CRTICE IZ POVIJESTI HRVATA U AMERICI
Od �ibenika do New Yorka - "bez �olda"

Bilo je to po�etkom 20. stolje�a kad se iz Hrvatske i drugih zemlja srednje i ju�ne Europe masovno išlo tra�iti sre�u u Americi. Išlo se iz potrebe - iz �elje za kruhom i slobodom, vjerovalo se onima koji su prodavali ne samo putne karte nego i „maglu“, išlo se jer „svi idu“, a išlo i samo da se ide…

Tjelesno dobro razvijen, okretan i bistar mom�i� Bo�o Gicano iz Šibenika je gledao kako ljudi iz njegova mjesta svakodnevno odlaze u tu bajoslovnu Ameriku. Njegov stariji prijatelj Sre�ko (vjerojatno ro�ak) ve� je bio u New Yorku, gradu koji je slu�io kao vrata tisu�ama novodošljaka na novi kontinent i u novi �ivot. Naravno, i Bo�o je sanjao kako �e mu �ivot biti sretan i lijep u tom velikom i bogatom svijetu, te �vrsto odlu�i po�i preko oceana. Njegova upornost i dobra sre�a su ga na neobi�an na�in dovele do �eljenog cilja. Bo�ino putovanje postade �ak i atrakcija za novinare. O njemu New York Times objavi �lanak na temelju kojeg su ove crtice i napisane.

Bo�in prvi pokušaj odlaska u svijet završio je neuspješno. Naime, radi njegove upornosti, otac mu je jednog dana dao 100 forinti i svoj blagoslov, i de�ko krene u Ameriku, ali se Bo�o ubrzo vratio doma. Navodno ga je netko pokrao prije nego je stigao do mjesta polaska u daleki svijet. Ostade praznih d�epova, pa kamo �e nego �a�i i materi. Tko zna, mo�da je mali negdje novac i potrošio �im je kliznio ispod o�eve kontrole. Bilo kako bilo, novaca više nije bilo, a Bo�i se išlo u svijet. Zato se on odlu�i prošvercovati do Amerike. Mora da je mali bio „na vraga umetnut“! Nekako se do�epa Trsta i tu se potajno ukrca na istoimeni brod do Aleksandrije u Egiptu. Ali šta �e on u Egipatu, on je pošao u Ameriku! U Aleksandriji se prošvecuje na brod Fabyan i stigne u Liverpool u svibnju 1902. Znao je Bo�o odakle brodovi redovito plove u New York. Tu se nekako provu�e bez karte na brod Saxonia, koji je polazio u New York. Ali, na nesre�u, otkriju ga i izbace s broda. Dvadeset tegobnih dana je Bo�o proveo u Liverpoolu �ekaju�i sretan trenutak. Mo�emo samo zamisliti kako mu je bilo samu i bez „kinte“ u d�epu u tu�em svijetu, ali velika �elja za Amerikom mu je zasigurno pomogla izdr�ati sve nezgode.

Bo�in drugi pokušaj ukrcavanja bio je sretniji: nekako se prošvercao na Umbriu, tada jedan od najve�ih i najpoznatijih putni�kih brodova koji su redovito plovili od Liverpoola do NewYorka i natrag. Ukrcao se u pola no�i 13. lipnja 1902., dan prije nego je Umbria zaplovila preko Atlantika. Bo�o se sakrio u kotao pomo�nog motora („donkey engine“) koji se upotrebljavao za destiliranje vode, ali samo u rijetkim slu�ajevima. Bo�o je imao sre�u da do takve potrebe nije došlo, jer da jest, to bi ga stajalo �ivota. Ipak je netko od putnika znao da je on na brodu i gdje se sakrivao, te mu je donosio komadi�e kruha i kavu da bi pre�ivio. Je li to bio neki naš Jure, Mate, Ante… kome se Bo�o povjerio, tko zna. Šestog dana plovidbe, na pu�ini Atlantika, jedan od brodskih in�injera slu�ajno otkrije Bo�u u mra�noj i vru�oj kotlovnici. Po izlasku na palubu, zamazanu i poderanu, netko od putnika mu je �ak darovao odijelo, da momak pristojno izgleda. Kad ga je uprava broda po�ela ispitivati nitko ga nije razumio niti su znali kojim jezikom govori. Što �e od njega nego ga povesti dalje, ta ne �e ga baciti u more. I tako naš Bo�o besplatno stigne do cilja, u New York, gdje ga predadoše slu�benicima imigracijskog centra na Ellis Islandu, kroz koji su tad prolazile na stotine tisu�a imigranta godišnje.

Bo�o se sad našao u rukama onih koji odlu�uju ho�e li zakora�iti u zemlju o kojoj je sanjao ili �e ga vratiti odakle je i došao. U prvim trenucima su pomislili da je Ma�ar. Ali, na Bo�inu sre�u, tu se ubrzo na�e imigracijski inspektor George E. Schubert, koji otpo�ne s njim razgovarati i, na radost Bo�inu, Schubert veli kolegama, nije ovaj de�ko Ma�ar, nego je došao iz Šibenika u Dalmaciji, iz grada u kojem sam i ja ro�en. Kakva slu�ajnost i sre�a!  Od tog trenutka sve se odvijalo brzo i dobro. Bo�ine su se �elje ispunile bolje nego je i sanjao.

Kad je šef ureda na Ellis Islandu, gospodin Williams, �uo pri�u o Bo�inu putovanju i da je pošao prijatelju Felixu/Sre�ku/ Gicanu u New Yorku rekao je da ovakav de�ko, nakon tolikih napora da bi stigao u Ameriku, zaslu�uje da ga se odmah pusti oti�i njegovu prijatelju Sre�ku i da mo�e slobodno ostati u Americi. Ali Bo�o nije imao Sre�kovu adresu. Jedino je znao da �ivi u New Yorku. Ali Gospodin Schubert je znao za naseobine hrvatskih imigranata u gradu, a jedna od njih je bila i naseobina Dalmatinaca u Harlemu. U roku od sat vremena Schubert je pronašao gdje Sre�ko stanuje, te povede Bo�u vlakom od Tre�e avenije do 111. ulice, zatim su pošli pješice do zgrade broj 2099 na Drugoj aveniji i na tre�em katu na�u na okupu skupinu imigranata. 

Kad su se došljaci pojavili na vratima, onaj najkrupniji me�u iznena�enim „doma�inima“ sko�i, te sav uzbu�en po�ne vikati: „Bo�o, Bo�o“ i objeru�ke zagrli novodošlog „Amerikanca“.  Mo�emo samo zamisliti Bo�inu radost da je nakon toliko muke i „snala�enja“ mogao zagrliti svog prijatelja Sre�ka u dalekom New Yorku, kamo se uputio iz rodnog im Šibenika bez nov�i�a u d�epu. Je li Bo�u sre�a pratila u Americi kao što ga pratila do Amerike, ostaje zagonetka.

Izvor: Ante �uvalo – Chicago, www.cuvalo.net

*****

PS:

Hvala Anti �uvalu na toj zaista interesantnoj pri�i pa da vidimo kako je New York izgledao tih dana kad su se u njega slijevale nepregledne kolone imigranata iz Europe, a me�u njima i naših sunarodnjaka, dodajmo još nekoliko fotografija iz toga doba:

Kratki fotozapis iz davno prohujalog vremena

New York - Mulberry Street 1900

Brooklyn Bridge 1900.

Sixth Avenue 1903.

„Kraj karijere u New Yorku“ - Jadni konj je svoje odradio
(„The close of a career in New York.“ 1905.)  
Photo by Byron, Detroit Publishing Company

Times Square 1905.

Times Square 1905.

Seventh Avenue pogled ju�no od 35th Street

Izvor fotografija: internet
Za portal odabrao i dodao fotozapis: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch