Matica hrvatska i ostavština dr. Jure Petri�evi�a

Dr. Jure Petri�evi� (1912. – 1997.)

Dr. Jure Petri�evi� je glavninu (gotovo tri �etvrtine) svoje znatne milijunske ušte�evine oporu�no ostavio Matici hrvatskoj, a i ostatak zajedno s bogatim arhivom i knjigama je prenesen u Hrvatsku. Njegovi prijatelji, dr. Lav Znidar�i�, Marijan Jakopovi� i Tihomir Nui�, su predlagali osnutak jedne zaklade „Dr. Jure Petri�evi�“ koja bi poticala mlade stru�njake na o�ivljavanje hrvatskoga agrarnog gospodarstva. Umjesto zaklade, nastala je „Kongresna dvorana“ Matice hrvatske.

Nezadovoljni odlukom Matice hrvatske prijatelji dr. Jure Petri�evi�a su pokušali „spasiti što se spasiti mo�e“ i od Matice hrvatske tra�ili da se novcem dr. Petri�evi�a sagra�ena „Kongresna dvorana“ bar nazove imenom dr. Jure Petri�evi�a, da se u dvorani ili pred dvoranom ili u dvorištu pred zgradom postavi odgovaraju�i natpis i poprsje dr. Petri�evi�a te da Matica hrvatska stupi u kontakt s gradskom upravom Zagreba i osigura grobno mjesto u koje bi bili prenešeni posmrtni ostaci dr. Petri�evi�a, koji su pokopani na groblju u Bruggu u Švicarskoj.

Svaki dolazak u Zagreb, a ti su bili �esti, jedan od suizvršitelja dijela Petri�evi�eve oporuke, gospodin Marijan Jakopovi�, bi iskoristio za posjet Matici hrvatskoj s namjerom do�i do predsjednika Matice i odgovornih osoba i podsjetit ih na preuzete, a neispunjene obaveze, no vrlo rijetko bi mu uspijevalo do�i dalje od tajnice Matice, jer su oni koje je tra�io, uvijek iz raznih razloga bili nedostupni.

Nakon što je prije dvije godine vidio da je sa svoga mjesta odstranjena bista koju je Matica postavila, a koja uop�e nije sli�ila dr. Juri Petri�evi�u, uspjelo mu je nekako do�i do predsjednika Matice hrvatske Igora Zidi�a i tra�iti da na mjesto odstranjene biste, dok se ne postavi nova, izgledu dr. Petri�evi�a odgovaraju�a bista, Matica postavi bar neku plo�u s odgovaraju�im natpisom. Me�utim, ništa se nije doga�alo, a kada mu je u sije�nju ove godine ponovno uspjelo do�i do predsjednika Zidi�a, obe�ano mu je da �e do kraja o�ujka biti o svemu obaviješten. Kada se krajem o�ujka to nije dogodilo, uspjelo mu je dobiti gospodina Zidi�a na telefon i opet mu je obe�ano da �e uskoro biti o svemu obaviješten, no do danas – NIŠTA!!!

U me�uvremenu je gospodin Jakopovi� poslao �lanak o dr. Petri�evi�u i njegovoj ostavštini Matici hrvatskoj za objaviti ga u Vijencu, glasilu Matice hrvatske, no Glavni urednik Vijenca, Andrija Tunji�, odbio ga je objaviti, kako re�e; „zbog sukoba interesa“!

Prije nego cijela pri�a i taj �lanak dospiju u hrvatski tisak, gospodin Jakopovi� ga je dostavio našem portalu, jer dr. Jure Petri�evi� je bio jedan od nas, Hrvat u Švicarskoj, pa da bar mi, za po�etak, vidimo kako se va�ne hrvatske institucije odnose prema izvandomovinskim Hrvatima. Pa evo, pogledajmo taj �lanak:

***

Dr. Jure Petri�evi� 1912. – 1997.

Javljam Vam se kao dugogodišnji prijatelj dr. Jure Petri�evi�a i suizvršitelj dijela njegove oporuke, nakon što sam po tko zna koji put ustanovio da na postolju pred ulazom u dvoranu Matice hrvatske još uvijek nedostaje poprsje Jure Petri�evi�a, �ijim se novcem gradila ta ista dvorana. Prije nekoliko godina mi je, naime, predsjednik Matice hrvatske, g. Igor Zidi�, obe�ao da �e na mjesto ranijeg poprsja, koje nije odra�avalo lik pokojnika, biti postavljeno novo s njegovim likom. A ako je novo poprsje na izradi, pred ulazom u dvoranu se mogla staviti plo�ica s natpisom: DVORANA JURE PETRI�EVI�A. Tu�na je spoznaja kako se u samostalnoj hrvatskoj dr�avi zaboravljaju njezini najbolji sinovi borci, zagovornici i donatori.

