Ve�er hrvatske kulture u Spreitenbachu

Komisija za strance op�ine Spreitenbach i Hrvatska socijalna slu�ba iz Badena priredili su u petak, 27.11.2009. u Spreitenbachu u do posljednjeg mjesta popunjenoj dvorani Zentrumschopfsaal Ve�er hrvatske kulture. Da bi svi koji su �eljeli prisustvovati tome kulturnom doga�aju imali mjesta za sjedenje, organizatori su još prije po�etka programa uokolo uza zid i svuda gdje god je bilo koliko toliko slobodnog prostora postavili dodatne stolice i još uvijek je bilo posjetitelja koji su cijeli program morali pratiti stoje�i, ali im i to uz interesantni program o�ito nije bilo teško, jer nitko zbog toga nije napustio dvoranu.

Ve�er je u ime Komisije za strance op�ine Spreitenbach otvorio i sve prisutne pozdravio vije�nik op�ine (Gemeinderat) i predsjednik Komisije za strance op�ine Spreitenbach gospodin Fredy Nüesch, a zatim je u ime Hrvatske socijalne slu�be iz Badena i u ime vrijedne ekipe hrvatskih organizatora to u�inila i Valentina Matoli�, najzaslu�nija osoba za realizaciju toga zahtjevnog kulturnog projekta. Oboje su prisutnima ukratko predstavili projekt i svrhu odr�avanja ve�eri kulture imigrantskih grupa raznih naroda koji �ive na podru�ju op�ine. A svrha tih ve�eri je susresti se, upoznati se i pribli�iti jedni drugima, kako me�usobno tako i sa švicarskim doma�inima i na svakoj ve�eri kulture omogu�iti jednoj grupi da predstavi svoju zemlju, a svima prisutnima da saznaju interesantne podatke o povijesti, kulturi i drugim zanimljivim specifi�nostima zemlje koja se predstavlja..

Nakon kratkog uvoda predali su rije� Damiru Petkovu koji je te ve�eri imao zadatak  svima prisutnima predstaviti Hrvatsku. On je to bravurozno obavio, po�evši od najranije povijesti Hrvata, kada, kako i od kuda su došli u krajeve u kojima i danas �ive i u kakvim su dr�avnim zajednicama svojom ili tu�om voljom �ivjeli od stolje�a sedmog pa sve do današnjih dana. Spomenuo je da su Hrvati od po�etka svoj �ivot vezali za zapadnu kulturu i civilizaciju, kojoj se priklanjaju prihva�anjem krš�anstva, ostaju�i joj vjerni do današnjih dana, za razliku od susjednih naroda s kojima su sticajem povijesnih okolnosti i više voljom svjetskih sila nego svojom vlastitom poslije Prvog svjetskog rata �ivjeli u okviru stare Jugoslavije i poslije Drugog svjetskog rata u okviru nove SFR Jugoslavije. Ukazao je na razlike me�u tim narodima, na razli�itu povijest, razli�itu vjeru, tradiciju i kulturu, na razli�ite jezike kojima govore i na razli�ita pisma kojima pišu. Naglasio je da ne �eli vrednovati što je bolje, a što lošije, nego tek jasno ukazati na sve postoje�e razlike i da svega sedamdesetak godina �ivota u zajedni�koj dr�avi nije moglo izbrisati te razli�itosti i stvoriti jednu zajedni�ku naciju, zajedni�ku vjeru, kulturu, jezik i pismo.

Govore�i o integraciji Hrvata u švicarsko društvo spomenuo je da to nije po�elo tek nedavno dolaskom izbjeglica i prognanika za vrijeme i nakon prošlog rata na podru�ju bivše Jugoslavije, nego ustvari još davno u srednjem vijeku. Spomenuo je Hrvate koji su djelovali u raznim vremenskim razdobljima i na raznim podru�jima ostvarili zapa�ene uspjehe u Švicarskoj i svojim djelovanjem se uspješno integrirali u švicarsko društvo.
Kao primjer sposobnosti Hrvata da se integriraju u novu sredinu spomenuo je i Austriju, gdje su Hrvati, posebno Gradiš�anski Hrvati iz Burgenlanda zastupljeni i na visokim pozicijama u raznim ministarstvima, pa je svojevremeno �ak i austrijski savezni kancelar bio porijeklom Hrvat. Kada je Damir Petkov zavrsio svoje izlaganje program je nastavljen kulturno-umjetni�kim dijelom.

Kulturno-umjetni�ko društvo KUD „Silvije Strahimir Kranj�evi�“ iz Züricha nastupio je sa dvije koreografije, prvo Slavonija, a zatim Bunjeva�ko kolo. U prekrasnim narodnim nošnjama i na zavidnom umjetni�kom nivou �lanice i �lanovi društva oduševili su sve prisutne i podigli temperaturu u dvorani za nekoliko stupnjeva pa smo se hladili svima ponu�enom hrvatskom mineralnom vodom Jamnica. Pljesak publike plesa�ice i plesa�i su dobili i na otvorenoj sceni, a po završetku nastupa uz burni aplauz oduševljene publike �uli su se i povici „ Zugabe! Bis! Još!“, ali svemu lijepome, na�alost, ipak jednom do�e i kraj.      

Poslije kulturno-umjetni�kog programa uslijedio je domjenak na kojem su poslu�eni hrvatski specijaliteti, odabrane delicije i najkvalitetnija hrvatska vina kaja distribuira tvrtka Vallis Aurea iz Schaffhausena, a ugodno dru�enje još dugo je potrajalo. Na kraju su se svi prisutni razišli zadovoljni onim što su �uli i vidjeli i što im je ponu�eno za zakusku i osvje�enje, a sa sobom su mogli uzeti i bogati izbor turisti�kog propagandnog materijala o Hrvatskoj i tri zadnja broja Libre, dvojezi�nog �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj, koje su neki još za vrijeme domjenka s interesom prolistali.

 

*****

Zamolili smo i Valentinu Matoli�, glavnu organizatoricu Ve�eri hrvatske kulture u Spreitenbachu, da nam napiše nekoliko rije�i o organizaciji toga kulturnog projekta. Evo što nam je napisala:

Hrvatska ve�er kulture je 14. po redu, odnosno, posljednja u nizu koju je organizirala Komisija za strance op�ine Spreitenbach pod vodstvom gospodina Fredya Nüescha. Organizacijom ove, kao i ostalih do sada organiziranih ve�eri, �eljelo se doma�em stanovništvu pribili�iti strane religije i kulture. S obzirom da je ve�ina organiziranih ve�eri bila dobro posje�ena, mo�e se re�i da je Komisija u svojim namjerama i uspjela. Op�ina je dala na raspolaganje prostorije (Zentrumschopfsaal) kao i odre�enu nov�anu potporu za organizaciju. Osim toga, sve su ve�eri bile najavljene u regionalnom glasilu „Limmattal“.

Organizaciju ve�eri hrvatske kulture prihvatila sam po nagovoru Martina Dodaja, �lana Komisije za strance. Bila sam ugodno iznena�ena kada sam vidjela da je dvorana za 80 osoba prepuna tako da se moralo donijeti još stolaca. Još više me iznenadilo da je na kraju ve�eri ostalo samo nekoliko od stotinjak prospekata dobivenih od Hrvatske turisti�ke zajednice iz Züricha.

U prvom dijelu ve�eri Damir Petkov odr�ao je kratko predavanje o povijesti, kulturi i integraciji Hrvata u Švicarskoj, na �emu mu srda�no zahvaljujem.

KUD „S.S. Kranj�evi�“ je ispra�en nakon oba nastupa oduševljenim pljeskom. Puno hvala �lanovima KUD-a kao i njegovom vodstvu: dr. Pavi Medvedu i Stjepanu Drozdeku, kao i Marici i Marijanu Iva�i�.

Srda�no zahvaljujem i malom timu �ena koji je organizirao domjenak bez kojega ova ve�er sigurno ne bi bila ovako uspješna: Ani Števanji, Marici Zeko, Mandici Niki�, An�elki Ratki� i Mari Lameši�.

Hvala i Josipu Bla�evi�u koji je odr�ao te ve�eri malu prezentaciju hrvatskih vina, Tihomiru Nui�u kao i u�itelju Hrvatske dopunske škole Davoru Kiri�u na tehni�koj  podršci.
 
Zahvaljujem i Zvonimiru Mitru, koji je ovu za mene uspješnu ve�er ovjekovje�io kao i Hrvatskom portalu www.arhiva.croatia.ch koji je ovu ve�er najavljivao kao i svima koje nisam osobno spomenula, a koji su  svojim prisustvom doprinijeli uspjehu ove ve�eri.

Puno hvala i �lanovima Komisije za strance op�ine Spreitenbach i gospodinu Fredyu Nüeschu na njihovoj podršci pri realizaciji ove ve�eri.

Valentina Matoli�, socijalna radnica Hrvatske socijalne slu�be u Badenu

*****

Sve rije�i ne mogu do�arati atmosferu jednog takvog susreta pa zato pogledajmo na kraju i fotozapis ove u svakom pogledu vrlo uspjele Hrvatske kulturne ve�eri:

Fotozapis

(kliknite na sliku da ju pove�ate - pa još jednom kliknite do pune veli�ine)

Za portal: Zvonimir Mitar