Ivan Marjanovi� De Tonya: �ivot je glineni lonac

Autor je opisao hrvatsku svakodnevicu kako je vidi povratnik koji se s puno nostalgije i nade, sretan da to kona�no mo�e, vra�a u svoju domovinu Hrvatsku, a onda, nakon izvjesnog vremena, vide�i da to nije Hrvatska kojoj se nadao, koju je o�ekivao na�i, duboko razo�aran ponovno se vra�a u iseljeništvo, u zemlju iz koje je došao, a u kojoj je godinama sanjao povratak u domovinu Hrvatsku i �udio za njom. Svoje utiske i razmišljanja o do�ivljenom za kratkog boravka u domovini Hrvatskoj zabilje�io je u obliku Pisma sa �ardaka ni na nebu ni na zemlji – gospo�i Jadranki Kosor, predsjednici Vlade RH, i njezinoj stranci HDZ.

Uredništvo portala se mo�da i ne sla�e baš sa svakom napisanom re�enicom, ali poštuje mišljenje autora, koje je bazirano na osobno do�ivljenom.

S obzirom da su rezultati izbora za zastupnike u Hrvatski sabor donijeli znatne promjene što �e za posljedicu imati i promjenu Vlade RH, a situacija u Hrvatskoj se nije promijenila i u dogledno vrijeme i ne�e, morat �e autor ovo pismo, napisano dosadašnjoj predsjednici Vlade RH gospo�i Jadranki Kosor, još jednom napisati, malo ga preurediti i preusmjeriti na drugu adresu, novom predsjedniku Vlade.

Doduše bit �e i to uzalud, jer teško je povjerovati da �e nova garnitura na vlasti u�initi nešto zna�ajno u korist izvandomovinskih Hrvata i povratnika u Hrvatsku, pogotovo ako se zna da je dijaspora oduvijek, a tako i sada, podr�avala upravo dosadašnju vlast i stranku koja je izgubila izbore, a ta vlast i ta stranka unato� toj podršci kao da su se odrekle dijaspore.

Pogledajmo to pismo napisano još prije izbora, koje smo primili na znanje prije par dana, no poštuju�i izbornu šutnju nismo ga objavili uo�i izbora:

�IVOT JE GLINENI LONAC

(Pismo sa �ardaka ni na nebu ni na zemlji – gospo�i Jadranki Kosor, predsjednici Vlade RH, i njezinoj stranci HDZ)

Štovana gospo�o Kosor!

Bli�e se parlamentarni izbori i uskoro �emo imati novoizabranu Vladu u Hrvatskoj. Tko �e biti na �elu nove hrvatske Vlade, to treba odlu�iti narod, tj. ljudi i �ene koji �ive u Hrvatskoj i nitko drugi.

PATER NOSTER, qui es in caelis: Sanctificétur nomen tuum: Advéniat regnum tuum: Fiat volúntas tua, sicut in caelo, et in terra…

�ivot je glineni (zemljani) lonac bez poklopca koji se lako razbije, �ak kada se prevrne i na zemlji (�ak i na rodnoj grudi)...

Ima jedan lonac, druk�iji od svih lonaca. U tom loncu ima, su�ivotno, pet sastavnih dijelova, koji uvjetuju jedan drugoga:

1. Narod i narodna svijest
2. Dr�ava i društvena svijest
3. Ekonomija i ekonomska svijest 
4. Kultura i kulturna svijest s tradicijama
5. Duhovna svijest

- Kada zemljani lonac napukne; dobivaju se „šljive” ispod oka; izbijeni zubi; ne ide se nikomu u školu; lisice kradu kokoši; vukovi jedu ovce; lopovi kradu novce…

- Kada se zemljani lonac razbije, nastaju ratovi; propadaju ekonomije; cvatu religije; nikome ne cvatu ru�e; iz ratnih silovanja ra�aju se djeca koja, kada odrastu, ne znaju ni tko su ni što su; ima najviše djedova i baka...

- Kada se “tutkalom” ponovo sklepa stari zemljani lonac (novim granicama), proletarijat uvodi diktaturu...

- Kada se sklepa na brzinu novi zemljani lonac, diktatori uvode diktaturu i kite se tu�im perjem; ratni profiteri i politi�ari otmu narodu što god mu mogu oteti i „uglave” zakone koji samo oni razumiju i koji najviše njima (politi�arima i lopovima) koriste; narod prosvjeduje ispod Vladinog prozora kada Vlada nije kod ku�e; nema više sira na tr�nicama; poskupljuju jaja; kupuje se u susjednim dr�avama; mora se dokazivati nacionalna pripadnost…

- Nitko ne pazi na lonac, da se ne razbije; narod opet zašuti i trpi prema onoj “dao Bog duranje”.

- Kada se razbije previše lonaca, nastaju svjetske ekonomske  krize (ili recesije; nove gazde (�itati, politi�ari) prave se pametniji od naroda; restauriraju se samo katedrale; doga�aju se prosvjedi širom svijeta; vladari dobivaju crvene kartone i vješala; nogometne utakmice se prekidaju; narod napušta i nogometne utakmice i dr�ave…

- Nastaje opet primirje; broji se koliko tko ima novaca i ovaca; i vuk je sit i sve su ovce na broju; nema više radni�ke klase; svi smo gospoda; samo se u Saboru sva�amo; u�ivamo u turskim holivudskim “sapunicama”; nacionalizam i prikriveni rasizam (najgora nasljedna ljudska bolest) javlja se u novim generacijama; zdrav razum opet polako istinja u raspame�enost; gledaju se porni�i; snima se nova verzija filma “Odavde do vje�nosti”…

O svemu gornjem bit �e udrobljeno pa kako se tko sna�e u tom mom labirintu, iz kojega ni sam ne znam iza�i… Za svaki slu�aj, molim vas zemite si kompas – pomozite mi da iz ovog labirinta svi iza�emo ljudi…

 �ivot je glineni lonac...

Bio sam se vratio u Hrvatsku, nakon 42. godine �ivota u Americi (od lipnja 2010. do svibnja 2011.). Putovao sam jedanaest puta u domovinu. Darivao sam Nacionalnoj i sveu�ilišnoj knji�nici u Zagrebu sve moje objavljene i neobjavljene rukopise i originale. I pored sve dokumentacije o meni, koja postoji u Hrvatskoj, morao sam �etiri mjeseca dokazivati da sam Hrvat (što sam dokazao smrtovnicama moga oca, jer, na �alost, u bivšoj Jugoslaviji takvi podaci nisu upisivani!) - osje�ao sam se kao da sam u ku�nom pritvoru. Sramotno je da netko, tko je �ivio i školovao se u Hrvatskoj, mora dokazivati svoju hrvatsku nacionalnu pripadnost, da bi mogao, kao povratnik, opet �ivjeti u Hrvatskoj. Tko god da je progurao tu stvar u Zakon, popio je jednu previše i nisu mu ni sve ovce ni sve koze bile na broju! U mom slu�aju, na �alost, to je totalan promašaj u pozivu Hrvatima da se iz dijaspore vrate u Hrvatsku...

Kao domoljub, �elio sam �ivjeti na teško ste�enoj i skromnoj mirovini iz Amerike i do�ekati smrt - u domovini. Na �alost, ponovo sam iseljenik. Samo da nije bilo onog bezveznog dokazivanja tko sam i što sam, onog šutiranja od prvog do petog uredskog djelatnika i odvjetnika, koji su dr�ava za sebe i kojima su ljudi u nesre�i samo obi�ni brojevi, kao u svakoj birokraciji i korupciji, u kojoj se bez paketi�a kave, purice i kumice �ovjek ne usudi stati pred lice djelitelju  pravde, te da nije bilo onog nepovjerenja i kojekakvih stambenih i bankovnih pristojbi u bankama koje, na �alost, nisu hrvatske, a zovu se hrvatske, lako bih se opet naviknuo i na burek sa sirom i na kapu�ino kroz koji se vidi dno šalice i na to, što nema više sira na tr�nicama (iako još nitko nikada nije  umro od njega!)...

�ivot je glineni lonac…

I tako, po�eh se navikavati na kune, eure i dolare – po�eh ih pretvarati jedno u drugo, po�eh zbrajati i oduzimati, dijeliti se nisam ni usudio. �ekaj �etiri mjeseca, ne idi nikuda, jer policija mo�e do�i svaki �as da provjeri jesam li ja taj i taj koji stanuje tu i tu, a koji se vratio iz Amerike… Sad imam papirologiju prema mati�noj knjizi ro�enih, sad moram opet sve mijenjati u izlazno ime iz bivše jugoslavenske dr�ave – ameri�ka mirovina sti�e na to izlazno ime… U me�uvremenu, banke mi zatvaraju “kontove”, jer sam za njih opet turist, tj. strani dr�avljanin… Ne mogu mijenjati strane �ekove – NIGDJE! Pokušavam promijeniti ono malo ušte�enih dolara iz d�epa, zbrajam, oduzima, petljam u kunama, dolarima i eurima – i opet se ne usu�ujem dijeliti – odlazi novac, kao “halva”…

Bolesnih le�a, nakon prometnog udesa u Americi (u kojem sam jedva pre�ivio) pred povratak u Hrvatsku, navikavam se na visoke stepenice u stan, koje je moj pokojni otac pravio, i na slavonsku kišu u Slavoniji; navikavam se na buru u Rijeci i na Titovu sliku u civilu u uredu Saveza studenata u novom Sveu�ilišnom kampusu na Trsatu u Rijeci… Prosvjedi seljaka u Slavoniji - zatvaraju ceste, bune se protiv Vlade… Prosvjedi studenata, umirovljenika, branitelja i gra�ana u Zagrebu – opet protiv Vlade… Pla�am stan u Rijeci skoro isto koliko i u Americi – i to u eurima! Taman sam mislio da �u se nekako iskobeljati iz mog krivog prora�una o �ivotu u Hrvatskoj – �ujem, preko medija i u “du�anima” narod psuje “mater lopovsku”! Nemam pojma tko komu psuje mater... U Saboru sva�e na o�i svijeta… Turski filmski glumci dolaze u Zagreb – najavljuju nove serije turskih holivudskih “sapunica”… Ništa od mojih planova o mirovinskom �ivotu na nekom od otoka na našem lijepom i prelijepom Jadranu (a s mog balkona na sedmom katu na Trsatu vidim Kr�ki most!)… Hrvati se sve više identificiraju po svojim regijama – �udim se sam sebi i svom narodu: ta zar je mogu�e da nas Hrvata ima više vrsti ve� Kineza u Kini...? �elim biti domoljub... �elim svakome dokazati da je u Hrvatskoj sve jednostavno, da je sve dobro, da sve ovo sranje (ispri�avam se!) svjetske globalizacije, nema nikakve veze s tom europskom i hrvatskom groznicom u kojoj se narod bori za svagdašnji kruh i da sa�uva ono što ima - a znam da to i još kako ima veze jedno s drugim...

�ivot je glineni lonac…

Evo me natrag u našu današnju hrvatsku stvarnost… Molim Vas, gospo�o Kosor, Vi i svi drugi u HDZ-i i u Hrvatskoj, pripazite malo na izra�aje poput "Ja mislim hrvatski", samo "mi mislimo hrvatski". Kao da je samo Vaša politi�ka stranka bogom odabrana da “vlada” Hrvatskom i hrvatskim narodom. Nadam se da niste tako mislili kada ste to bubnuli... Svi mi Hrvati mislimo hrvatski, ali ne plja�kamo svi Hrvatsku i naš hrvatski narod. Ne ka�em da ste Vi to uradili, to nikako!, ali netko je to u Hrvatskoj i uradio i to radi i Hrvat je i �ivi i u�iva u Hrvatskoj, a ja, s mojom skromnom mirovinom iz dijaspore, vratio sam se u Hrvatsku i morao sam dokazivati da sam Hrvat. Bo�e, gdje je tu pamet?! Ne branim se domoljubljem - jer, tko se brani domoljubljem (patriotizmom) kao sredstvom, taj je najve�i nitkov! Ja, iseljenik, ne mogu biti ve�i i bolji domoljub od nekoga u Hrvatskoj koji je cijeli svoj �ivot pro�ivio pošteno u Hrvatskoj i nije ni luk jeo ni luk mirisao izvan Hrvatske (tj. nije nogom maknuo dalje od Hrvatske). I tu je najve�a istina hrvatstva...

Našem hrvatskom narodu dogodila se jedna velika tragedija u domovinskom ratu. Na �alost, našem hrvatskom narodu dogodila se jedna velika tragedija i u pora�u - netko je u Hrvatskoj, uz blagoslov i bez blagoslova, oplja�kao i Hrvatsku i naš hrvatski narod! Oprostite mi, ali mnogi osiromašeni ljudi i �ene u Hrvatskoj izgledaju kao da su izgubljeni, ponašaju se kao da �ive u "nacionalnoj ludnici". Zar u našoj prelijepoj Hrvatskoj da narod tako izgleda?! Zna�i, ljigavci i nitkovi iz hrvatskog naroda vode naš hrvatski narod u neimaštinu i u najmra�nije dno hrvatske povijesti!

