nije bio previše uznemiren jer on itekako dobro zna koliko ga mrze Moralesovi Indijanci. On za njih predstavlja sve ono što sami nisu. Uspješan je i bogat, obrazovan u SAD-u i, jednostavno, bijelac. No, �ustro je prekinuo iznošenje takvih teza.

- Me�u nama nema rasizma. Ovdje štrajkaju i lokalni Indijanci. Mi svi zajedno imamo jednak cilj, slobodu za Santa Cruz i demokraciju. Jednostavno, �elimo bolji �ivot. Evo, s druge strane, �eli, što novim ustavom i dobiva, neograni�enu mo�. On zapravo uspijeva u onome u �emu njegov politi�ki mentor Hugo Chavez na nedavnom referendumu nije uspio. Dobio je pravo biti predsjednik koliko god dugo �eli - objašnjava Marinkovi�.

No, što je s njim samim? Nazivaju ga oligarhom, a takvi uvijek �ele i malo slu�bene vlasti i po�asti. Ako autonomija urodi odcjepljenjem, je li on zaista mogu�i predsjednik dr�ave koja tek treba dosanjati svoju zastavu pred UN-ovom zgradom na East Riveru.

- Moj je prvi cilj autonomija. Kada je izborimo, mo�da �u se povu�i i nastaviti raditi u obiteljskim tvrtkama. Tko to sada zna, rano je. A što se ti�e mogu�eg odcjepljenja, tek treba vidjeti kako �e se stvari razvijati. Za sada ne pri�amo o tome, kao ni o funkcijama. Ja sam vo�a ovih ljudi i ne�u ih iznevjeriti - ka�e.

- Znam da �e neki re�i da se ja bojim jer mogu mnogo izgubiti, no uz mene su ovdje u štrajku gla�u i ljudi koji se ne bore zbog svog posjeda jer ga nemaju.

Na demonstracijama po�etkom godine okupili smo milijun ljudi. To se ne mo�e la�irati - dodaje.

Bez obzira na to što ga dr�avni mediji optu�uju za kupovinu prosvjednika, �injenica je da se svima njima na spomen imena Eva Moralesa di�e kosa na glavi. Ali u zraku je i pitanje što �e biti ako autonomija ne za�ivi? Je li bijeg u Hrvatsku, �ije dr�avljanstvo ima ve� neko vrijeme, mogu�nost o kojoj razmišlja?

- Moj je pokojni otac iz bivše Jugoslavije bje�ao tako da je sjeo u �amac i otplovio u Italiju. Mi smo borci i zbog toga ne razmišljam na negativan na�in. Ipak, moram priznati da strahujem za svoju obitelj. Moja supruga Bolivijka i troje djece moja su najve�a briga. No, ja se borim za svoj narod i ne mogu sada di�i ruke od svega. Naravno da mogu oti�i van, u Ameriku, gdje sam završio koled�, ili u Hrvatsku.

I ondje mogu biti uspješan i miran, ali to jednostavno ne �elim. Idem do kraja, pa što god to zna�ilo - govori. - Vodio sam ih na metke i suzavac, ali nisam stao. Otjerali smo ih u La Paz zajedno s Venezuelancima koji su im avionom dopremili oru�je - ka�e.

Upravo problem 200-njak navodnih aviona koji su iz Venezuele “drugovima” u Boliviju tijekom ove godine dovukli oru�je i novac, a iz Castrove Kube stru�njake za obra�un s nepo�eljnima, �ele komentirati svi u Santa Cruzu. Prema njihovim tvrdnjama, Bolivija je postala poligon za vje�banje radikalne ljevice koja preuzima vlast u Ju�noj Americi.

Špijuni su, kako ka�u autonomaši, svugdje oko njih. Na pitanje o paravojsci dao je odgovor koji nije zvu�ao iskreno, ali u slu�aju intervencije iz La Pazasve bi ionako uskoro moglo iza�i na vidjelo.

- To je izmišljotina. Nisam na �elu neke navodne vojske Santa Cruza jer ona ne postoji. No, ako nas napadnu, u što ipak ne vjerujem, bje�at �e iz našega grada. To vam jam�im - najavio je. Ipak, u Santa Cruzu teško je ne zamijetiti potpuno odsustvo dr�avne policije. Pomalo je ipak u gr�u kad se govori o mogu�em obra�unu. Jedva je do�ekao da se prebacimo na razgovor o ekonomiji. - Evo je uništio nacionalnu ekonomiju.

U samo jednoj no�i izglasali su 408 novih ustavnih zakona. Marinkovi� je sve gledao na televiziji. Bio je zabrinut, ali i sretan, korak do autonomije
Došao je na vlast kad su stvari po�ele kretati na bolje, ali je u dvije godine sve to urušio. Jedini cjevovod koji imamo, onaj prema Brazilu, ve� je poluprazan. Njegovi ljudi u Altiplanu ionako ništa ne pridonose u dr�avnu blagajnu, a dosad smo je naj�eš�e punili samo mi. Na kraju svi ispaštaju dok on dobiva nagrade od Huga Chaveza za širenje otpora, njima obojici, omra�enom ameri�kom imperijalizmu - ka�e.

Ho�e li se zato Santa Cruz upravo Moralesovim mo�nim protivnicima obratiti za pomo�?

- Ne �elimo ni�iju pomo� jer bismo poslije mogli biti du�ni. Kada me zovu, na primjer Amerikanci, uop�e im se ne javljam na telefon. Uostalom, nije li logi�no da prvi, ako to bude potrebno, reagiraju naši susjedi - zaklju�uje Marinkovi�.

S druge strane, priznao on to ili ne, �injenica je da su o�i i uši Washingtona itekako okrenute prema Boliviji. Toga su dana iz grada po�eli bje�ati i neumorni “backpackeri”. Malo reportera smjestilo se pod ve�om restorana Lorca, tik do sve ve�e mase prosvjednika na trgu. I oni razmišljaju o tome da �e mo�da morati u izbjeglištvo. To bi ih ubilo ka�u, ne znaju za ništa drugo nego za domovinu.

Mo�da je i Evo sin Hrvata
Me�u Hrvatima u Boliviji prepri�ava se prili�no nevjerojatna pri�a prema kojoj je Evo Morales zapravo nepriznati sin jednoga našeg �ovjeka.

Iako su, prema slu�benoj verziji, kao njegovi roditelji navedeni Dionisio Morales Choque i Marie Mamani, seljaci iz plemena Aymara, ona druga spominje Hrvata pod imenom Ivo Dobroni�.

Kod njega u Cochabambi navodno je kao sluškinja radila Moralesova majka, a nakon što joj je gazda napravio dijete, izbacio ju je na ulicu.

Kada se razmisli o izgledu Eva Moralesa, zaista je teško povjerovati u ovu pri�u, no zagovornici navedene teorije imaju i nešto što zovu argumentom.

- Evo nije nikakvo indijansko ime i nitko osim njega se tako ne zove. Evo u ovom slu�aju dolazi od Ivo - zabavljaju se zlobno.

Izvor: juznaamerika.blog.hr,
Iz Bolivije Krešimir Ragu�/Sutra

Za portal odabrao i pripremio: zm