80 godina �ivota i rada za kulturu vojvo�anskih Hrvata

Vijest koju smo dobili na sam dan odr�avanja prigodnog programa obilje�avanja navr�enih 80 godina �ivota istaknutoga ba�koga Hrvata, pravnika i kulturnoga djelatnika Nace Zeli�a, objavljujemo s dan zaka�njenja, ali va�no je upoznati �ivot i djelo toga istaknutog hrvatskog djelatnika u za vojvo�anske Hrvate neljubaznom i vrlo �esto problemati�nom i neprijateljskom okru�ju u kojem vojvo�anski Hrvati vjekovima �ive.

Naco Zeli�
zapa�en promotor kulturnih vrednota hrvatskoga naroda iz Vojvodine

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Ba�ke i Banata, zajedno s Udrugom za potporu ba�kim Hrvatima i Društvom vojvo�anskih i podunavskih Hrvata danas 28. sije�nja 2011. u 18 sati organizira prigodni program povodom obilje�avanja navršenih 80 godina �ivota istaknutoga ba�koga Hrvata pravnika i kulturnoga djelatnika Nace Zeli�a u Pala�i Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, u Zagrebu. O�ekuje se nastup: akademika Stjepana Damjanovi�a, u ime Matice hrvatske; dr. sc. Stjepana Skenderovi�a, predsjednika zagreba�ke Udruge za potporu ba�kim Hrvatima; Mate Juri�a, predsjednika Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Ba�ke i Banata te Zvonimira Cvijina, u ime Društva vojvo�anskih i podunavskih Hrvata.

Uz spomenute uglednike na Okruglom stolu o Naci Zeli�u o�ekuje se nastup slijede�ih izlaga�a: dr. sc. Andrija vl�. Kopilovi� koji �e govoriti na temu Naco Zeli� – ljubav prema rodu i zavi�aju; mr. sc. Vesna Kukavica �ije je izlaganje usmjerene na suradnju s domovinskim institucijama tj. Naco Zeli� i Hrvatska matica iseljenika; iz Leksikografskoga zavoda govorit �e profesorica Jasna Ivan�i� na temu Samozatajne potpore suzavi�ajnicima; vode�akroatologinjadoc. dr. sc. Sanja Vuli� s Hrvatskih studija Sveu�ilišta u Zagrebu govorit �e na temu publicisti�kog i bibliografskoga opusa - Naco Zeli� pogledom izvana;dok �e Milovan Mikovi�, knji�evnik govoriti O dvjema najnovijim knjigama Nace Zeli�a.

Na kraju programa je predvi�ena dodjela zahvalnice i povelje Naci Zeli�u povodom navršenih 80 godina �ivota i aktivnog rada na promociji kulturnih dobara vojvo�anskih Hrvata. Prigodni program moderira: Zlatko �u�i�.

Hrvatska matica iseljenika isti�e pravnika i kulturnog djelatnika Nacu Zeli�a kao zapa�enog promotora kulturnih vrednota hrvatskoga naroda iz Vojvodine, koji kao autohton narod �ive u dijelovima Srijema, Ba�ke i Banata unutar današnjih dr�avnih granica Republike Srbije.

Promotivna aktivnost Nace Zelil�a u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika najsna�nije se o�itovala zadnjih 20 godina i to u 3 oblika. Prvo, Zeli� je objavljivao i objavljuje autorske publicisti�ke priloge u medijima Hrvatske matice iseljenika (mjese�niku Matica, godišnjaku Hrvatskom iseljeni�kom zborniku i dnevniku tj. web portalu HMI); Drugo, Naco se isti�e kao inicijator i organizator tematskih rasprava o kulturnom i društvenom polo�aju vojvo�anskih Hrvata.

Tre�e, aktivno sudjeluje u afirmaciji knji�ne i knji�ni�arske djelatnosti vojvo�anskih Hrvata u projektu Hrvatske knjige izvan Hrvatske na zagreba�kome me�unarodnome sajmu knjiga Interliberu, �iji projektni tim �ine djelatnici Hrvatske matice iseljenika. Cilj toga projekta je sustavno prezentiranje novih knjiga i �asopisa koje objavljuje hrvatski narod koji �ivi izvan Republike Hrvatske, kako u manjinskom tako i iseljeni�kom statusu. Taj komunikacijski kanal valja razvijati i dalje te osigurati sustavnu dostupnost knjiga i �asopisa vojvo�anskih Hrvata u knji�arama i knji�nicama Republike Hrvatske, i obrnuto u knji�nicama Republike Srbije.
 
Kao isto�ni dio hrvatskoga etni�koga prostora, kojega Hrvati stolje�ima dijele sa susjednim narodima i kulturama, ta je hrvatska zajednica u Vojvodini – prema Zeli�evim tuma�enjima, zanimljiv obrazac kulturnog su�ivota unato� prijeporima koji su rezultirali stanovitim diskontinuitetima u razvitku svake pojedine kulture vojvo�anskog etni�kog i kulturnog mozaika. Iz prijepora karakteristi�nih više-manje za svako multietni�ko i multikulturno društvo Zeli� je uvijek nastojao afirmirati slobodno etni�ko i  kulturno izra�avanje, kako vlastitoga naroda tako i onih naroda ili narodnih skupina s kojima vojvo�anski Hrvati dijele iste geografske lokalitete.