Mi Hrvati kona�no imamo svoju dr�avu (ja, na moju sre�u u nesre�i, imam dvije domovine: Hrvatsku i Ameriku), ali ta naša hrvatska dr�ava, naša Hrvatska, naša domovina, mora biti demokratska i mora pripadati svima koji su se rodili ili �ivjeli u Hrvatskoj do prije raspada bivše Jugoslavije i poslije nje. Nemojmo  se previše odricati Balkana, jer ispadamo smiješni (Hrvatska je dobrim dijelom na Balkanskom poluotoku, to moramo ve� jedanput nau�iti, i taj Balkan �e nam i još kako trebati!) - u Europi smo ionako još od 6. stolje�a - tu nam Europa ne treba soliti pamet. Naš hrvatski nacionalizam/rasizam (�itati, teški hrvatski šovinizam) mogao bi nas stojati svake pristojne budu�nosti. Biti domoljub i nacionalist nije isto. Hrvatstvo i domoljublje ne zna�i isto. Biti branitelj ili biti ratni zlo�inac nije isto (nacionalna je sramota da branitelji Hrvatske nemaju što jesti, a ako ih ima “previše“, to samo dokazuje da se mora dobro ispitati tko još, pored politi�kih i ekonomskih lopova, �ivi na grba�i hrvatskog naroda!). Dakle, pripazimo malo što govorimo (to i osobno pokušavam u ovom pismu (iako mi baš ne ide najuspješnije!)…

�ivot je glineni lonac…

Nemojmo misliti da je svijet i gluh i slijep na sve što se doga�a u Hrvatskoj. Neko svjetsko (i europsko) zlopamtilo izvu�i �e na svjetlo dana budu�nosti tko je sve pljuvao na antifašizam i tko je sve rušio antifašisti�ke spomenike koji su podignuti Hrvatima koji su poginuli bore�i se rame uz rame sa saveznicima protiv nacizma i fašizma u Drugom svjetskom ratu. Amerika i njezini najve�i saveznici iz Drugog svjetskog rata (Englezi, Francuzi i Rusi) bit �e antifašisti�ke zemlje i antifašisti�ki narodi cijelu budu�nost, to je sigurno!). netko �e u tu�im bankama  sigurno izvu�i iz rukava sve izšifrirane ra�une o oplja�kanoj i rasprodanoj Hrvatskoj, kada se tome budemo najmanje nadali. Poneki hrvatski  "dušebri�nici" i  "parebri�nici" ve� su u zatvorima. Ne treba smetnuti s uma ni onih 50 milijuna dolara vrijednosti zlata iz Drugog svjetskog rata (hrvatskog, srpskog, �idovskog i romskog) koje se, prema ameri�kim dokazima, nalazi u Vatikanu - i to �e se morati podijeliti narodu, prema poštenom dogovoru...

Sve ovo govorim jer je Hrvatska i moja domovina. U šezdeset i sedmoj sam godini i nije mi ni na kraj pameti da se iz dijaspore miješam u hrvatsku unutrašnju i vanjsku politiku, a, svjestan sam toga, da �e i ovo što govorim, neka napuhana “hrvatina”, koja se ne zna potpisati, a unov�io je kapital u švicarskim bankama, protuma�iti kao politiziranje! Prošao sam dosta u �ivotu i nau�io jednu istinu: narodu se ne smije lagati i narodu se ne smije otimati što mu pripada. Klonim se politike jer se ona ne kloni mene, prema onoj staroj: ili me se pro�i, politiko, ili da te se pro�em!, ali sam ipak sebi�an - ne dam našu Hrvatsku ni Slovencima, ni Ma�arima, ni Talijanima, ni Austrijancima, ni Nijemcima, ni Francuzima pa �ak ni Europi, ako ta Europa misli da �emo ponovo biti njezine dobre sluge, a loši gospodari! Ne dam Hrvatsku nikome tko je naš narod, oprostite na izra�aju, stolje�ima “guzio”… Daj Bo�e, da Hrvatska postane ravnopravna �lanica jedne poštene Europe u kojoj �e i naš hrvatski narod i narod Hrvatske imati priliku pokazati što zna u uvjetima ravnopravnog mišljenja i ravnopravne kulturne i ekonomske razmjene. Hrvatska je još od 6. stolje�a bila dio i Europe i svijeta. Na kraju krajeva, naš hrvatski narod izgradio je štošta diljem cijelog svijeta - zar mi Hrvati nismo u stanju to uraditi i u Hrvatskoj?!

Nemojmo za probleme u današnjoj Hrvatskoj u Saboru i u medijima stalno kriviti komuniste, jer ispadamo smiješni! Shvatimo ve� jednom da komunizma, kao svjetskog pokreta, nema više. Ne mlatimo praznu slamu u Saboru i ne tjerajmo saborskom prašinom narod da gleda turske “sapunice” (i Bogu da je, njih je previše!). Priznajmo pošteno, da je ta cijela nesretna bivša Jugoslavija, uklju�ivši i Hrvatsku, bila obnovljena u prvih deset godina iza Drugog svjetskog rata. Što se dogodilo s Hrvatskom iza domovinskog rata? - to cijeli svijet vidi i zna: netko je šminkao Zagreb i, na �alost, plja�kao i Hrvatsku i hrvatski narod i dopustio da Slavonija, naša najbogatija hrvatska regija, postane najsiromašnija regija Hrvatske, što nikada prije nije bilo u hrvatskoj povijesti. Kona�no, ta šminka se ve� podosta razmrljala i narod vidi da mnogi u globalizaciji i u kapitalizmu u Hrvatskoj jedu i tu�u govedinu i muzu hrvatsku kravu…

�ivot je glineni lonac…

Osobno, kao domoljub iz dalekog svijeta, kao �ovjek koji evo ve� skoro 45 godina s mukom �uva svoj maternji, hrvatski jezik u dijaspori, ne dam našu Hrvatsku ni Vama, ni HDZ-i, ni Bandi�u, ni Kerumu – ne dam Marjana Kerumu! – gradona�elnik Splita se (kao i Bandi� u Zagrebu) osilio - bilo mi je došlo da ispsujem njegov “du�an” jer su mi njegovi pajdaši utrapili uplatnicu za mobitel na jedan ”prijateljski” telefonski ugovor – izgubih 200 kuna!). Nama Hrvatima treba Kerumov najve�i Isusov kip na svijetu?! Nama Hrvatima treba najve�i Isusov kip na svijetu pod vodom, u Jadranu, nekog sve�enika/vra�a?! Ako ih ikada naprave, neka napišu u postolju: “Podignut novcima pokradenim od hrvatskog naroda”. Isus je od apostola molio da �ine dobro i da podi�u hramove bo�je – koliko znam, u bibliji nigdje ne piše da se trebaju graditi Isusovi kipovi pod oblake… Ni Šeksu, ni nikomu osobno u Saboru ne dam Hrvatsku. Ne dam Hrvatsku ni ratnim profiterima, ni politi�kim strankama, ni pojedincima u strankama, koji su trpali i �ele strpati našu Hrvatsku u svoje osobne politi�ke i tajkunske d�epove. Svi ve� imaju previše! Današnje gazde, oni koji su se vratili iz dijaspore u Hrvatsku u pora�u s dobro izu�enim ”zanatima” (legnu spavati i ujutro im pod jastukom osvane brdo kapitala!), prebrzo su oteli hrvatskom narodu sve što se moglo oteti… Ne dam Jadran, ne dam otoke, ne dam INA-e, ne dam crkve i samostane Talijanima i Vatikanu (tu neka mi oproste i sv. Otac i biskupi – i oni ve� imaju previše!), ne dam ništa što je narodno! – SVE ŠTO JE OTETO HRVATSKOM NARODU, MORA BITI VRA�ENO HRVATSKOM NARODU! 

To je to, to je to najsramotnije što se dogodilo i što se doga�a svaki dan u Hrvatskoj – kra�a Hrvatske i plja�kanje hrvatskog naroda, koruptivnost odozgor prema dolje, birokracija i osiromašivanje našeg dobrog, vrijednog i plemenitog hrvatskog naroda. Svatko interpretira zakone na svoj na�in i u svoju korist (ili se pravi blesan, da ne zna zakone!). Neka netko iz Hrvatske ode u neku drugu dr�avu, neka radi i neka ne primi pla�u dva, tri pa i �etiri mjeseca – to je �isto porobljavanje i to porobljavanje se ka�njava nacionaliziranjem biznisa! Pla�a je svuda svetinja, samo, izgleda, ne i u Hrvatskoj...  Onaj tko ne pla�a rad svomu radniku, najve�i je neprijatelj svoga naroda! Drugim rije�ima, taj je najve�i nitkov! 

I narod mora biti vra�en Hrvatskoj! Jednom se mora razumjeti da dr�ava nije fikcija. Kada �e se ve� jedanput vratiti u Hrvatsku iseljeni Hrvati?  U zadnjih sto godina, prema najšturim procjenama, iz Hrvatske je iselilo u svijet blizu milijun Hrvata!... Kada �e se u Hrvatsku vratiti iseljeni Hrvati? Kada �e se u Hrvatsku vratiti iseljeni hrvatski Srbi? Jednom se mora razumjeti da je dr�ava okrnjena i oslabljena kada izgubi dio svoga naroda... U najnovijoj hrvatskoj povijesti, Hrvatska je izgubila 200.000 svojih stanovnika u klimaksu jednog rata koji nije nikome trebao (gospo�o Premijerko, u napuštene torove i dvorišta u Hrvatskoj doista su uselile ovce (i koze i jarci, i koze i jarci)– kako su nove gazde tih ovaca dobili osobne iskaznice i domovnice?! Zna li itko dokle �e trajati nesretni status quo o povratku Srba u Hrvatsku? Mo�da �e na kraju ve�ina od tih 200.000 ljudi, �ena i djece, dio naroda Hrvatske, di�i ruke od povratka u Hrvatsku. Jednoga dana, što je mogu�e, svi krš�ani molit �e isto „O�enaš” i “Zdravomariju” (jer je jedan krš�anski Bog, jedan Isus Krist, jedna Majka Bo�ja, ista krš�anska molitva, koja se molila i prije raspada Rimskog Carstva na Isto�no i Zapadno). Što �emo onda imati u Hrvatskoj? – imat �emo prokisle, natrule ku�e i 200.000 manje krš�ana, a 200.000 više ovaca (i koza) u hrvatskim torovima i u hrvatskim dvorištima!

Mi, Hrvatska, krš�anska smo zemlja – biskupi, pa �ak i sv Otac Papa, ni rije�i o tome, da su iseljeni hrvatski Srbi krš�anske duše, nerazdvojni dio krš�anske Hrvatske, ako �emo ve� tako razumjeti svoju hrvatsku dr�avu, kako ju je razumio sv. Otac Papa Ivan Pavao II  (bez obzira na sve mogu�e i nemogu�e intrige oko odlaska hrvatskih Srba iz Hrvatske, koji nikada prije nisu ni vidjeli Srbiju...). Proputovao sam Hrvatsku uzdu� i poprijeko, vidio sam napuštena sela, prazne domove bez dje�jeg smijeha – taj dio Hrvatske vapi za djecom, za o�evima i majkama, za djedovima i bakama, koji su uglavnom govorili hrvatskim jezikom! – sada je to dr�ava bez jednog dijela svoga naroda – to je Bogu za plakati... Objasnite, molim Vas lijepo, što to zna�i, kada  ja, koji sam, prije odlaska u Ameriku, �ivio u Hrvatskoj 23 godine, školovao se u Hrvatskoj, postoje dokumenti koji to potvr�uju, a ja moram dokazati dokumentom da sam Hrvat... Zar to nije rasizam?! Što to zna�i, kada 200.000 hrvatskih Srba iza�e iz Hrvatske u kojoj su ro�eni, u kojoj su izrodili svoju djecu i unu�ad, a hrvatska Vlada petnaest godina pere ruke od njih izjavama kao „sami su dragovoljno otišli iz Hrvatske”, “htjeli su svoju dr�avu u Hrvatskoj”?!

�ivot je glineni lonac…

Gospodo, u Saboru i u hrvatskoj Vladi, ako su šešeljevci i marti�evci imali pristaše me�u hrvatskim Srbima i ako su ih vrbovali pod moraš u srpski geto (u paradr�avu u Hrvatskoj – što su �inili i što je apsolutno neprihvatljivo!), nisu svi preostali hrvatski Srbi, kao nacionalna manjina, bili protiv Hrvatske. Hrvati su, uz Tu�manovu pomo� i uz pomo� HDZ-e htjeli Herceg-Bosnu u Bosni i Hercegovini – zar to nije ista stvar iz usijanih hrvatskih glava?! Da se razumijemo, nimalo mi se ne svi�a taj neravnopravni odnos prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Nimalo mi se ne svi�a to što Hrvati tamo ostaju na marginali! Zbog svega toga, danas i pojedini Hrvati i pojedini Srbi sjede u Haagu. I neka - za koga se doka�e da je kriv, neka odgovara za svoju usijanu glavu, za sijanje mr�nje i za tisu�e mrtvih– tu im ni Bog ne �eli pomo�i! Miloševi� je završio u Haagu. Karad�i� i Mladi� tako�er. Da su Izetbegovi� i Tu�man du�e po�ivjeli, i oni bi završili u Haagu. Toliko o njihovom razumu, o njihovoj inteligenciji, o njihovoj pohlepi i o njihovom herojstvu i o njihovom blesavom ratovanju za svoje vlastite d�epove! Zbog njihovih usijanih glava, ja, povratnik u Hrvatsku, morao sam dokazati da sam Hrvat! Bo�e, gdje je tu pravda?! Ako ovo nikomu drugom ništa ne zna�i, meni zna�i, jer mi je njihova zagnojena politika, koja se nastavlja, zgazila hrvatski ponos i skoro me bacila na ulicu kao ni�ije sme�e (kako bih završio da nije bilo o�eve smrtovnice!)… O tome, nakon ovoga pisma, dok sam �iv ne�u više progovoriti…

Tu�man, Ra�an, Sanader i Vi, gospo�o Kosor imali ste priliku, 15 godina, ispraviti tu, dobrim dijelom našu ljudsku pogrešku (grijeh!) – Vama je va�nije da ima više ovaca i da Hrvati postaju �obani! Sva sre�a pa postoji Ustavni sud RH, koji razumije što je narod, a što kruške, a što šljive... Jednom se mora razumjeti: da je narod dr�ava, da se dr�ava ne mo�e odre�i svoga naroda i da se narod ne mo�e odre�i  dr�ave koju je sam sebi stvorio i da je dr�ava sve što u dr�avnim granicama diše i raste! Kada narod diše, i dr�ava diše. Kada je narod zdrav, i dr�ava je zdrava. Bez naroda nema dr�ave!

Kada Hrvati iz Hrvatske mogu ponovo oti�i na ljetovanje u Opatiju, Split i Dubrovnik, to se zove dobar, pristojan �ivot. Kada je obitelj sa dvoje djece, koja jedva pre�ivljava, zadnji puta bila na ljetovanju na našem toliko opjevanom, prelijepom Jadranu? Kada je umirovljenik, koji jedva pre�ivljava u Osijeku, zadnji put vidio našminkani Zagreb? Opatija, ta hrvatska i jadranska ljepotica, da do�e pred ste�aj?! Hoteli se zatvaraju, pregra�uju se mali stan�i�i za najam… Da do�e do rasprodaje hrvatskih tvornica i svega gdje je hrvatski narod radio, da ode INA!, da do�e do rasprodaje hrvatskih prirodnih rezervi tu�incima?! To je �isto bezumlje! Takvim gospodarima treba dati najve�u lopatu u šake i natjerati ih da grade ceste, �eljezni�ke pruge, mostove, škole i fakultete i da vade, za najni�e nadnice, mine iz neobradivih njiva i iz šuma - koje je srpska JNA u domovinskom ratu razmre�ila po Slavoniji...!

I još se netko u Hrvatskoj �udi zašto se egzodus (iseljavanje!) Hrvata nastavlja i sada, kada postoji hrvatska dr�ava...

�ivot je glineni lonac...

Tko god bude na �elu Vlade Republike Hrvatske iza predstoje�ih izbora, molim tu uva�enu gospodu: budite na strani hrvatskog naroda, primjenjujte poštene zakone, zakone koji jednako štite svakoga u Hrvatskoj. Oporezujte hrvatski narod tako, da svatko mo�e platiti porez i da svatko mo�e pošteno raditi i zaraditi, prehraniti svoju obitelj i �ivjeti sa zaslu�enom mirovinom (i da svatko mo�e oti�i na ljetovanje na Jadran – Jadran nije naš samo zato da na njemu ljetuju stranci!). Sve ovo spominjem jer je u tijeku velika ekonomska kriza svuda u svijetu pa i u Hrvatskoj i jer je, kona�no, povijesni trenutak da se u Hrvatskoj ve� jedanput stvore uvjeti za povratak hrvatskih umova iz dijaspore, iz cijeloga svijeta, u Hrvatsku. Ako su �idovi u stanju to uraditi, to mo�emo uraditi i mi Hrvati poštenim primjerom, a ne plja�kanjem hrvatskog naroda i hrvatske dr�ave! Ni pedalj hrvatske zemlje, hrvatskog mora i hrvatskih otoka ne smije biti u vlasništvu stranaca i drugih dr�ava! Ovo je moje dobronamjerno, neovisno i slobodno mišljenje i njega se ne stidim. A u Hrvatsku �u i opet do�i, ako ništa drugo, a ono da popijem jednu šljivovicu u zdravlje svih nas kojima je Hrvatska u duši, a ne u d�epu!.

Gospo�o Kosor, Vi upravo danas, dok završavam ovo pismo, pozivate gosp. Milanovi�a i oporbu, da ne ka�em �obanskim �argonom, da poka�u svoje “ovce i novce”. Moram priznati, nisam se tome nadao od Vas, kao što se nisam nadao ni da �u ovim tonom završavati ovo pismo, Valjda mislite na kapital koji su mo�da i oni oteli hrvatskom narodu. Ako su i oni osiromašili Hrvatsku i hrvatski narod, odgovarat �e pred zakonom, prije ili kasnije, kao i Vaš u�itelj gosp. Sanader. Nisam Vas planirao pitati - zanima me: da niste, slu�ajno, odnijeli koji milijun�i� kuna na Vaš ra�un u slovenske banke?! Bez uvrede, molim fino - rije� je o nestalim  hrvatskim novcima i o prodanim hrvatskim ovcama… Tko je strpao zaradu u d�ep?! Stara latinska izreka ka�e, “experintia est optima rerum magistra” (iskustvo je najbolji u�itelj) – nisam baš siguran da to iskustvo najbolje i koristite… I opet, uz ispriku, tko oporbi stalno prkosi, broši�e vazda’ nosi! Previše ste samouvjereni da �ete Vi i HDZ ponovo pobijediti i da je to de facto gotova stvar... Nije samo u Hrvatskoj sve mogu�e, kada netko ima brdo NOVACA! i kada zna kako se trguje ispod “tezge”, dok se narodu pred Bo�i� pru�a �a�kalica sa zalogajem �evap�i�a…

U Vašoj predizbornoj kampanji, gospo�o Kosor, Vi i HDZ hvalite se da imate novaca koliko god vam treba! Odakle vam taj silni novac? Tko vas financira iz Hrvatske? Tko vas financira izvan Hrvatske? Tko su ti partneri HDZ-e u suvlasništvu Hrvatske i u plja�kanju Hrvatske i hrvatskog naroda?! Bo�e, zar je mogu�e da tu�manovska podjela Hrvatske polupismenim znancima i znancima u komunisti�kim dronjcima iza pora�a još uvijek traje?! I to danas, pred parlamentarne izbore, kada se opet, ispod tezge, promi�e ustaški mentalitet propasti Hrvatske i hrvatskog naroda! I to u trenucima kada se, programski, postavlja pitanje pripadnosti našeg hrvatskog naroda Europi i svijetu! I to nakon što je hrvatski narod 15 vjekova pla�ao porez nekom tu�em u Europi i Europi! I to nakon 15 vjekova ratovanja i za svoga Boga i za europskog Boga i za bezbo�nike! I to u trenucima kada sinovi iz našeg hrvatskog naroda “dobrovoljno” slu�e  i ginu u vojsci  kapitalisti�ke globalizacije, a ne mogu, na �alost, krstiti svog novoro�enoga sina ili k�er - zato što se u Hrvatskoj još uvijek  “dokazuje” tko su i što su im otac i majka i tko su im i što su im bili djed i baka! Zar je mogu�e da u vrijeme poratne vladavine HDZ-e u�enik ne mo�e maturirati srednju školu ako nije “poha�ao i prošao“ vjeronauk?! Zar se u vrijeme vladavine HDZ-e mora cijela hrvatska dr�ava dati Crkvi?! (zaboga dragoga, što �e ostati hrvatskom narodu?!). Tko je odobrio Tu�manu, Ra�anu, Sanaderu I Vama da to radite?! Zar je mogu�e da je u Hrvatskoj na po�etku novoga milenija Crkva “najve�i” poslodavac?! Bo�e, oprosti im jer ne znaju što �ine! Neka  Bog oprosti i Vama i HDZ-i jer ne znate što �inite… Strah me je kada pomislim, da ideolozi, politi�ari, propovjednici, prosvjetitelji i pjesnici i pisci ne�e mo�i skinuti pau�inu s o�iju našeg naroda još dvije tisu�e i jedanaest godina…

�ivot je glineni lonac…

Pretpostavke? Za nove povijesne knjige? Za pobjednike?! �ivimo uz pretpostavke na osnovu iskopanih kostiju (“fotki”) iz prošlosti, za Bleiburg, protiv Bleiburga, za ustaše, za partizane, netko je opet �edan krvi! – dokle?! Prosimo po svijetu od hrvatskih domoljubivih iseljenika; grlimo se s hrvatskim me�unarodnim “mogulima” (koji u sebi nemaju ni truna domoljublja, a koji jedva �ekaju da se “domoljubnom vizom” nakratko vrate u Hrvatsku i da oplja�kaju i Hrvatsku i hrvatski narod!); trpamo novac u vlastite d�epove na osnovu politike i na osnovu feudalnih ideala iz prošlosti, umjesto da �ivimo i radimo za svoju hrvatsku budu�nost - u vremenima kada naš narod “guze” najve�i poslodavci/kapitalisti – i oni koji ga blagoslivljaju i oni koji ga oporezivaju – a koji nikome ne pla�aju porez; u vremenima u kojima nitko više nikomu i ni u što ne vjeruje… Zašto? Zato, što iz stolje�a u stolje�e dopuštamo neprosvije�enima i silnicima da nas vode u propast i što nam povijest  (i �IVOT!) diktiraju tu�inci prema onoj “divide et impere”.

PETLJAMO! Petljamo, gospo�o Kosor! Petljamo u našim �ivotima, petljamo u našem narodu – nikako da se otpetljamo od �injenice da i dvije tisu�e i jedanaest godina iza Krista, još uvijek nismo “svoga tela gospodari” (ovo nije ekavica, ve� hrvatski jezik i jezik pripovijetke hrvatskog knji�evnika Slavka Kolara “Svoga tela gospodar” i istoimenog crno-bijelog filma iz 1957. godine, u izdanju zagreba�kog Jadran filma! Poni�avamo sami sebe i nacionalno i vjerski i politi�ki! Ti bokca, sjetimo se i molitve i hrvatstva (i prije i poslije svih klanja!) kada nam to FINANCIJSKI ustreba, a ne znamo više ni O�enaša ni Zdravomarije..! To što su nam školski ud�benici prepuni povijesnih i (ne)kulturnih krivotvorina i što �emo kao narod, prema UNESCO-u, biti me�u 150 naroda na ovom svijetu, koji �e izgubiti svoj jezik u idu�ih pedeset godina!, o tome se Vi i HDZ ne brinete… Gdje si, hrvatska inteligencijo?! Gdje ste, hrvatski intelektualci?! – dajte, zaboga, grmnite ve� jednom za istinu, za pravdu i za hrvatski narod! – nemojte, ispri�avam se, kao nojevi zabijati glavu u pijesak i �ekati dok karavan lopova i propalica bez morala prolazi dalje i vodi Hrvatsku, osiromašenu, u propast...  �ak  �e se i sam Krist morati uzverati uz neke nebeske “merdevine” do nas, da nam ponovo oprosti za sva naša srljanja u propast…

“Para” u d�epu (novac), to mo�no sredstvo kupovanja i mita, postala je legitimacija hrvatskim mo�nicima u ogledalu njihovog intelektualnog, nacionalnog, politi�kog i vjerskog licemjerja (�itati, korisni�kog licemjerja!). Molim Vas lijepo, koliko su HDZ i hrvatski tajkuni iskoristila naš hrvatski narod? - to bi i Vi i HDZ i sve ostale politi�ke stranke u Hrvatskoj trebali znati - mnogi Hrvati pre�ivljavaju na hrani ba�enoj u kontejnere za sme�e!

Mi Hrvati nemamo “muda” dokazati ni sami sebi ni svijetu da smo, kona�no, svoji na svome, da  znamo biti i kulturno i politi�ki i vjerski i ekonomski (i FINANCIJSKI) ODGOVORNI sami prema sebi i prema svijetu. Nama kao da je uro�eno da, u slobodi i u svojoj dr�avi, slijedimo bene benaste (ovdje ne mislim na Vas) - zato što nam je PROŠLOST va�nija od BUDU�NOSTI! Svaki puta, kada se ratom, koji nikome ne treba, u nekoliko dana ili u nekoliko godina vratimo u prošlost (�itaj pod suknje feudalizma i u kurvanluk novih Alapi�a i Tahija), treba nam 50 godina da se izvu�emo iz ekonomske krize (da vratimo ono što smo rasku�ili), da vratimo u bescilje dignute visokokamatne me�unarodne kredite i da se vratimo u budu�nost… Ta, u Hrvatskoj je oduvijek svega bilo… U Hrvatskoj je i prije nas bilo i Boga i molitve i hrvatske kulture i hrvatske tradicije. U Hrvatskoj je svega bilo i svega �e biti (ako budemo zasukali rukave i ako ne budemo otimali jedan od drugoga) - samo nas ne�e biti…

�ivot je glineni lonac…

Kao �ovjek pak, bojim se pomisliti na našu budu�nost bez majki i bez djece! I bez oprosta! A da smo kao narod poslušali rije�i koje nam je uputio papa Ivan Pavao II (jedini pravi narodni papa, koji je prvo bio �ovjek pa tek onda postao papa, a ostao �ovjek), svi bismo ve� odavno pripadali i jedan drugom i jednom Bogu i Europi i svijetu! Dok sam slušao saborske sva�e, imao sam osje�aj da mi netko, i poznat i nepoznat, stalno stoji iza le�a i da jedva �eka da gurne i mene i moj narod nizbrdo – u PROVALIJU! Mi Hrvati ne moramo stalno podmetati, ispri�avam se, dupe tu�incima i hvaliti se da smo ih opet nasamarili da nas izdr�avaju i da nas u bescilje kreditiraju i ucjenjuju! Vrijeme je da ve� jednom budemo sami svoji (dobri!) gospodari i da se okanimo saborskih, Vladinih i politi�kih odlikovanja, koja vode u zatvore!

Ispri�avam se, nisam planirao povisivati ton – bio sam se vratio u Hrvatsku, nagledao sam se i naslušao politi�kog cirkusa i smatram da imam pravo ve� jedanput grmnuti iz tu�ine pa makar mi se jezik zauvijek zavezao: SRAMOTA!

Nismo mi Hrvati, ni u Hrvatskoj ni u svijetu, Vaši �obani i Vaše ovce! Mi Hrvati nismo ni�iji �obani i ni�ije ovce! Ako Vi osobno i HDZ smatrate da je Hrvatska postala nacija ovaca i �obana, to je Vaša najve�a zasluga - tada Vam zaista nije više mjesto na �elu hrvatske Vlade. Ako �elite biti �obanica (pastirica), to Vam je vrlo lako: neka Vam Tu�manovi obo�avatelji poklone koje svoje stado ovaca – ovna Vam ne trebaju poklanjati – njih ste ve� dosta imali oko sebe (blejali su dosta i u Saboru i u dosadašnjoj Vladi! – �ak su protjerivali “protivnike” iz Sabora!). �ivio sam u Hrvatskoj devet mjeseci i slušao to doboga dragoga dosadno blejanje (Trli baba i djed lan, da im pro�e dan! U Saboru graknu guska, nekom skoro pu�e pljuska!) – i danas mi se povra�a od svega toga! Cijeli svijet je svjedok tim bljezgarijama…

I molim Vas, nemojte se kititi pred izbore odli�jima kraljeva i kraljica, da ne biste i Vi završili prema onoj Vašoj famoznoj “kuda Ivo, tude i ja”. Gospodin diktator Tu�man svojevremeno se iskitio za sve budu�e generacije onih Hrvata koji se vole kititi tu�im perjem! Da ponovim, �ivio sam u Hrvatskoj prošle i ove godine – svuda oko mene psovalo se “mater lopovsku!”, nemam pojma tko komu, ali ja osobno nisam usta otvorio prosvjedom za moje poni�avanje. Šutio sam i šutke se vratio u iseljeništvo. Sada, kada �ujem da se u Hrvatskoj upire prstom samo u ovce i novce, pitam se: zar je mogu�e da se u Vašoj premijerskoj glavi, pred izbore, vrzmaju samo ovce i novci?! Gospo�o Kosor, Vaša HDZ stranka je prolumpovala Hrvatsku. Vi i HDZ, na �alost, ne zaslu�ujete više biti na �elu Vlade Republike Hrvatske? Tu Vam ne mo�e više pomo�i ni hrvatski ratni zlo�inac Branimir Glavaš, koji se nalazi u tuzlanskoj zatvorskoj “salamuri!“ - njegovo spominjanje i politiziranje njegovih ljubitelja u Hrvatskoj je direktno sramo�enje poštenih hrvatskih branitelja koji su branili Hrvatsku u ratu koji nije nikomu trebao...

Exempli gratia:
Ono smo, što smo po ocu i po materi. Prirodno je da �ovjek nekomu pripada i da mu netko pripada. Onaj tko je pla�ao i pla�a porez u Hrvatskoj, tko se rodio i �ivio i ima stalno mjesto boravišta u Hrvatskoj, ima prirodno pravo i gospodariti i glasovati u Hrvatskoj. Nitko nema moralno pravo jesti govedinu u New Yorku, Torontu, Be�u, Frankfurtu i drugdje izvan Hrvatske i upravljati Hrvatskom! U Hrvatsku sam se bio vratio „grlom u jagode“ i to mi se „osvetilo”. I zato sada sve drobim u ovom pismu sa �ardaka ni na nebu ni na zemlji - taman sam se bio po�eo navikavati na burek sa sirom i na kapu�ino kroz koji se vidi dno šalice i na to, što na tr�nicama nema više sira, opet zapo�eše kuckanja na vrata: komunikalije! – plati za hladnu vodu; plati za vru�u vodu; plati za plin; plati što �e netko odnijeti sme�e (a moraš iznositi sme�e u kontejner na dnu ulice); plati za odr�avanje zgrade i lifta (u koji stane �etiri osobe i ne�e ni makac dalje ako u njega u�e pet) i za �iš�enje stuba ku�e u kojoj stanuješ. Sutradan plati nekome tko do�e �ak iz Zagreba u Rijeku da naplati za TV samo zato što imam TV.  Iza toga, idi, pla�aj za telefon; pla�aj kablovsku TV; pla�aj za ra�unalo… Pla�aj visoki porez na promet u Kerumovom “du�anu”; pla�aj porez na promet u svakom “du�anu”; tra�i, kao i svi drugi, jeftinije „du�ane”…

Plati bakšiš taksisti; plati bakšiš konobaru koji servira bez salvete; navikavaj se na zvonjavu crkvenih zvona što zvone devet puta na dan i na svete mise koje se �uju preko razglasnika �ak u tre�oj ulici; navikavaj se na šešir koji vjetar za�as odnese sa glave; navikavaj se na sijedu kosu i na kosu što bje�i sa glave (i od “prevelike” pameti!)… Nije mi jasno, pa mi nije jasno – kako obi�an �ovjek u Hrvatskoj pre�ivi?! Kona�no sam shvatio, da turisti�ki posje�ivati Hrvatsku i �ivjeti u Hrvatskoj nije isto! Divim se tom mom narodu što ima taj “kliker” koji mu radi ispravnije od sata (i od Sabora i od Vlade!)... Ponavljam, divim se mom hrvatskom narodu što ima takav „kliker”… �ao mi je što i ja nemam takav “kliker” (i što ne mogu izdr�ati i �ivjeti prema onoj “dao Bog duranje”)! Ne ide to baš tako – �ivot nije pekmez, marmelada i �okolada – �ivot je zemljani lonac koji se lako razbije, �ak kada se prevrne i na zemlji (�ak i na rodnoj grudi -IM)!

Vratio sam se u domovinu, što ve�ina Hrvata iz dijaspore nije ni pokušala uraditi, i ponovo se otisnuo u iseljeništvo, u kojem �u najvjerojatnije i umrijeti. Mo�da �e se na stotine i na tisu�e dobrih ljudi, �ena i djece u budu�nosti vratiti u Hrvatsku – mo�da nitko od njih ne�e više morati dokazivati da su Hrvati. I cijenit �e se njihovo domoljublje i njihova dobrota. Lekcija prva iz domoljublja nau�ena: �ivot je zaista jedan glineni lonac, koji se lako razbije, �ak kada se prevrne i na zemlji (�ak i na rodnoj grudi)... U jedno sam siguran: nikada se ne�u odre�i svog hrvatskog naroda – moj otac i moja majka, iako pokojni, su hrvatski narod. Moja brojna, poštena bra�a i sestre u domovini i ja u iseljeništvu – i mi smo hrvatski narod...

Moj povratak u Hrvatsku podsje�a me, na �alost, na cjelove�ernji igrani ameri�ki film „Mirage“, 1966. (Opsjena) – u glavnim ulogama Gregory Peck, Diane Baker i Walther Matthau. Radnju tog filma, prenesena u re�iju moje neupu�enosti, izgleda otprilike ovako: tijekom povratka u Hrvatsku nestaje svjetlo; usred bijela dana �ivim u opsjeni... motam se po Hrvatskoj, ali se ni�ega se više ne sje�am; sve je druk�ije - prepoznajem pojedine ljude, ali ne znam tko su; vidim da oko mene mnogi stradavaju, a ne znam zašto; �esto se pojavljuje privjesak s klju�em i medaljon�i� s rije�ima „dobro došli u budu�nost“; dokazujem da sam Hrvat, ali sam stalno ošamu�en nestankom svjetla i velikim promjenama; oko mene se obra�unavaju ljudi koji u sebi nose dr�avne tajne; u jednom trenutku, ti, koji mene progone kroz tr�nice bez svje�eg sira i kroz  ustanove u kojima su šalteri zatvoreni jer je vrijeme pauze (jer misle da i ja znam nešto o tim tajnama), prisiljavaju me uz škljocanje revolvera (ruskim ruletom s jednim metkom) da s ovog �ardaka ni na nebu ni na zemlji (kao s visokog nebodera u New Yorku), pogledam dolje i da priznam da su na zemlji sitni mravi a ne ljudi!; dokazujem im da je to hrvatski narod, da su to ljudi s ljudskim dušama; u završnici ovog mog filma, sjetim se svega, vra�am se u stvarnost; moj �ivot i zdrav razum spašava mi savjest jednog suvremenika... Film je film, ali, bo�esa�uvaj usnuti takav san...!

U iseljeništvo sam sa sobom opet ponio samo ovaj hrvatski jezik, kao i davne 1968. godine. Svaki jezik ima du�nost širiti materinsku rije�  i prevrtati hranu - kada jezik mora prevrtati preko sebe i politiku, teško njemu - takve zalogaje najte�e je progutati i obi�no ih se guta samo jedanput u �ivotu... Pro�i me se, politiko, ili da te se pro�em…

Sve ovo što sam kazao u ovom pismu, bilo politi�ko ili ne bilo politi�ko, ne�u više spomenuti dok sam �iv… A, oni koji su pla�eni da vode brigu o hrvatskom narodu, kada to ustreba hrvatskom narodu (i politi�ari i kler!) neka to bolje urade pošteno, bez zgrtanja kapitala na ra�un hrvatskog naroda, kako to Bog zapovijeda u Deset zapovijedi Bo�jih – (to su dobre zapovijedi, pa taman da i nemaju ništa s Mojsijem)… Naš hrvatski narod je dobar narod, ali i narod koji dobro pamti… Ponavljam: narodu se ne smije lagati i  narodu se ne smije otimati što mu pripada!

Post scriptum:
Osobno, mislim da nam je hrvatska domovina predivna, samo, eto, krv nije voda - poneki Hrvat zaboravi svoju osnovnu domoljubnu i povijesnu zada�u: da ne o�ekuje da dr�ava stalno nešto �ini za njega, ve� da oni �ini sve što mo�e za svoju dr�avu (�itati, narod), kako je svojevremeno sli�no kazao ameri�ki predsjednik, gosp. John Kennedy. Ne bi bilo na odmet da se, s vremena na vrijeme, i svi u Hrvatskoj i svi mi Hrvati izvan Hrvatske sjetimo toga - domovina �e nam biti sretnija.

Pater noster, panem nostrum quotidánum da nobis hódie: Et dimítte nobis débita nostra, sicut et nos dimíttimus debitóribus nostris. Et ne nos indúcas in tentatiónem…

Vama, g�o. Kosor i svima u Hrvatskoj �elim poštene predstoje�e izbore. Vama i opoziciji, te Predsjedniku Republike Hrvatske, gosp. Josipovi�u i svima u Hrvatskoj �elim mir, dobru volju i bolje sutra u povodu predstoje�ih Bo�i�nih i Novogodišnjih blagdana!

�ivot je glineni (zemljani) lonac bez poklopca koji se lako razbije, �ak kada se prevrne i na zemlji (�ak i na rodnoj grudi)...

Ne daj se, moja hrvatska generacijo…

Srda�no,

Ivan Marjanovi� De Tonya
neovisni hrvatski i ameri�ki knji�evnik