"Dva de�ka pokre�u Google
koji okre�e pet puta vi�e novca nego cijela Hrvatska"

Davor Pavuna - fizi�ar i �lan tima za energetiku
ameri�kog predsjednika Baracka Obame.

„Hrvatska je realnost takva da mi danas imamo 1,3 milijuna tobo�e zaposlenih u jednom o�ajnom boljševi�kom sustavu u kojemu glavnu rije� vode nafta, poluprera�ivaštvo i kvaziturizam. Ovo što mi imamo nije turizam jer traje, uvrh glave, dva mjeseca, dok se ostatak godine ljen�ari.“

„Politi�ka oligarhija u Hrvatskoj nema vjerodostojnosti“

S profesorom Pavunom razgovarali smo o obrazovnoj situaciji u Hrvatskoj. Što je potrebno promijeniti i što je zapravo klju�an problem hrvatskog školstva. Pro�itajte što misli o ulasku Hrvatske u Europsku uniju te zašto je Tito zlo�inac.

Što mislite o hrvatskom školstvu i je li mogu�e ostvariti ideju besplatnog školstva?

Kao prvo besplatno školstvo ne postoji, pitanje je tko pla�a. �elite li da dr�ava pla�a, ja nemam ništa protiv, to se mora ostvariti što prije budu�i da apsolutni prioritet moraju biti mladi i obrazovani ljudi. Nema boljeg resursa ni u jednoj naciji, a pogotovo u našoj, od mladih obrazovanih ljudi. To mora biti prioritet, i to na svim razinama.

Je li eti�ki uzimati novac od svih poreznih obveznika i onda ga ciljano usmjeravati prema studentima koji ne �ine niti pet posto društva?

Ja tu ne bih postavio pitanje eti�nosti. Mi danas moramo biti pragmati�ari. Hrvatska je realnost takva da mi danas imamo 1,3 milijuna tobo�e zaposlenih u jednom o�ajnom boljševi�kom sustavu u kojem glavnu rije� vode nafta, poluprera�ivaštvo i kvaziturizam. Ovo što mi imamo nije turizam jer traje, uvrh glave, dva mjeseca, dok se ostatak godine ljen�ari. Takva je ekonomija smiješna u doba kada samo dva de�ka pokre�u Google, kompaniju koja okre�e pet puta više nego cijela Hrvatska. Pazite! Google koji je krenuo s dva de�ka, danas zapošljava 20'000 ljudi i okre�e sto milijardi, a mi, s tim milijunom+ zaposlenih, nekoliko puta manje. To vam je ideja znanja. Kada koristite ljudske resurse, gradite ekonomiju znanja. Ekonomija znanja eksponencijalno je ve�a u odnosu na ovu linearnu. Linearna ekonomija predstavlja stare ekonomije kakvu i mi imamo, a one ne mogu brzo rasti, mo�da dva ili tri posto. U Kini je to deset, ali Kina je imala niske startne pozicije i zbog veli�ine je stvorila silne potrebe za metalurškom i drugim bazi�nim industrijama. Me�utim, za sve stabilne i razvijenije zemlje, jedini su na�in napretka mladi ljudi i znanje koje oni posjeduju. Pa ne rade nove programe ljudi od �etrdeset godina, to rade mladi, pa �ak i djeca od trinaest ili petnaest godina. Ja nudim novu naciju znanja gdje je dovoljno da imamo sto tisu�a umre�enih ljudi, svaki u svojem segmentu. Takvi ljudi mogu zamijeniti cijelu našu sadašnju ekonomiju. To je potrebno financirati jer je u takvoj ekonomiji povrat puno ve�i. Pogledajmo Google, Amazon, Yahoo. Sve su te tvrtke krenule nakon što je Hrvatska bila formirana. Sve su rasle eksponencijalno i svaka je od njih ve�a nego cijela hrvatska ekonomija. Takve „start up“ programerske kompanije na skali pola generacije postaju ve�e od cijele nacionalne ekonomije jedne dr�ave starog tipa kao što je Hrvatska. To je centralna teza koju ja branim.

Što njihovo školstvo radi bolje da usmjeri mlade ljude u inovativnost i poduzetništvo?

Prva stvar koju je potrebno napraviti jest vratiti ljudima samosvijest i odgovornost. Ako vi u jednom sustavu stalno tvrdite ljudima da nisu dovoljno dobri to je potpuno pogrešno. Gledajte Amerikance, ako �emo iskreno. Devedeset posto Amerikanaca nisko su školovani ljudi koji �ak ne znaju ni gdje je Europa, ali najboljih jedan posto apsolutno su briljantni ljudi. Kako oni školuju ljude? Oni dopuštaju djeci da se od malih nogu jako puno igraju, me�utim, jako puno rade na karakteru. Oni kod djece pokušavaju razviti „petlju“. Sportska je „petlja“, recimo, postignuti da se dijete zapali za neki sport �ime ja�aju samosvijest djeteta i u�e ga da je on pobjednik! Amerikanac! A kod nas roditelji tla�e dijete da mora riješiti ispit iz matematike, mora biti najbolji iz povijesti i sl. Mi pumpamo glavu, a ona esencija �ovjeka, ono Bo�je bi�e, one strasti u �ovjeku nema nigdje. Obrazovni proces mora biti bu�enje strasti u �ovjeku, odnosno bu�enje predispozicija svake osobe. Vi ne mo�ete od Tesle napraviti kompozitora, kao što od Zajca ne�ete napraviti in�enjera elektrotehnike. Svaka osoba ima svoje predispozicije. One najja�e predispozicije potrebno je rano otkriti te ih onda razviti do kraja. Ne mo�ete pogrešnu osobu boljševi�ki usmjeravati u podru�je u kojemu nema potencijala. Na primjer, mama iz Vlaške, gospo�a Pepek, radi najbolje cipele u gradu, a njezin sinek mora studirati medicinu jer je to zagreba�ki šminkeraj. Iako bi sin Pepek u cijeloj regiji mogao biti
najbolji proizvo�a� cipela koje bi se prodavale po pet tisu�a eura po paru. Me�utim, to nije dovoljno šminkerski za Zagreb i sin Pepek na kraju završi na medicini. To je klasi�an primjer kretenarija iz slojeva sociološke hipnoze što se zove stereotip našeg društva. To treba razbiti.

Zna�i li to da se Hrvatska nikada ne�e izvu�i iz Balkanskog primitivizma?

Ho�e jer postoje ljudi poput mene i poput Vas.

Ali Vi ste otišli iz Hrvatske.

Ja sam morao oti�i. Pa mi smo raseljena Hrvatska! Mi smo morali oti�i, bilo je ili umrijeti ili oti�i. Onda sam napravio me�unarodnu karijeru, dokazao sam se na svim mogu�im nivoima i sada sam, kao što vidite, stalno ovdje prisutan gdje radim novu Hrvatsku s Vama.

Sada kada ste proputovali gotovo �itav svijet, kakvi su Vaši pogledi na taj novi
kaptalisti�ki poredak?

Kapitalizam nije idealan. Vani imate isto tako jako puno mafija, a teroristi�ka globalizacija podjednako je u�asna opcija. Dakle, te ekstremne opcije poput boljševizma, imperijalisti�kog kapitalizma i globalizacije, rade na eksploataciji ljudskog duha. Originalna Kristova svijest, ta originalna svijest ljubavi koja je u svakom �ovjeku jer je svaki �ovjek Bo�je bi�e, jest da je svaki �ovjek slobodan. Onda svaki pojedinac kroz tu slobodu razvija svoje predispozicije. Optimalno obrazovanje razvija predispozicije koje su u �ovjeku, s time da mu poja�ava samosvijest i razvija ga kao kompletnu osobu ljubavi, harmonije i komunikacije. Te komponente uz �estitost i iskrenost daju optimalne ljude. Upravo je stoga obrazovni proces jako va�an za svaku dr�avu. Ja to branim i radim u Hrvatskoj najmanje tjedan dana mjese�no, a odsada �u raditi i više jer sam u potpunosti anga�iran na tom projektu za novu Hrvatsku. Kroz svoj sam anga�man došao i na ideju da se kandidiram za predsjednika dr�ave jer ostali kandidati jednostavno nemaju nikakvog smisla, oni su varijacija na linearnu temu i ne mo�ete ni jednome vjerovati. Ne stoga što su to loši ljudi, oni su vjerojatno i bolji nego sadašnji predsjednik, ali budite iskreni, oni mijenjaju ekonomsku sliku Hrvatske za eventualno plus dva posto, i to u najboljem slu�aju. Nema ni jednog novog koncepta, a ja radim na konceptu hrvatske znalaca, to je nadstruktura, to bi bila supra ekonomija nacije. Zbog toga meni nije potrebna politika, ali politika pojednostavljuje umre�avanje. Ovu naciju potrebno je samo
probuditi jer se budni ljudi u sre�enim društvima sami umre�avaju, a mi smo dokazano nacija pobjednika. Pogledajte u sportu Ivaniševi�a koji je porazio Wimbeldon, Kosteli�e koji su kompletnu skijašku oligarhiju totalno bacili na koljena te druge sli�ne slu�ajeve. Mi smo apsolutno briljantna nacija, na samo pet milijuna ljudi imamo takve genijalce, ali naprosto ne koristimo taj potencijal u drugim segmentima. Jednako smo briljantni u znanosti i tehnologiji kao i u sportu, ali uspavali smo se. Zašto? Jer je boljševizam privilegirao kvazi inteligenciju i �ak je stvarao kastu inteligencije koja je radila za boljševi�ke ideje. Taj rad uklju�uje falsificiranje povijesti i dokumenata, poltronizam, nepotizam, u krajnjoj liniji „Tito Partija!“, a nakon toga samo „Partija!“.

Ali poltronizam, nepotizam i falsificiranje povijesti mogu se zaustaviti dr�avnom
regulativom.

U potpunosti ste u pravu. Me�utim, tada je jedna dr�ava naslijedila drugu sa, de facto, istim ljudima. Radi se o istim udbaškim elementima preslikanima na novu dr�avu, samo su promijenili ime svojih partija. Recite Vi meni koja je u strategiji nacije razlika izme�u bilo koje od tih partija? Oni pru�aju samo euroasimilaciju bez ikakvih varijanti. Sanader je bio deset godina na vlasti i jeste li �uli ijednu novu ideju od njega? Oblizali su sve stra�njice u Europi i što su dobili zauzvrat? Apsolutno ništa! Podcijenili su MI 6 centar mo�i u Londonu koji je najavio i objavio da nas ne�e primiti u Europu bez Srbije. Dakle, ovdje se manipulira podacima.

Zna�i vra�amo se u novu Jugoslaviju?

Ne. Pa mi ve� jesmo, ovo je Jugosfera zar ne? Oni su vas umo�ili u Jugosferu!

Kako Vi i hrvatska emigracija, budu�i da situaciju sagledavate s kriti�ke distance,
mo�ete pomo�i nama ostalima da krenemo dalje?

Pa vidite da, de facto, radimo tihu revoluciju. Pukao nam je film jer je ovo izdaja originalne ideje. Nas je u inozemstvu bilo pola raseljenih, ne iseljenih, raseljenih! Strateški su nas raselili jer su nas htjeli smanjiti, bili smo jedina opasnost za bivšu Jugoslaviju jer smo bili drugi narod po broju, a apsolutno najgenijalniji po svim drugim parametrima, kao što se i danas vidi. Mi imamo bolje rezultate u sportu bez ostatka Jugoslavije nego što smo imali s njima. Imali smo bolje rezultate i u znanosti nakon što smo izašli iz Jugoslavije. Dakle, o�ito su nas zatomili. Budimo realni, ta boljševi�ka Jugoslavija sustavno je radila samo da sebe sa�uva. Pre�ivljavanje Jugoslavije bio je jedini cilj boljševi�ke manipulacije koju je vodio zlo�inac Josip Broz Tito. Ka�em zlo�inac jer je dokazano da je poubijao mnoge da bi došao na vlast. Mi mo�emo govoriti o njegovoj dr�avni�koj ulozi, ali danas je objavljeno crno na bijelo koliko je ljudi pobio ili dao pobiti.

Dokazano, ali nitko ne pri�a o tome.

Nacija je manipulirana, a o Titovim zlo�inima pisali su svi, Rusi, Englezi, Slovenci. Pa nisu ljudi miševi, mo�ete to�no prebrojati leševe koliko je ljudi pobijeno na Bleiburgu.

Zašto onda narod stalno glasa, uzmimo predstoje�e predsjedni�ke izbore, za kandidate koji javno ne osu�uju te zlo�ine?

Zbog istog mentalnog sklopa. �ovjek je skala. Skala se kre�e od nas koji smo nešto napredniji majmuni, do Isusa Krista koji je bo�anstvo. To je skala �ovjeka. I kada slu�ite vojni rok u JNA, koji sam ja, na�alost, morao slu�iti, onda vidite da postoje ljudi koji su na razini �ivotinja, da ne ka�em još i gore. Jednom se svecu, fra Mandi�u, nakon što je umro, tijelo uop�e nije raspadalo, dakle, to je skala �ovjeka. Ljudi se grupiraju �oporativno. Ovi �oporativni kvazi boljševici ili neosovjetski lideri koji nas samo �ele asimilirati u Europu bez ikakve originalne ideje da se grupiraju! Kad sjedim s njima jedan sat postane mi jako dosadno, odmah zaspim. S druge strane, imate ove druge koji su mladi, probojni, �ivahni i koji s ovim prvima ne mogu! Japanci su radili istra�ivanja u svojim logorima u Drugom svjetskom ratu i došli su do zaklju�ka da odstranite li tri posto lidera s ostalih devedesetsedam posto populacije ne�e se doga�ati ništa. Morate imati lidera koji �e postavit smjer, onda �e grupa menad�era napraviti plan kako do toga do�i, a ostali �e ljudi biti sretni samo što idu. No ti ostali ljudi nisu manje vrijedni ni na ljudskoj ni na Bo�joj skali.

Zna�i Vi ka�ete da hrvatskom narodu nedostaje lider koji �e definirati ciljeve?

Ne lider, ve� „leadership“. Ovaj je „leadership“ u ime naroda jako dobro definirao što oni,
navodno, ho�e. Ho�e euroasimilaciju, što oni zovu ulazak u Europu, ali to nije isto kao u�i u Europu suvereno. Nadalje, zbog te iste Europe, to�nije zbog britanskog elementa, prisiljeni su na neobalkaniju, odnosno zapadni balkan. Što to zna�i ekonomski? Nama se ne dopušta umre�iti naše najbolje elemente, zato oni odlaze u inozemstvo. Kad su Japanci okupirali Koreju, od 50 milijuna ljudi samo je tisu�u bilo kreativnih, a to vam je okupacija stvarnog duha. To vam je kad ova nomenklatura, ova politi�ka oligarhija dr�i naciju i iako su deklarativno za dr�avu znanja, u praksi nisu. Mi još uvijek imamo slobodnih mjesta za upis studenata na fiziku ili na bilo koji in�enjering, dok na Filozofskom fakultetu i drugim društvenim fakultetima imate previše ljudi. To je iz prijašnjeg doba. Problem je ove dr�ave što njome vladaju ljudi koji imaju pogrešan mentalni sklop, prvenstveno duhovno-sociološko-politi�ki. Pored toga, što je još va�nije, ne poznaju eksponencijalnu funkciju. Oni su vam svi kvazilinearni. Gledajte njihova izvješ�a, sve je to kvazilinearno, de facto, uvijek isto. Što je konkretna ideja pozitivnog kaptalizma? Pojave dvije ili tri osobe s originalnom idejom koji �e od nule eksponencijalno rasti prema gore. Ekonomija znanja slijedi prirodnu funkciju, funkciju eksponencijalnog rasta, tako rastu galaktike, tako rastu �iva bi�a i tako rastu sve
pozitivne ideje.

Nedavno se deset vode�ih britanskih ekonomista obrušilo na suvremenu ekonomiju jer oni smatraju da je u suvremenoj ekonomiji previše matematike te da današnji ekonomski modeli ne daju realan uvid u situaciju što je u kona�nosti dovelo do financijskog sloma.

Svi su modeli u današnjoj ekonomiji pogrešni. Pokazao je to moj kolega iz Pariza koji se bavi fizikom i ekonomijom, no sustav nije pao zbog toga, ve� zbog gramzljivosti. Morate pratiti tu genezu do kraja, sustav današnjeg bankarstva dolazi iz masonske lo�e iz središta Londona. Njima je jedina filozofija „Make money as much as you can with other people's money, preferably“. To je bilo njihovo jedino na�elo i zato se rodio komunizam kao kontrana�elo. Oni su to izvezli u Wall Street koji se slomio još prije deset godina, a tada su ga samo „pokrpali“. Problem je u tome što su bankari po�eli raditi virtualnu ekonomiju, a to su na�elo preuzeli od fizi�ara. U fizici je mogu�e raditi virtualne svjetove virtualnih energija što su oni, de facto, prebacili u nov�arski sustav. Što to zna�i? Vi vidite ovdje na stolu bateriju. Mi sada odemo iz sobe svi zajedno, u tome trenutku ja „drmnem“ bateriju, s njome napravim deset baterija, vratim se malo prije Vas, stavim bateriju natrag na stol, a devet baterija sebi u d�ep. Vratimo se i svi zadovoljni. Nitko nije primijetio jer u sustavu nije vi�eno ništa. To vam je na�elo ra�unala, kad je „lova“ kompjuterizirana ja pogledam na ra�un i „lova“ je tu, pogledam ponovno nave�er i lova je još uvijek tu. Pogledajte koli�inu vremena izme�u. Zna�i ja mogu u me�uvremenu „drmnut lovu“ oplodit je i vratiti natrag. Tu�i se novac izvla�i i „upumpava“ kada krivulja ide gore, ali katkad se pogriješi pa se „posu�eni“ novac ulo�i u trenutku kada krivulja krene prema dolje, a tako se znalo izgubiti po trideset milijardi dolara.

Postoji li u ekonomiji alat kojim se sa sigurnoš�u mo�e utvrditi, primjerice, da �e BDP rasti tri posto?

Ne postoji. To bi se tako precizno moglo izra�unati kada bi ljudi bili roboti, ali mi svi imamo tzv. placebo efekt. Taj element vi ne mo�ete ubaciti u jednad�bu. Zbog toga ekonometrijske znanosti statisti�ki funkcioniraju jako dobro i danas postoje „famozne“ metode, me�utim, moraju biti veliki skupovi. Na malim skupovima to je vrlo teško zbog velike fluktuacije, tako je recimo utjecaj Todori�a u Hrvatskoj ne mjerljiv. Na globalnoj razini to se mo�e mjeriti pratite li utjecaj Konzuma na Hrvatskom tr�ištu.

U više ste navrata govorili o multidimenzionalnosti ekonomije, koje biste dimenzije izdvojili u Hrvatskoj ekonomiji?

Hrvatska je ekonomija o�ajno dvodimenzionalna. Što to zna�i? Imate jednu plohu i sada tu na jednom mjestu širite naftu, u drugom smjeru stavljate Konzumove projekte, a u tre�em smjeru stavljate turisti�ke apartmane. Naša ekonomija nije �ak ni trodimenzionalna, nego dvodimenzionalna. Multidimenzionalna ekonomija bila bi ekonomija znanja kao kontrast ovoj koju sada imamo. Uzmimo kao primjer multidimenzionalne ekonomije nešto posve banalno. Dvoje mladih ljudi na FER-u odlu�i napraviti tra�ilicu za ljubavne partnere na internetu. Pove�u se s mladim Hrvatom koji radi na Wall Streetu u mo�noj investicijskoj banci. Ti mladi ljudi, nakon što se financiraju u roku par godina od po�etne investicije od par tisu�a dolara, mogu postati milijarderi. Klju�na je sprega više dimenzija i ljudi koji se dinami�ki poznaju. Ovo je bio primjer za �etiri dimenzije. Razli�ite geografske pozicije aktera daju nam prvu dimenziju, druga je dimenzija software koji je projekcija u budu�nost kao produkt, tre�a je dimenzija korištenje elektroni�kih medija za umre�avanje, a �etvrta su subliminarne vizije, odnosno osobito razvijena intuicija kod mladih ljudi koji prepoznaju proizvod koji �e biti popularan u budu�nosti. Kod naših je ekonomista najve�i domet malo druk�ije obojiti bocu.

Koja je nova svjetska sila?

Svi su planetarni problemi proizašli iz raspada Britanskog carstva, Pakistan-Indija, Izrael-Palestina, granice Iraka, Balkan i sli�no. Ovoga trenutka Amerika još uvijek dominira, me�utim, kada sam se nedavno vratio iz Kine postalo mi je jasno da danas imamo pluricivilizaciju te da �e Kina dosti�i Ameriku na skali deset godina. Ne treba zaboraviti ni Indiju, Rusiju i Brazil. Europa, na�alost, zbog problema demografije i prihva�anja velikog broja ekstremnih muslimana, ne�e biološki pre�ivjeti na skali 30 godina. Mislim da ljudi razli�itih vjera, zna�i krš�ani, budisti, hindusi i drugi, moraju zajedno funkcionirati misle li dugoro�no opstati jer �e uskoro za�ivjeti takva tehnologija da �ete imati ra�unala veli�ine ru�nog sata s kojima �ete mo�i pri�ati, automobile koji ne�e zaga�ivati zemlju, mati�ne stanice kao biotehnologiju i tako dalje. �ini mi se da se svi mogu prilagoditi novim trendovima osim muslimana koji tu još uvijek nazaduju i vode se onom „Oko za oko, zub za zub.“ Kada vidite situaciju �ena u islamskim zemljama, to je naprosto prestrašno. Oni su nekad bili dobri znanstvenici, no danas u tim zemljama više nema znanosti.

Kako u �ivotu uskla�ujete �injenicu da ste vrhunski fizi�ar, ali i deklarirani vjernik?

Vrlo jednostavno. Prvo ja nisam vjernik, ja sam znalac. Ja sam dragoga Boga upoznao, iako sam prvih 29 godina svoga �ivota bio nevjernik, u najmanju ruku agnostik, no upravo je to snaga mojeg svjedo�enja koje oduševljava ljude. Potom sam prou�io što su svi drugi pametni ljudi napisali te sam prou�io kreaciju. Kao fizi�ar dobro poznajem sve ovo okolo nas. I znate što je fascinantno? To što je ve� kreacija inteligentna. Tu ne govorim o Bogu, ve� o onome što je Bog stvorio, uklju�uju�i i nas. Priroda je inteligentna. �ak i Veliki prasak postulira u prvoj to�ki Boga. Zato uvijek citiram hinduse: „Dragi Bog spava u stijenama i mineralima, dragi Bog sanja u biljkama i cvije�u, dragi se Bog budi u �ivotinjama, a dragi Bog �ivi u �ovjeku.“ Sve je �ivo.