Nacu Zeli�a zanima širok spektar kulturnih djelatnosti, i to je njegova prednost.
Unato� �injenici da je u jednom dijelu �ivota procijenio ili bio prisiljen (svejedno je), iz ideoloških razloga, napustiti zavi�aj, promijeniti struku, preseliti obitelj u ve�u sredinu – nikada nije djelovao s pozicija isklju�ivosti karakteristi�ne za fenomen ugro�enosti. Naprotiv, smatrao je da je odlazak u novu sredinu izazov, te da je cjelo�ivotno u�enje imperativ današnjice, a  znanje o vlastitoj kulturi sasvim naravna stvar jednog intelektualca, što oplemenjuje i njega samog i novu sredinu u kojoj se trajno nastanjuje.
Zagreb je Naci dao mnogo, a Naco mu je uzvra�ao – još više svojim kulturnim  aktivizmom i oboga�ivanjem naših zagreba�kih kulturnih programa s kulturnim i kulturološkim dimenzijama o hrvatskim naseljima i gradovima u Vojvodini, zavi�ajnim govorima, narodnim plesnim obi�ajima i pu�kim napjevima te ostalim elementima tradicijske kulture i duhovnoga naslje�a; a posebno je vodio ra�una da nam predstavi reprezentativne uzorke visoke kulture vojvo�anskih Hrvata -  knji�evnosti, glazbe, likovnosti, medija itd.

Kao akademski gra�anin �iji su korijeni vojvo�anski, Zeli� se zala�e za prezentaciju visoke kulture zemlje svoga podrijetla, ali i pu�ke – osobito tradicijske kulture, te nadasve hrvatskoga jezika. �esto �e re�i: poštuj tu�e, cijeni svoje; upoznaj njihovo, poka�i svoje!

Zanimljivo je kako Naci ne promi�e niti jedna �injenica o kulturi suvremenoga doba te, nakon ma�arske, a uz slova�ku, druge po veli�ini manjinske zajednice u današnjoj Vojvodini iz koje je potekao. Ima danas naravno i drugih promotora isto�noga hrvatstva, razvijaju se nove manjinske institucije, zavodi, društva – njih oko pedesetak javlja Hrvatski radio, ali još uvijek nedovoljno. Rascjepkani su, prema komentarima Hrvatskoga radija, te nedovoljno prisutni u mati�noj zemlji Hrvatskoj.

Hrvatska i Srbije kao �lanice Vije�a Europe i europske zajednice naroda koja obuhva�a 47 dr�ava, obvezale su se poticati demokratski razvoj, ljudska prava i slobodu medija, odnosno primjenjivati europske standarde o tim najbitnijim pitanjima demokracije. Kao �lanice Vije�a Europe dvije su dr�ave u svoj pravni sustav ugladile i ugra�uju preporuke Okvirne konvencije VE o zaštiti nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima. Dvije su dr�ave ve� šest godina potpisale Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i i srpske manjine u Republici Hrvatskoj (potpisan 15. studenoga 2004. godine.) i to nam je okvir za daljnje unapre�enje promotivnih aktivnosti koje gorljivo zagovara Naco Zeli�. Regionalna suradnja, rubnih regija dviju dr�ava -  koje dijeli granica, vjerujem da �e se iz dana u dan sve više razvijati, �emu �e doprinijeti svi mediji a posebno lokalna glasila i portali.

Naci �estitamo sa �eljom što boljeg zdravlja i novih uspjeha.

�ivotopis iz Wikipedije:

Naco Zeli� je ro�en u Subotici, 5. listopada 1930.
Na Višoj pedagoškoj akademiji u Novom Sadu diplomirao na grupi kemija-fizika (1951.), a na Pravnom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu diplomira 1959. godine.

Radio kao nastavnik na Nepotpunoj gimnaziji u Bajmoku (1952/1953.) i kao ravnatelj Osmogodišnje škole u Tavankutu (1953/1954.), tada škole s hrvatskim nastavnim jezikom. Budu�i da je etiketiran «kleronacionalistom» napušta prosvjetu i preseljava se u Zagreb gdje tijekom studija prava radi kao knjigovo�a (1955/1958.). Nakon povratka u Suboticu (1958.) pravni je referent u tvornici šinskih vozila «Bratstvo» u Subotici (1958/1960.), zatim je sudijski pripravnik (1960/1961.), potom sudac Kotarskog suda i Okru�nog suda u Subotici (1961/1973.).

Zbog «djelovanja s pozicija hrvatskog nacionalizma», i kao �lan Matice hrvatske u Zagrebu, razrješen je du�nosti suca Okru�nog suda u Subotici (15. o�ujka 1973.). Iza toga ponovno se seli u Zagreb, gdje upravni savjetnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne zaštite i Ministarstvu rada i socijalne skrbi, te kao tajnik Zavoda za organizaciju i ekonomiku zdravstva u Zagrebu (1973/1992.). Od 1. lipnja 1992. Radi u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, a od 16. lipnja 1992. do 30. rujna 1996. savjetnik je za konzularne poslove u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Budimpešti. Nakon toga je umirovljen.

Rade�i kao upravni savjetnik izradio je više zakona i drugih propisa i op�ih akata, te objavio više stru�nih �lanaka, primjera samoupravnih op�ih akata i prijedloga rješenja pojedinih pitanja u svezi s primjenom zakona iz podru�ja socijalne zaštite, obiteljsko-pravne zaštite, zdravstvene zaštite, izvršavanja krivi�nih i prekršajnih sankcija i mjera i drugih zakona. Sa stru�nim radovima i priop�enjima iz navedenih podru�ja sudjelovao je na brojnim savjetovanjima, simpozijima i drugim stru�nim skupovima, a sa stru�nim priop�enjem Usvojenje djece od stranih dr�avljana sudjelovao je na me�unarodnom simpoziju VIIth World Conference Of International Society On Family Law odr�anom u Opatiji (1991.). Narodne novine u Zagrebu, u ediciji Zbirka pravnih propisa, objelodanile su mu knjigu Zakon o socijalnoj zaštiti iz 1983. s objašnjenjima, uputama i stvarnim kazalom.

Kao istaknuti pravnik biran je za �lana Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske (1991/1992.). Poznat je kao organizator društvenog �ivota Hrvata-Bunjevaca u Subotici. Bio je predsjednik, tajnik i umjetni�ki voditelj Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva «Matija Gubec» u Tavankutu (1965/1972.). Osniva� je i prvi tajnik Hrvatskog kulturno umjetni�kog društva «Bunjeva�ko kolo» u Subotici (1970/1972.). Inicirao je obnovu javne proslave bunjeva�kog �etvenog obi�aja Du�ijance i kao potpredsjednik Organizacijskog odbora Du�ijance (1968/1972.) organizirao je brojne priredbe u sklopu tih sve�anosti, a zaslu�an je i za uspješnu obnovu tradicijske proslave bunjeva�kog Velikog prela (1970/1971.). Bio je nosilac i drugih aktivnosti bunjeva�kih Hrvata u Subotici i organizator je priredbi na kojima su predstavljeni njihovi obi�aji, kultura i umjetnost. Organizirao je izlo�bu Bunjeva�ko ruho u Etnografskom muzeju u Zagrebu (1983.) i sudjelovao je u organiziranju izlo�be Iz baštine ba�kih Hrvata Bunjevaca u istom muzeju (1998.). Sakupio je brojne poslovice i izreke i manje poznate rije�i u govoru bunjeva�kih Hrvata u Ba�koj, prda�na imena, imena uku�ana i drugo. Sudjelovao je u više radijskih i televizijskih emisija i u dokumentarnim filmovima s prilozima iz bunjeva�kog narodnog stvaralaštva i kulture i o osobitostima politi�kog �ivota Hrvata u Vojvodini. U �asopisima, zbornicima i katalozima objavio je sakupljene poslovice i izreke u govoru bunjeva�kih Hrvata i �lanke o jeziku bunjeva�kih narodnih pripovjedaka, o slikama od slame, o radu društva Matija Gubec u Tavankutu, o perspektivama i osobitostima politi�kog �ivota Hrvata u Vojvodini, o bo�i�nim obi�ajima ba�kih Hrvata-Bunjevaca i druge �lanke. �lanke je objavio u Hrvatskom iseljeni�kom zborniku, Hrvatskoj reviji, Hrvatskoj misli iz Sarajeva i dr. A knjigom Protiv zaborava (Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec Tavankut 1946?–1996?), Zagreb 2000., obilje�io je pedesetu obljetnicu osnivanja i rada toga društva. Sa stru�nim radovima je sudjelovao na me�unarodnim znanstvenim skupovima odr�anom u Budimpešti (1999, 2001. i 2005.: Hrvati u Budimu i Pešti, Hrvatski knji�evni jezik: povodom 500. obljetnice nastanka Judite Marka Maruli�a) te na stru�no-znanstvenim skupovima u Subotici (2005. i 2006). Za svoj je rad dobio više nagrada i odli�ja. Napisao je monografiju o poznatom hrvatskom umjetniku Nesti Or�i�u (2007.). (Izvor �ivotopisa: Wikipedija)

Djela Nace Zeli�a:

1. Protiv zaborava, (Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo «Matija Gubec» u Tavankutu 1946. - 1996.), Zagreb 2000.

2. Nesto Or�i�: monografija, Subotica, 2007.

3. Hrvatsko prolje�e i ba�ki Hrvati, Subotica, 2009.

4. Publikacije ba�kih Hrvata, popis izdanja od 1901. do 2007., Zagreb, 2009.

Priredila: Vesna Kukavica,
Hrvatska matica iseljenika