Jure Petri�evi� se rodio u Starigradu pod Velebitom. Pred sam po�etak I. svjetskoga rata, otac mu odlazi na rad u Sjevernu Ameriku, a majka se s djetetom preseljava u Vrbovu kod Nove Gradiške, gdje Jure završava gimnaziju. Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu. Nakon završetka studija, profesori ga kao nadarenog i sposobnog poljoprivredno-gospodarskog stru�njaka šalju na Visoku tehni�ku školu (ETH) u Zürich, gdje je 1942. doktorirao. Potom se vra�a u domovinu i radi u dr�avnim slu�bama. Vlast mu je nudila posao na fakultetu, ali on nije pristajao na imenovanje, jer je normalni postupak tra�io da ga izabere fakultetsko vije�e. U svibnju 1945. povla�i se s brojnim Hrvatima u Austriju. Sklonio se kod nekoga seljaka u Tirolu, dok je uspostavio vezu s profesorima i prijateljima u Švicarskoj. Od 1946. godine pa sve do umirovljenja djeluje u Švicarskom selja�kom savezu u Bruggu kao znanstvenik. Stekao je toliki ugled u stru�nim krugovima, da mu je Švicarski selja�ki savez u svojoj zgradi dopustio korištenje uredskih prostorija sve do smrti. Umro je 24. velja�e 1997. u Bruggu gdje je i pokopan na mjesnom groblju.

Unato� dr�avnoj slu�bi, Petri�evi� je bio aktivan u hrvatskoj emigraciji. Sura�ivao je redovito u Hrvatskoj reviji, a 1956. godine je svojim �lankom Hrvati i Jugoslavija istupio za tzv. srednji put, što je zna�ilo otklon od ustaša i kriti�nost prema HSS-u. Nije se samo dru�io s hrvatskim emigrantima u Švicarskoj (Vinko Kriškovi�, fra Lucijan Kordi�, Tihomil Ra�a), nego je 1960. osnovao i Hrvatsko društvo u Švicarskoj. Nakon umirovljenja 1977. godine objavljivao je u vlastitoj nakladi Adria Verlag knjige na njema�kom i hrvatskom (14 svezaka). Dva zadnja sveska (15 i 16) tiskao je u domovini. Uvijek je gledao na Hrvatsku kao srednjoeuropsku zemlju i stoga je njegovao kontakte s poljskim, mad�arskim, �eškim, slova�kim, balti�kim i ukrajinskim emigrantima. Bio je �lanom švicarske podru�nice Europske konferencije za ljudska prava i samoodre�enje naroda.

Glavninu (gotovo ¾) ušte�evine oporu�no je ostavio Matici hrvatskoj, a i ostatak zajedno s bogatim arhivom i knjigama je prenesen u Hrvatsku. Njegovi prijatelji, dr. Lav Znidar�i�, Marijan Jakopovi� i Tihomir Nui�, su predlagali osnutak jedne zaklade „Dr. Jure Petri�evi�“ koja bi poticala mlade stru�njake na o�ivljavanje hrvatskoga agrarnog gospodarstva. Umjesto zaklade, nastala je „Kongresna dvorana“. Prije desetak godina predan je MH Petri�evi�ev posljednji rukopis o odnosima izme�u NATO-a i Rusije. Do danas nije ugledao svjetlo dana.

Naš prijedlog da se barem dvorani dade ime „Dr. Jure Petri�evi�“ je ignoriran. Naša zamolba da se pokojnikovi posmrtni ostatci prenesu na Mirogoj tako�er. Ni primatelji darova niti hrvatska diplomacija se nikad nisu sjetili zapaliti svije�u na njegovu grobu ili nas, koji redovito posje�ujemo njegov grob, zamoliti da to u njihovo ime u�inimo. Na njegovim zadušnicama u Bruggu smo redovito samo nas dvojica nazo�ni: Marijan Jakopovi� i Tihomir Nui�. Nakon deset godina izlo�enosti vremenskim nepogodama, kri�, grb i tekst na grobnoj plo�i bili su jedva �itljivi. Na našu zamolbu, plo�a je o�iš�ena i ponovno se mo�e s lako�om pro�itati tko je polo�en u taj grob. Prema va�e�im propisima zemlje, grob �e nakon 25 godina biti uklonjen, dakle 2022. godine. Ovaj skromni i nesebi�ni hrvatski velikan �e ostati i bez posljednjeg po�ivališta.

Da se Jure Petri�evi� vrati, našao bi ono što je ostavio. Da se Jure sad vrati i pogleda kroz šumicu s obale rijeke Aare humak, to vje�no po�ivalište poznatih i nepoznatih Bru�ana, jedna bi ga nadgrobna plo�a obasjala poput sun�ane zrake. Da se Jure Petri�evi� samo na kratko vrati, ustanovio bi da se me�u Hrvatima ništa nije promijenilo. Njegovi vrijedni darovi su tajno i trajno iš�eznuli, nestali bez traga, bez glasa, bez slova, bez potvrde. Milijunska ušte�evina, puno teretno auto knjiga, rukopisa, korespondencije, sva pismohrana, sva odje�a, pa i kuhinja ...  sve je to premalo da bi Hrvat izgovorio obi�no hvala! U Hrvatsku se nakon osamostaljenja dosta toga vratilo, ali zahvalnost nikako da se vrati. Na �alost.

Marijan Jakopovi�
Im Roggebode 3A
CH-5400  BADEN

***

U drugoj polovici lipnja, zna�i uskoro, Marijan Jakopovi� ponovno ide u Zagreb i, naravno, opet �e posjetiti Maticu hrvatsku i odgovorne u Matici hrvatskoj podsjetiti na njihovu moralnu obavezu. Ho�e li saznati da se u me�uvremenu nešto od obe�anog i ostvarilo, ili �e opet dobiti samo nova obe�anja, to �emo saznati kada se vrati u Švicarsku.

 

Prema kazivanju Marijana Jakopovi�a, za portal: Zvonimir Mitar