Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  

Hrvat u dijaspori

18.03.2010.


Dvije ovogodi�nje izlo�be umjetni�kih crte�a Davora Vranki�a
u Hrvatskoj

Iako dijelovi razli�itih ciklusa, tridesetak umjetni�kih crte�a Davora Vranki�a u tehnici olovke na papiru razli�itih formata zajedno �ine jedinstveni ciklus pod nazivom “Dozvoli da te u�inim stvarnim” (Let Me Make You Real), što je bio naziv izlo�be odr�ane od 7. do 28. sije�nja u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku, a zatim od 10. velja�e do 2. o�ujka u Malom salonu u Rijeci.

Davor Vranki� u rodnom gradu izla�e nakon deset godina


Prvo pa osje�ko, moglo bi se re�i za prvu ovogodišnju izlo�bu
osje�ke Galerije likovnih umjetnosti.

Svojom drugom samostalnom izlo�bom nakon deset godina u rodnome Osijeku, brojnoj se publici u Galeriji likovnih umjetnosti predstavio Davor Vranki�. Kako je rekao sam autor, sretnom se pokazala �injenica da je imao „na raspolaganju ciklus crte�a koji mo�e funkcionirati kao izlo�ba“

„Tako nastaju veliki i zaokru�eni ciklusi kojima taj intimizam postaje glavnim sadr�ajem. Ova izlo�ba upravo je takav ciklus, bitne odlike ovog slikarstva prepoznajemo u cijelosnosti izlo�be, ali i svakom dijelu slike, pa i njezinu najmanjem detalju”, napomenuo je kustos Vlastimir Kusik.

Osje�ka izlo�ba uklju�ila je 31 umjetni�ki crte� u tehnici olovke na papiru razli�itih formata, pa i onih velikih 220x350 cm, a nosila je naziv „Dozvoli da te u�inim stvarnim” (Let Me Make You Real). Rije� je o dvozna�nom nazivu, igri koja nema eksplicitnu poruku, pojasnio je Vranki�. Njegov cilj nije promatra�u nametnuti poruku, nego mu dopustiti da se sam postavi prema crte�u, koji mu mo�e biti privla�an, ali i odbojan, ka�e autor. Za neke crte�e velikog formata katkad mu je potrebno i nekoliko godina, a mali crte�i nerijetko mu poslu�e kao poligon za velike.

Iako se mnogima njegov proboj na svjetsku likovnu scenu mo�e �initi lakim i iznenadnim, nije se dogodio preko no�i, ka�e Vranki�, kojega njegovi sugra�ani i prijatelji znaju po nadimku Dac. Doga�alo se to polako, godinama, a svemu su prethodile godine rada.

Iako �ivi na relaciji Pariz - New York, njegov rad kontinuirano ve� dva desetlje�a prate i Osje�ani pa tako i GLU, napomenuo je na otvorenju Vlastimir Kusik, muzejski savjetnik, kustos Vranki�eve izlo�be i autor predgovora u katalogu (�iji dizajn, kao i likovno rješenje plakata potpisuje svjetski poznati i cijenjeni umjetnik Mirko Ili�). Nastojali su predstaviti osje�koj publici dio Vranki�eva opusa, nije krio zadovoljstvo Vlastimir Kusik.

„Jasno je kako Vranki� izri�aj svog imaginarnog svijeta oblikuje olovkom u mediju crte�a. Na djelu je temeljito odnjegovana slikarska kultura likovnog govora vrlo slo�enog vizualnog jezika, koji je slikar stvarao prema vrlo preciznim na�elima vlastitog slikarskog izbora, kako teme i sadr�aja, tako i slikarske forme”, zapisao je Kusik.

Ravnateljica Branka Balen prisjetila se vremena od prije 20-ak godina kada su s Vranki�em „rušili svijet, kulture, razgovarali o knji�evnosti”. �ast otvoriti izlo�bu pripala je osje�koj dogradona�elnici Danijeli Lovokovi�.

Osijek, Rijeka, New York, Pariz...
�etrdesetpetogodišnjeg Davora Vranki�a nakon Osijeka, gdje je njegova izlo�ba bila otvorena do 28. sije�nja, te nakon Rijeke, gdje je u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti izlo�ba bila do 2. o�ujka, o�ekuje uskoro izlo�ba i u New Yorku, te u Parizu na Salonu suvremenog crte�a, na kojem je sudjelovao i 2009.

Izvor: Glas Slavonije, Narcisa Bošnjak

Ista autorica ovako opisuje Davora Vranki�a, njegov umjetni�ki put i njegova djela:
Davor Vranki� (1965., Osijek) po�eo je studirati na Umjetni�koj akademiji u Sarajevu da bi nakon dvije godine prešao na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagreb, gdje je diplomirao 1991. u klasi prof. Ante Kuduza. OD 1995. do 1999. studira i diplomira na Arts Plastiques u Parizu. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izlo�bama u zemlji i inozemstvu, dobitnik je mnogih umjetni�kih nagrada, a djela mu se nalaze u zbirkama mnogih svjetskih muzeja.
„Ikonografske sastavnice Vranki� je polu�io iz svijeta stripa, fotografije, filma, horor ilustracije, ra�unalnih igrica, SF filma, pa i fantastike klasi�nog slikarstva. Sve je to djelovalo kao neskriveni košmar i pobuna svih protiv svih...

Svijet (ovog slikarstva) udomila je olovka kao sredstvo, tehnika i materijal, koju koristi, kako �e sam re�i, 'kao skalpel kojim seciram bit neke ideje koja me opsjeda' i crte� kao samostalna i samosvojna, dakle posve autonomna slikarska vrsta, a �elja je 'iz crte�a izvu�i maksimum, iskoristiti sve njegove mogu�nosti do krajnjih granica' neskriveno dopuštaju�i da se 'crte� spontano hrani svim mogu�im, novim vizualnim iskustvima'...

Za motivom �e Vranki� posegnuti u svijet popularne, urbane i medijske kulture kako bi doku�io što je mogu�e dublje svijet intime svojih likova, ali i one vlastite. Kako bi ideja toga slikarskoga svijeta postala slikarskom stvarnoš�u, kako bi tome svijetu dopustio da ga u�ini stvarnim, Vranki� je proširio okvir teme na više slika”, zapisao je, izme�u ostaloga, Vlastimir Kusik u predgovoru kataloga izlo�be “Osobni realizam slikarskog svijeta Davora Vranki�a”.
N. Bošnjak

*****

Vranki� je �ivio kao u La Boheme, a sada ostvaruje ameri�ki san


Vranki� je �ivio kao u La Boheme, a sada ostvaruje ameri�ki san

Nakon pariške galerije "Deborah Zafman" i zagreba�ke galerije "Kranj�ar" u studenom prošle godine i Osijeka u sije�nju ove godine, ova izlo�ba preselila je 10. velja�e u rije�ki Mali salon na Korzu.

Kroz grupu od 27 crte�a olovkom (0,9 mm, 2B) na papiru formata od 50x32 cm pa do najve�eg 210x330 cm nastalih tijekom 2007. i 2008. godine ogleda se tematski zaokret umjetnika od prvobitnih figuracija s masovnim scenama kolektivnog ludila prema (uvjetno re�eno) motivima interijera, mrtve prirode i pejsa�a ra�enih bez predloška ili modela, ili kako sam Vranki� pojašnjava "prema mentalnoj, transcedentalnoj konstrukciji i rekonstrukciji stvarnosti gdje sam zadr�ao izra�ajnu formu materije i prostora te efekta ne�eg prijete�eg".

Crta najobi�nijom olovkom
Mnogima koji se susretnu s njegovim djelima apsolutno su misteriozni umije�e kojim Vranki� dovodi crte� na razinu slike, kao i šokantna kombinacija realnog i nadrealnog, ambivalentnog, istovremeno priva�nog i odbojnog u njegovoj višezna�noj i pomaknutoj percepciji. Karakteristi�ni za njegovu umjetnost su i izobli�eni nacrtani likovi te motivi koji podsje�aju na prizore iz no�nih mora.

Davor Vranki� je relativno nepoznat našoj javnosti, a ka�u da je to zato jer �ivi i radi na potezu Pariz- New York. Izlagao je tek nekoliko puta u Osijeku, Slavonskom Brodu, Rijeci i na 4. hrvatskom trijenalu crte�a u Zagrebu 2008. Jedan od rijetkih hrvatskih umjetnika ciji se radovi nalaze u fundusu njujorkškog Muzeja moderne umjetnosti. Udoma�io se u brojnim pariškim i galerijama Velike Jabuke, izla�e u Amsterdamu, Santa Fe-u...Njegovi su crte�i u zbirkama najpozatijih svjetskih kolekcionara, kao što je Robert S. Lauder, a o njemu se s oduševljenjem piše i u New York Timesu.

 - Sretni smo što otvaramo njegovu samostalnu izlo�bu s njegovim najvrednijim djelima nastalim u zadnjih nekoliko godina u našoj galeriji, 20 godina od njegovog prvog izlaganja u Osijeku i deset od prve samostalne izlo�be. Dakako, za osje�ku likovnu javnost Vranki�eva izlo�ba ima posebnu va�nost uklju�uju�i i ono emocionalno zna�enje. - rije�i su kojima je izlo�bu najavio Vlastimir  Kusik, muzejski savjetnik u GLUO-u, kustos ove izlo�be te pisac predgovora u katalogu kojega je oblikovao svjetski poznati dizajner Mirko Ili�.

Odrastao s Davorom Šukerom
Vranki� je odrastao u osje�kom naselju Vijenac Borisa Kidri�a (danas Ivana Meštrovi�a), gdje je kao uzoran i pristojan �ak-odlikaš poha�ao istoimenu osnovnu školu istovremeno s nekoliko godina mla�im i danas planetarno poznatim Davorom Šukerom.

- Ve� tada sam volio crtati i kada su me ljudi pitali što �eš biti kada narasteš, moji roditelji su rekli da �u biti arhitekt, u što sam i sam bio uvjeren. Svi su se nadali da �u ja to završiti "pa poslije ti to crtaj u svoje slobodno vrijeme". Ali, pokazalo se da nije bilo izbora. Ni za mene, niti za njih - s osmjehom se podsjetio slikar.

Nakon osnovne škole upisao se u osje�ki Centar za usmjereno obrazovanje "Bra�a Ribar" i kao pripadnik jedne od prvih šuvarovski usmjerenih generacija smjera u�io je programirati na ra�unalnim jezicima cobolu i fortranu. Matemati�ar-informati�ar.

- U to je vrijeme kod mene radikalno po�eo padati interes za informatiku. Do zaklju�ka da me to ne zanima sam došao sam više postupkom eliminacije. To se samo nametnulo i s vremenom sam po�eo ku�iti da me ono što je ponu�eno ne zanima. U to sam vrijeme crtao neke �udne stripi�e koji su onda cirkulirali me�u mlade�i. Strip je bio jedini teritorij koji me povezivao sa likovnoš�u te otkrio da me to sudbinski zanima - konstatirao je Vranki�. Kada nije odlazio u osje�ki kultni kafi� Valentino, u osnove umjetnosti i slikarstva u ateljeima u baroknoj Tvr�i na adresi Svodovi bb upu�ivali su ga osje�ki slikari Branimir David Kusik, Ivan Antun i Albina Jaki�a te kipar Marjan Sušac.

Umalo završio kao gra�evinar
Nakon srednje škole pokušao se upisati na Likovnu akademiju u Sarejevu, no nije uspio i odlazi na odslu�enje vojnog roka. Nakon povratka pokušao je studirati gra�evinu.

- Dvije godine to se rastezalo i trajalo i ja sam shvatio da to nema prevelikog smisla. Te 1985. godine pokušao sam se upisati na Likovnu akademiju u Zagrebu, ali odbijen sam. Ipak, uspio sam u Sarajevu gdje je bio totalni crta�ki dril. No, sve to što sam tada do�ivljavao dosadnim i napornim pokazalo se kao dobro u�enje discipline. Nakon dvije godine prešao sam na zagreba�ku Akademiju u klasu prof. Ante Kuduza. Tu je pristup bio totalno druga�iji i svi su bili totalno u minimalisti�kom konceptu - istakao je Vranki�, napominju�i korist sinteze ova dva iskustva za njegov izri�aj. Nakon što je diplomirao po�etkom 1991. godine odlazi u Pariz.

Tada njegov �ivot podje�a na poznatu pri�u iz Puccinijeve opere La Bohem. Dru�io se sa brojnim slikarima koji su kao i on tra�ili kako bi svoj svoj umjetn�ki po�etak ostvarili u francuskoj prijestolinci. Skromna svakodnevica u jeftinim stanovima u predgra�u. �ivi kao i ve�ina mladih umjetnika u svjetskoj umjetni�koj meki. Zara�uje predavaju�i crtanje na raznim te�ajevima te upisuje i završava fakultet Arts Plastique.

Pokrali mu sve slike, vratio ih ugledni dizajner
Nakon prve svoje samostalne izlo�be u Hrvatskoj, u Osijeku, šest je radova u koferu ponio New York 2000. godine. U njemu se nalazio i spisak kontakata ljudi koji �e mu pomo�i u potrazi za galerijama koje bi izlo�ilia njegove radove. No, nekoliko dana nakon nakon dolaska na Manhattnu taj su mu kofer ukrali. Uspani�en, jer svi planovi zbog kojih je preletio Veliku baru u tom trenutku padaju u vodu, sumanuto pretra�uje kontejnere za otpad u nadi da je lopov bacio njemu bezvrijedne papire. Za to vrijeme poduzetni dugoprsti� je u njujorkškom Sohou na ulici napravio izlo�bu i raširio Vranki�eve radove u namjeri da ih proda.

Nevjerojatnom igrom slu�aja ugledao ih je poznati i ugledni designer Alberto Mantilla koji sve crte�e i kofer otkupljuje za 150 dolara. Naravno, odmah je shvatio o �emu se radi. Na jednom papiri�u pronalazi Vranki�eve podatke i dogovara susret s njim. To je bio po�etak jednog novog prijateljstva i po�etak ameri�ke afirmacije osje�kog slikara s pariškom adresom Davora Vranki�a.

Izvor: Ve�ernji list, Ivo Šibali�

*****

U prilogu Grafi�ki inferno Davora Vranki�a (The Graphic Inferno of Davor Vrankic) Laurent Danchin Vranki�a opisuje kao genija, �ija virtuoznost i divlje kompozicije dokazuju da crte� nije mrtav i nabraja njegove samostalne i grupne izlo�be, odr�ane prije ove dvije u Osijeku i Rijeci:   

Samostalne izlo�be:
2009    “Let Me Make You Real,” Galerija Kranj�ar, Zagreb
2008    “Go to sleep, you’re too big for a lullabye,” Galerie Deborah Zafman, Paris
2006    “Arrivée du Magicien,” La Lune en Parachute, Epinal, France
“Asphyxia” and “Scenes from the Interior,” The Proposition, New York
2001    Kabinet Overholland, Stedelijk Museum, Amsterdam
2000    P.P.O.W., New York
Galerie Le Lys, Paris
1999    Gallery of the City, Osijek, Croatia
Les Usines Bertheau, Ivry–sur–Seine, France
1997    La Halle St. Pierre, Paris
1995    Château de Plaisir, Paris
Ateliers Thorigny, Paris
Cultural Center Mousseaux, France
1994    Château de Plaisir, Paris

Grupne izlo�be:
2009    3eme Salon du Dessin Contemporain (Deborah Zafman Gallery), Carreau du Temple, Paris
“All that drawing,” Museum of Modern and Contemporary Art, Rijeka, Croatia
2008    “La main qui dessinait toute seule…(Chap. 3),” Galerie Magda Danysz, Paris
2007    Le 1er Salon du Dessin Contemporain, Paris; Galerie Deborah Zafman
“Raw Goo,” Galerie Deborah Zafman, Paris
2006    “Twice Drawn (Part 2),” Frances Young Tang Teaching Museum and Art Gallery, Skidmore College, Saratoga
Springs, NY
“Block Party,” Daniel Weinberg Gallery, Los Angeles
2005    “The sun rises in the evening.,” Feature Inc., New York
2004    “Disparities & Deformations: Our Grotesque,” SITE Santa Fe, Santa Fe, NM; curated by Robert Storr (catalogue)
2003    “Mighty Graphitey,” Feature Inc., New York
2001    Drawing Biennale, Museum of Modern and Contemporary Art, Rijeka, Croatia
“New to the Modern: Recent Acquisitions from the Department of Drawings,” Museum of Modern Art, New York
2000    Espace Belleville, Paris
Galerie Béatrice Soulier, Paris
Biennale of Slavonia, Croatia
1999    Biennale of Slavonia, Croatia
1998    “L’Art contemporain Croate,” City Hall of the 6th Arrondissement, Paris
Galerie Béatrice Soulier, Paris
1996    Galerie Varnier, Paris
Galerie Procréart, Paris
1994    Biennale of Slavonia, Croatia
1993    Salon des Indépendants, Paris
1990    Biennale of Slavonia, Croatia

*****

Pogledajmo na kraju fotozapis s izlo�be u Rijeci i fotogaleriju nekoliko crte�a
Davora Vranki�a:
(kliknite na sliku da ju pove�ate - pa još jednom kliknite do pune veli�ine)

Fotozapis izlo�be u Rijeci

Fotogalerija crte�a Davora Vranki�a

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar


Povratak na po�etnu stranicu

Untitled Document

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.