| Hrvatski Portal u �vicarskoj |
|
||||||||||
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
||||
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||
|
|
Me�utim, kao što ni stolje�a germanizacije i bohemizacije nisu uspjela u potpunosti ugušiti hrvatsku svijest i identitet, tako su moravski Hrvati pre�ivjeli i �etiri desetlje�a komunisti�ke represije tijekom koje ne samo što nisu smjeli dolaziti u svoja bivša sela, nego su u strahu od progona i s vlastitom djecom izbjegavali govoriti hrvatski. Slomom komunisti�kog re�ima nakon Baršunaste revolucije 1989. moravski Hrvati izlaze iz ilegale, po�inju se organizirati i povezivati sa sunarodnjacima u susjednim zemljama, tra�iti svoja prava i njegovati vlastiti identitet, tradiciju i kulturu. Od 1991. moravski Hrvati okupljeni su u Udrugu gra�ana hrvatske narodnosti u �eškoj koju je utemeljila Hermína Opluštilová Slunská, a redovito se svake prve nedjelje u rujnu okupljaju u Frielištofu, nekad najve�em hrvatskom selu koje je 1948. preimenovano u Jevišovku prema istoimenom potoku. To svoje okupljanje nazivaju „kiritof“ ili Hrvatski kulturni dan, a u nedjelju, 4. rujna, proslavljena je 20. godišnjica prvog masovnog dolaska moravskih Hrvata u svoj stari zavi�aj. Uz nekoliko stotina Hrvata iz sjeverne i srednje Moravske, u Jevišovki su se okupili i predstavnici gradiš�anskih Hrvata iz Austrije te Hrvata iz Slova�ke i Ma�arske. U ime hrvatskog predsjednika Ive Josipovi�a nazo�an je bio hrvatski veleposlanik u �eškoj Frane Krni�, a nazo�ili su i predstavnici �eške vlade, senata i lokalnih vlasti. Na �alost, osim �elnika Hrvatsko-�eškog društva, iz Zagreba nije stiglo nijedno izaslanstvo. Bilo je ugodno dru�iti se uz tradicionalne specijalitete te uz pjesme i plesove koje su izvele folklorne skupine iz �eške, Austrije i Slova�ke. Moravski Hrvati zasad nemaju vlastitu folklornu skupinu. Zabavnom programu prethodila je misa u crkvi Svete Kunigunde vo�ena na hrvatskom, �eškom i njema�kom te obilazak groblja i spomenika podignutih u povodu godišnjica doseljenja u ju�nu Moravsku. Na spomeniku iz 1934. i danas stoji tekst: „Hrvatsko selo, hrvatski ljudi,/ hrvatski jazik Hrvat ljubi./ Hrvati si, gdo more re�/ da je nigdo ništo ve�./ Nek si ti, nek brat je tvoj,/ od selienia lijeta broji!“
Procjenjuje se da Moravskih Hrvata danas ima oko 600, ali �e se prava brojka znati kad budu objavljeni podaci nedavno provedenog popisa stanovništva u �eškoj. O moravskim se Hrvatima u Hrvatskoj mnogo pisalo u zadnjih 20 godina, a knjige o njima objavili su 1994. povjesni�ar Dragutin Pavli�evi� (Moravski Hrvati) te 2009. novinar Franjo Vondra�ek (Hrvati ju�ne Moravske), koji je ranije o moravskim Hrvatima napravio i dokumentarni film. O budu�nosti te hrvatske manjine uglavnom se govori pesimisti�no, kao o suhoj grani hrvatskog naroda koja �e uskoro nestati zbog bioloških razloga, me�utim, nije sve baš tako crno. Na �elu Udruge od 2009. nalazi se Jan (Ive) Kopriva, dvadesetdevetogodišnji informati�ar iz Brna, a desna ruka mu je dvije godine mla�a sestra Lenka Koprivová, koja radi kao novinarka �eškog radija u Pragu. Oni nisu jedini mladi u redovima moravskih Hrvata, jer su mnogi djedovi i bake uspjeli „zagrijati“ svoje unuke za njihove hrvatske korijene. No, hrvatski ipak govore samo rijetki, ali radi se i na rješavanju tog problema, tako da je sedmero hrvatske djece iz �eške 2009. bilo na u�enju hrvatskog jezika u Novom Vinodolskom.
Dok su ranija godišnja dru�enja moravskih Hrvata u Jevišovki imala pomalo komemorativni karakter, posljednjih se godina stanje promijenilo. Od prosinca 2008., zahvaljuju�i donaciji hrvatske vlade, u Jevišovki postoji Hrvatski dom u kojem je od nedjelje postavljena izlo�ba slika i fotografija iz prošlosti moravskih Hrvata. Autor ve�ine slika je be�ki slikar Othmar Ru�i�ka koji je u prvoj polovici 20. stolje�a ljeta redovito provodio me�u moravskim Hrvatima slikaju�i prizore iz njihova �ivota, posebno slikovitu narodnu nošnju. Nakon što se zgrada temeljito rekonstruira, planira se ure�enje muzeja u kojem bi bili izlo�eni predmeti tradicionalne kulture hrvatske manjine poput narodnih nošnji, uporabnih predmeta, fotografija, pisama i pisanih dokumenata, kao i knji�nica. Hrvatski dom simbol je trajne i �ive nazo�nosti Hrvata u Jevišovki, gdje danas �ivi samo dvadesetak Hrvata, posljednja oaza nekad brojne hrvatske manjine. Na opustjele dijelove ju�ne Moravske Hrvati se naseljavaju u 16. stolje�u tijekom osmanlijskih osvajanja, uglavnom iz porje�ja Kupe i Une, na što do danas podsje�a �esto moravskohrvatsko prezime Slunjski. Hrvati se u Moravskoj prvi put spominju 1539. u dokumentima obitelji Liechtenstein na �ijim imanjima u okolici Breclava nastaju prva hrvatska sela - Hrvatsko Novo Selo (Charvatská Nová Ves), Hlohovec i Poštorna. Taj je kraj tada pripadao Austriji, ali pod utjecajem susjedne jezi�no bliske �eške sredine ti su se Hrvati s vremenom bohemizirali, dok je proces asimilacije u tri sela oko Mikulova u Moravskoj - u Frielištofu, Dobrom Polju i Novoj Preravi - išao sporije, jer su u okolici uglavnom �ivjeli Nijemci.
Utjecaj �eškog i njema�kog ipak je bio velik pa �akavski jezik moravskih Hrvata uz brojne arhaizme karakteriziraju i mnogi germanizmi i bohemizmi. Moravski Hrvati najviše su se bavili vinogradarstvom, ali na �alost nisu iz svojih redova imali intelektualce koji bi vodili brigu o o�uvanju hrvatskog identiteta i borili se za njihove interese. Tu su im, me�utim, pomogli �esi, poput Aloisa Maleca, �upnika u Dobrom Polju, koji je po�eo propovijedati na hrvatskom i 1895. izdao „Molitvenik i pjesme pro ljud hrvatski v Moravi“. Prvi je o moravskim Hrvatima 1848. pisao profesor slavistike u Be�u, �eh Alois Šembera, koji je o svojim istra�ivanjima obavijestio Stanka Vraza u Zagrebu.
Osnutkom �ehoslova�ke 1918. moravski Hrvati sna�nije su izlo�eni bohemizaciji pa se radi zaštite svojih prava priklanjaju brojnijoj i sna�nijoj njema�koj manjini. Kad 1938. pograni�ni dijelovi �eške postaju dio Njema�ke, po�inje najtragi�nije razdoblje u povijesti moravskih Hrvata. Kao njema�ki dr�avljani prisiljeni su ratovati i ginuti u njema�koj vojsci na ruskom bojištu, pa su nakon 1945. proglašeni kolaboracionistima. Kao što su Nijemci Benešovim dekretima još prije uspostave komunisti�kog re�ima iz �eške iseljeni u Njema�ku, sli�na sudbina zadesila je i Hrvate. Prvi progoni dogodili su se 1946. i 1947., ali kad su komunisti 1948. prigrabili svu vlast, sudbina Hrvata bila je zape�a�ena. Zemaljski narodni odbor u Brnu je u lipnju 1948. donio odluku da se iseli 306 hrvatskih obitelji. „Današnji Turki/ sikli su glave,/ �ivot ti zieli/ hrvatsko selo Morave“, napisao je 1989. u svojoj pjesmi Tuga pjesnik Milo Vašak.
Uzalud su Hrvati dokazivali svoju lojalnost �ehoslova�koj, a naklonost komunista pokušali su zadobiti namjerom da Frielištov preimenuju u Titovo. Skori sukob Tita i Staljina samo je, me�utim, pogoršao polo�aj Hrvata, koji su uz raniju optu�bu za suradnju s nacistima optu�eni i da simpatiziraju Tita i da su jugoslavenski špijuni. Kao nepouzdani nacionalni element nisu mogli ostati uz hladnoratovsku granicu dvaju svjetova, pa su iz vinorodnoga kraja preseljeni na sjever gdje prevladavaju šume, a oko 200 Hrvata uspjelo je pobje�i na zapad. Me�u njima je i danas sedamdesetosmogodišnji Josef (Joza) Lavi�ka koji se naselio u Be�u i koji ve� desetlje�ima kao dobri duh moravskih Hrvata brine o tome da se njihova povijest, tradicija i jezik ne zatru. Upravo je Lavi�ka prikupio slike Othmara Ru�i�ke koji su do danas najljepši podsjetnik na vremena kojih se danas sje�aju tek rijetki, kad su u ju�noj Moravskoj postojala tri hrvatska sela. „Mi Frielištofci sme se na nuovu domovinu zvikli, našoj dici nuovo gnjazdo va nuovom seli nanuovo upravili. Ale Hrvate z naše dice nisme mogli udielat, tako �e s nami - oš starimi moravskimi Hrvati naš mali hrvatski narod od voga svita skonit“, napisao je Lavi�ka 2005. Mladi moravski Hrvati ipak postoje i u o�uvanju svog identiteta koriste se i internetom, facebookom i drugim suvremenim tehni�kim mogu�nostima. Udruga gra�ana hrvatske narodnosti je 2010. pokrenula opse�an dokumentacijski projekt pod nazivom Sudbine i jezik moravskih Hrvata, u sklopu kojeg je Lenka Koprivová snimila oko 30 razgovora sa starim moravskim Hrvatima koji još govore svoj dijalekt i pamte stare obi�aje, predaje, legende i detalje iz svakodnevnog �ivota prije 1945. Uo�i popisa stanovništva, Udruga je poslala pisma svojim �lanovima u kojima ih je pozvala da se bez straha izjasne kao Hrvati, a na originalan ih je na�in na ovogodišnjem „kiritofu“ potaknula na korištenje hrvatskog jezika. Na štandovima su se, naime, kola�i mogli dobiti po povoljnijoj cijeni ako bi ih se, umjesto na �eškom, naru�ilo na hrvatskom. U prigodom letku pod nazivom „Kiritofski cajdung“ bio je objavljen i mali podsjetnik da se kola�i ka�u fliekin�itje, da je savija�a tašak, da je kuglof furme, a da se licitar ka�e liecid. Kad su se 1991. po�eli organizirati, moravski Hrvati nadali su se da �e im biti mogu�e vratiti se u svoja nekadašnja sela. Stoga su podnijeli zahtjeve za povratak oduzete imovine, no zahtjevi su odbijeni s obrazlo�enjem da su od komunista za oduzetu imovinu dobili odštetu. Me�utim, ona je iznosila samo nekoliko kruna, što je bilo dovoljno tek da se kupi nekoliko piva. Umjesto materijalne, Hrvati su od �eške dr�ave dobili samo moralnu zadovoljštinu - vlada Miloša Zemana je u rujnu 1999. usvojila izjavu u kojoj je osudila progone hrvatske manjine, nazvavši ih nezakonitima, i izrazila �aljenje. Ujedno je odlu�ila financijski pomo�i u gradnji spomenika u Jevišovki u spomen na prognane Hrvate. Na njemu je upisano 120 hrvatskih prezimena obitelji koje su nekad �ivjele u bivšem Frielištofu. „Iseljenje hrvatskih stanovnika iz njihovih domova iz triju ju�nomoravskih op�ina Dobro Polje, Jevišovka i Nova Prerava nakon velja�e 1948., pod prozirnim izgovorom da predstavljaju opasnost za dr�avnu sigurnost te njihovo raseljavanje po razli�itim op�inama u Moravskoj, bio je �in politi�ki motiviranog nasilja prilikom kojega je došla do izra�aja primjena principa kolektivne krivnje, koji je u suprotnosti s temeljnim ljudskim i gra�anskim pravima. Vlada �eške Republike smatra navedeni progon nehumanim te izra�ava �aljenje zbog nepravdi i krivnje što su pogodile hrvatsku manjinu u našim zemljama. Podrška vlade u svezi s podizanjem spomenika hrvatskim obiteljima, nekadašnjim stanovnicima Jevišovke, izraz je moralne rehabilitacije hrvatske manjine u �eškoj Republici“, ka�e se u izjavi Zemanove vlade.
�eške institucije financiraju potrebe moravskih Hrvata izdašnije nego hrvatske, a mala, ali �ilava hrvatska manjina danas je ne samo simbol opstojnosti Hrvata u stranom okru�ju i povijesnim neprilikama, nego i va�an most koji �ešku povezuje s Hrvatskom. Izvor: Vjesnik, Marijan Lipovac ***** Kako na portalu ipak ima više mjesta za fotografije nego u Vjesniku, autor reporta�e Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-�eškog društva, poslao nam je iz Zagreba još nekoliko fotografija za dodatni kratki fotozapis:
Za portal: Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-�eškog društva
| |
|
|
| Optimizirano
za Internet Explorer |
 |
||||