Nedostaje li Vam Hrvatska i planirate li se vratiti?

Pa stalno sam u Hrvatskoj! Ja �ivim sat leta od Hrvatske, od Zagreba. Meni je mnogo lakše do�i do Zagreba nego do�i od Zagreba do Rovinja ili Dubrovnika. Suvremena Amerika postoji ve� pola stolje�a kao dobro integrirana zemlja na skali tri sata razlike izme�u New Yorka i Los Angelesa i ni jednome Amerikancu to ne predstavlja problem. Ja sam iz Pekinga doletio dva puta ove godine bez jedne sekunde zakašnjenja. Hrvatsku jako volim i jako sam prisutan ovdje, osobito sada i elektroni�ki. Imam ovdje obitelj i prijatelje. Hrvatska mi nedostaje kao zemlja i moramo se boriti da Hrvatska i njezina baština ne nestanu. �elim što više vrsta i što više razli�itosti. Treba o�uvati planet Zemlju.

Kako �ete Vi pomo�i Americi kroz Obamin tim �iji ste �lan?

Ve� jesam, i sve ovo što govorim za Hrvatsku, Amerika dugo vremena ve� provodi. Oni su jako samosvjesni i domoljubni te su puno zreliji i tvr�i. Ideje se brzo implementiraju. Rade se razli�iti tehnološki projekti, ali takvi se projekti rade i u Pekingu, i u Europi.

Smeta li Vam što su Vas hrvatski mediji prepoznali tek kada ste postali Obamin
savjetnik?

Ne smeta mi, prihvatio sam tu �injenicu. Jedan prijatelj rekao mi je da sam u jedan sat jako dobro uspio mladim ljudima prikazati da ima i drugih stvari u �ivotu koje mogu raditi osim ljen�arenja, lopuvluka ili eventualno sporta. Nakon emisije Nedjeljom u 2, postalo je „cool“ biti fizi�ar, biti znanstvenik. Govorim više jezika nego Ivo Sanader, jako dobro sviram gitaru, mo�da bolje od ve�ine gitarista koji sviraju u nekom bendu. Ništa nije fiksno, i mladi u Hrvatskoj trebaju za�ivjeti. I mladi i stari jer ima nas dovoljno. Zaboravljate da je pola raseljene Hrvatske u inozemstvu.

Koje biste Vi projekte pokrenuli u Hrvatskoj?

Prvi je projekt software, artizalne tehnologije u in�injeringu, primjerice, cijevna poja�ala. Tu su i jako komplicirani vojni i medicinski sklopovi. To su projekti u kojima imamo maksimum znanja u minimumu volumena. To je ekonomija znanja.

Ivan �izmi�, icizmic@zsem.hr, Anita Parlov, aparlov@zsem.hr
Izvor: CROWN – Croatian World Network, by Ratimir Mocnaj

 

*****

Davor Pavuna – interview:
http://www.youtube.com/watch?v=PnJ4LhpnEWc

http://www.youtube.com/watch?v=Vem2gu61_74

Davor Pavuna – elektri�na gitara:
http://www.youtube.com/watch?v=g1QVJ2VrhOo

http://www.youtube.com/watch?v=djLBt8pc_Ko&NR=1

 

*****

Vezani �lanci:

Business plus: Intervju Davor Pavuna
S prijateljima gradim mre�u kreativnosti

Prof. dr. sc. Davor Pavuna – znanstvenik i vizionar
HTV-emisija Nedjeljom u dva koja je uzdrmala Hrvatsku

Razgovor s hrvatskim fizi�arom prof. Davorom Pavunom (EPFL) povodom imenovanja u tim Obaminog ministra energetike

Hrvatski fizi�ar poma�e Obami u izboru ekoprojekata

Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar