Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  

Hrvat u dijaspori

11.02.2012.

 

OBITELJ LUKŠI� FENOMEN POSLOVNOG CARSTVA

Gospodari hrvatskoga Jadrana

Androniko Lukši� nije se rodio u Hrvatskoj, ali je uvijek, u svakoj prilici, govorio kako se osje�a Hrvatom. Njegov je otac s Bra�a do �ilea potegnuo davne 1910., tamo se o�enio Bolivijkom, a Androniko je prvi ve�i novac zaradio na rudnicima bakra. Kasnije je u �ileu razvio veliko poslovno carstvo, ali su mu rudnici do kraja �ivota ostali strast.

Androniko Lukši� pokazuje sna�nu ljubav prema Hrvatskoj. Obilazili smo pore�ke hotele, a o�i su mu bile pune suza kada je govorio o ljepotama naše zemlje. U jednom je trenutku zagrlio svog sina i rekao mu: "Vidiš, ovo je naša prelijepa Hrvatska. Vidiš, sada �e ovo biti naši hoteli." Nisam, me�utim, sigurna da njegovi nasljednici nose tako sna�an patriotski naboj poput Andronika. Meni se više �ini kako su oni �isti biznismeni. Ne znam ho�e li me budu�nost demantirati, rekla nam je bivša uspješna ministrica turizma Pave �upan Ruskovi� kada smo prije mnogo godina razgovarali o ulaganjima najbogatijega hrvatskog iseljenika u našu zemlju.


FOTO: IVAN ŠEBELJA
Davor Lukši�

Androniko Lukši� spremao se kupiti nove hotele u Hrvatskoj. Ve� je tada iza sebe imao nekoliko akvizicija, kupnja i prodaja, te se ve� tada postavljalo pitanje što �e se dogoditi s tim carstvom nakon njegove smrti.

Dubrova�ka ministrica, koje se dio njezinih Dubrov�ana nedavno odrekao nakon gafa o Australcima i Novozelan�anima, govorila je pozitivno o Androniku Lukši�u, najbogatijem Hrvatu u dijaspori. Više je nedoumica imala o njegovim sinovima koji su jednog dana trebali preuzeti posao.

Androniko se nije rodio u Hrvatskoj, ali je uvijek, u svakoj prilici, govorio kako se osje�a Hrvatom. Njegov je otac s Bra�a do �ilea potegnuo davne 1910., tamo se o�enio Bolivijkom, a Androniko je prvi ve�i novac zaradio na rudnicima bakra. Kasnije je u �ileu razvio veliko poslovno carstvo, ali su mu rudnici do kraja �ivota ostali strast. Postupno se, pred kraj �ivota, rješavao svih poslovnih obaveza da bi najdulje ostao vezan baš uz rudnike. Pod stare dane �ak nije �elio davati savjete svojoj djeci koja su preuzela biznis, nego im je govorio neka uzmu konzultante i plate ih, a njega neka puste na miru, da u�iva. Jedino �ime se volio zanimati bili su rudnici.

Androniko je, dakle, znao izjavljivati da mu je otac usadio sna�an osje�aj prema domovini. Govorio je kako vremena nisu bila laka, ali da je osje�ao sna�nu roditeljsku ljubav.

"Otac me je stalno grlio i ljubio. Takvi smo mi Hrvati, razvijamo sna�ne veze sa svojom djecom. Ne mogu razumjeti narode poput Engleza ili Nijemaca koji, po našim standardima, imaju prili�no hladne veze sa svojim potomcima. Meni je to nepojmljivo. Kako su mene odgajali moji roditelji - s puno ljubavi i discipline - tako sam i ja odgajao svoju djecu", jednom je prilikom izjavio medijima. U Hrvatsku je, naveo je u jednom kasnijem intervjuu za Nacional, dolazio od 1947. godine. Kazao je kako se osje�a stopostotnim Hrvatom, da se ovdje osje�a kao kod ku�e i da mu se svi�a duh naših ljudi. Osje�ao se našim premda nikad nije nau�io hrvatski jezik. Pokušao je jednom u �ileu, ali je u�itelj krenuo te�im putem, po�evši s gramatikom umjesto s konverzacijom, pa je Androniko brzo odustao.

Lukši�ev model privatizacije kupljenih hrvatskih tvrtki bio je jedan od naj�iš�ih koji se proveo kod nas. Svakoj kupnji prethodila je natje�ajna ponuda, a svaka kupnja ispla�ena je u gotovini, za samo nekoliko dana.

O�ito je, dakle, da bra�ke veze koje mu je usadio otac nisu pokidane do Andronikove smrti u ljeto 2005. godine, kada je podlegao zlo�udnom tumoru. Mnogi �e se, me�utim, i dan danas sporiti o tome je li ga u Hrvatsku dovela ljubav prema domovini ili �isti poslovni interes.

Androniko Lukši� bio je, naime, prvorazredni biznismen, a u biznisu nema puno emocija. Jedno je, me�utim, sigurno: kada je, ubrzo nakon dr�avnog osamostaljenja, kupovao Karlova�ku pivovaru nije znao kako �e se stvari razvijati. Hrvatska tih godina ne samo da nije izašla iz rata, nego je dolazila "Oluja", mirna reintegracija istoka dr�ave i nitko, pa ni tadašnji predsjednik Franjo Tu�man, koji ga je i pozvao, nije mogao znati što �e se doga�ati u idu�im godinama.

Iz te pozicije mo�emo lako zaklju�iti da je srce pobijedilo razum te da je Lukši� odigrao na slijepo i, na sre�u, pogodio. Ve� je tada bio besramno bogat pa ga gubitak jedne pivovare, koja bi mnoge jake biznismene bacila na koljena, ne bi uništio. Tko zna, mo�da bi ga ignoriranje potrebe da ula�e u zemlju svojih predaka koja se našla u ratu peklo do kraja �ivota. Ovako je ulo�io te dobio "i ovce i novce". Kasnije je prodao Karlova�ku pivovaru Heinekenu i na tome dobro zaradio.


FOTO: ARHIVA
Guillermo Lukši�

I Lukši� i svi ostali znali su da stvari na samom po�etku - kada ga je, dakle, Tu�man pozvao - nisu izgledale idealno. Bila je to �ista kocka, partija u kojoj je Lukši� pobijedio. Kao i mnogo puta dotad.

Genijalac ili hrabar igra�? I jedno i drugo, ali neupitno je da se na ulasku u hrvatski biznis nije vodio �istom poslovnom logikom i da su, barem kod te prve akvizicije, presudile emocije. Mo�da je sve drugo napravio nakon dugoro�nih analiza i dubinskih ispitivanja, ali ga je rat povukao da akviziciju sagleda iz drugih kutova. To mu nikad nitko ne�e osporiti. Znao je kazati kako je ulaganje vidio kao najbolji na�in da se pomogne Hrvatskoj, koja je tada, ne treba podsje�ati, bila u jako teškoj situaciji. Još ga je nešto razlikovalo od tadašnjih kvazi ulaga�a, kojih nije nedostajalo, a koji su uglavnom kru�ili dr�avom u potrazi za dobrim besplatnim zalogajem. Lukši�ev model privatizacije kupljenih hrvatskih tvrtki bio je jedan od naj�iš�ih koji se proveo kod nas. Svakoj kupnji prethodila je natje�ajna ponuda, a svaka kupnja ispla�ena je u gotovini, za samo nekoliko dana.

"Na vrijeme podmirujem sve svoje obveze. U Hrvatsku ula�em bezuvjetno, što �ini prili�nu razliku izme�u mene i mnogih drugih stranih investitora", znao je govoriti.

Obitelj Lukši� s novcem ve� dugo nema problema. Prema Forbesu, njihova imovina vrijedi basnoslovnih 19,2 milijarde dolara. Samo u �ileu imaju banku, pivovaru, rudnike bakra, telekomunikacijsku kompaniju, vinariju, tvornice pi�a i tjestenine... Njihova korporacija u cijelom svijetu zapošljava 16.000 ljudi i samo je pretprošle godine imala 4,7 milijardi dolara prometa. Hrvatski su novinari izra�unali da je to 40 posto godišnjeg izvoza naše zemlje. Treba li još nešto dodati poslovnoj snazi te obitelji?


FOTO: ARHIVA
Hotel "Bellevue"

Davor Lukši�, koji od nedavno vodi hrvatsku »podru�nicu« Lukši�eva carstva, kazat �e da u biznis uvijek ula�u vlastiti novac te kako gledaju da na poslovima ne gube, nego da zara�uju. Sada je to, naravno, i sasvim logi�no, sasvim druga pri�a nego devedesetih godina prošlog stolje�a kada je prvi posao s nekom hrvatskom tvrtkom zaklju�io njegov djed Androniko. Unuk Lukši� navest �e i kako je njegov djed bio vizionar, da je volio Hrvatsku zbog veza koje su se njegovale u obitelji, ali i da kao biznismen nikad ne bi riskirao ve�i novac ako bi mislio da njegove investicije ne mogu biti profitabilne.

Lanjske je godine odra�en jedan od najve�ih poslova za grupaciju. Pritisnut dugovima, Goran Štrok morao je prodati svoje Jadranske luksuzne hotele. Ispo�etka je odbijao i pomisao na to da ih proda Lukši�ima, a spominjalo se �ak i neprijateljsko preuzimanje. Na kraju su Lukši�i ostali jedini ozbiljni kupci

Uglavnom, procjenjuje se da je obitelj Lukši� dosad u Hrvatsku ulo�ila 600 milijuna eura. Nedavno se spominjalo da namjeravaju ulo�iti �ak i u Hajduk, ali je to ubrzo demantirano - toliki kockari da ula�u u hrvatski nogomet ipak nisu. Usredoto�ili su se na turizam. Androniko je jednom prilikom rekao i sljede�e: "Turizam u Hrvatskoj ima jedinstvenu poziciju. Sve u Hrvatskoj treba podrediti turizmu."

Nijedna naša vlada, me�utim, ne podre�uje se turizmu, �ak mu i ne daje va�nost koju zaslu�uje. Pokojni Androniko Lukši� imao je, me�utim, još jednu viziju. Turizam! �ovjek ne treba biti vrhunski biznismen da bi vidio i osjetio kako nam je turizam jedna od glavnih mogu�nosti i za izlazak iz krize u blagostanje. No još je bolje ako to ka�e vrhunski poslovni �ovjek, �ovjek koji je bogatstvo stekao na njuhu za dobre poslove. Kako bilo, turisti�ko carstvo Lukši�a nastavilo je rasti i nakon smrti utemeljitelja.

Lanjske je godine odra�en jedan od najve�ih poslova za grupaciju. Pritisnut dugovima, Goran Štrok morao je prodati svoje Jadranske luksuzne hotele. Ispo�etka je odbijao i pomisao na to da ih proda Lukši�ima, a spominjalo se �ak i neprijateljsko preuzimanje. Na kraju su Lukši�i ostali jedini ozbiljni kupci. Jedini kupci iza kojih se ne vuku repovi, koji se dr�e rije�i i, što je najva�nije, koji pla�aju odmah, u kešu, samo nekoliko dana nakon sklopljenog ugovora. Nikad se ne�e znati to�na svota za koju su kupili Štrokovo carstvo koje je ovaj godinama gradio. Spominjala se svota od 120 milijuna eura, dakle otprilike iznos koji je Štrok, koji je tako�er imao viziju, ali i prili�an problem u komunikaciji s ljudima, pogotovo s novinarima, dugovao bankama.

Štrok, naime, ima problem s kontroliranjem emocija, pa se novinari još sje�aju njegova napada na kolegicu iz Slobodne Dalmacije na štandu u Londonu, na njegove nepotrebne i nekulturne sva�e sa spomenutom bivšom ministricom turizma, na stalna razra�unavanja s neistomišljenicima. I dok se Štrok nepotrebno 'fajtao', drugi su pobirali vrhnje. Kasnije, nakon prodaje svog turisti�kog carstva, rekao je kako se osje�a kao da su mu iš�upali srce.

Lukši�i su se, dakle, za relativno mali iznos dokopali prvorazrednih hotela i postali ozbiljni turisti�ki igra�i s 22.000 smještajnih jedinica. Po mnogima, birali su najbolje »komade«. U njihovu je vlasništvu - naravno, otprije, davno prije preuzimanja Štrokovih hotela - i 12 hotela, �etiri apartmanska naselja i �etiri kampa pore�ke Plave lagune. Uz Valamarove, rije� je o ponajboljim pore�kim objektima s dobro pogo�enim odnosom vrijednosti za novac. Zbog toga �ak i hoteli srednje kategorije - primjerice, Lagune Istre, po nama jednog od ugodnijih jadranskih hotela - imaju svoju stalnu, vjernu, klijentelu. Uglavnom, u hotelskim i apartmanskim kapacitetima Plave lagune krije se 8500 kreveta, u kampovima dodatnih 12.400 parcela.

S istim je ukusom odabrana i cavtatska Croatia, prvorazredni hotel s pet zvjezdica. Croatia ima 450 soba, sve dodatne sadr�aje i kongresni centar, a do svojedobnog Bajsova preuzimanja Ministarstva turizma tamo su se godinama odr�avali Dani hrvatskog turizma. Kasnije su gotovo svi po�alili kada je ta praksa ukinuta. Croatia je otmjen hotel koji ulazi pod ko�u, bilo da je rije� o šumu valova koji danono�no oplakuju obli�nje stijene ili vrhunskoj hrani na kojoj se ne štedi.


FOTO: ARHIVA
Hotel "Exscelsior"

Još jedna pozitivna stavka obiteljskih uzusa Lukši�evih. Nakon svih preuzimanja nastojali su na �elnim pozicijama ostavljati doma�e stru�njake pa je tako direktorica prodaje cavtatske Croatije ostala Marija Šebalj, na tom podru�ju jedna od stru�nijih ljudi u dr�avi, kao, uostalom, i Darko Ivi�, njezin kolega iz Plave lagune.

Vizija se vidjela i u kupnji mljetskog Odiseja. Mljet je rajski otok, jedna od hrvatskih posebnosti, a Odisej je jedini ozbiljniji hotel na njemu. Ima, doduše, samo tri zvjezdice, ali i 155 soba i tri apartmana. Naravno da bi Odisej, zbog jedinstvene pozicije na kojoj se nalazi, morao imati koju zvjezdicu više, ali i brijunski se hoteli raspadaju, pa nikome ništa.

Nakon preuzimanja Štrokovih hotela, Lukši�i postaju gospodari i kreatori elitnog dubrova�kog turizma. Otprije su kupili i preuredili Argentinu. Doduše, nakon obnove, neki su bili oduševljeni vi�enim dok neki nisu krili razo�aranje preure�enim hotelom sa 162 sobe i sedam apartmana. Njihova Vila Šeherezada ulazi pak me�u najskuplje smještajne objekte na Jadranu.

Od Štroka su "naslijedili" same kapitalce. Primjerice, Argentini susjedni hotel Excelsior sa 158 soba, hotel na kojem je po�ela Štrokova golgota jer su mnogi procijenili da ga je kupio preko veze, za bezna�ajni novac. No Excelsior je prvorazredan hotel, jedan od najugodnijih u Dubrovniku. Tu je i Dubrovnik Palace, prvorazredni hotelski objekt s 389 soba, te Bellevue, tako�er još jedan prvokategornik s 91 sobom. Dvadesetak soba ima nešto udaljeniji Kompas, još jedan objekt na dobrom polo�aju.

Ne treba zaboraviti ni rije�ku Bonaviju �ijim je preure�enjem Štrok po�eo trnovit put po hrvatskoj turisti�koj sceni. Bonavia je od prvog dana bila vrlo solidan hotel - unijela je i novost i dašak glamura u rije�ku ponudu - ali je Štrok imao problem s tim što Rijeka baš i nije turisti�ki grad. Ipak, nešto se u tom smislu pokušava promijeniti u posljednje vrijeme, pa se glavni grad Kvarnera u nekim hrvatskim agencijama pokušava promovirati kao višednevno odredište.
Naglasak je, me�utim, na dubrova�koj imovini. Obitelj Lukši� s vodstvom Grada pokušava prona�i na�in kako da se Dubrovnik probudi i zimi, kako da postane cjelogodišnje turisti�ko odredište, dogovaraju se zajedni�ki projekti, kako na najbolji na�in udru�iti potencijale javnog i privatnog sektora.


FOTO: ARHIVA
Hotel "Palace"

Lukši�i su vlasnici i dubrova�ke �i�are za Sr�, koju su preuredili, iako �e mnogi Dubrov�ani i na to imati prigovor. San starog Andronika bio je da u Dubrovniku napravi prvorazredno igralište za golf, pa je po svijetu tra�io najbolje arhitekte koji bi mu to osmislili. Kasnije je valjda i on odustao od ideje kad je shvatio da se u Hrvatskoj ne mo�e sve kupiti novcem i da bi, zbog niza birokratskih prepreka i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa vezanih uz zemljište, to bio uzaludan trud.

Androniko Lukši� ima tri sina i dvije k�eri. Nakon njegove smrti postavljalo se pitanje kako �e se njegovi nasljednici odnositi prema Hrvatskoj, ho�e li i dalje ulagati, ho�e li prodati imovinu, ho�e li ostati ili oti�i. Govorilo se da �e nakon njega sve ostati samo hladan biznis. Posebice se nije znalo što razmišlja Guillermo Lukši�, jedan od njegovih sinova koji je jedno vrijeme vodio poslove u Hrvatskoj. Kasnije je jednom prigodom Guillermo rekao kako ni on ni njegova obitelj nikad ne�e po�aliti zbog ulaganja u našu zemlju.

"U biznisu nema mjesta sentimentima, ali Hrvatska je iznimka. Mi smo odgojeni da se osje�amo Hrvatima, uvijek smo odr�avali vezu s Hrvatskom, a tako �e i ostati", rije�i su sina Guillerma koje su barem na papiru riješile neke nedoumice.

Davor Lukši�, koji od nedavno vodi hrvatsku "podru�nicu" Lukši�eva carstva, kazat �e da u biznis uvijek ula�u vlastiti novac te kako gledaju da na poslovima ne gube, nego da zara�uju

Nakon o�eve smrti, sa sestrom Paulom dogovorio je osnivanje zaklade koja nosi ime njihova oca i potpoma�e polaznike poslijediplomskih studija i te�ajeva za voditelje javnih slu�bi na elitnom ameri�kom sveu�ilištu Harvardu. Tako svake godine zahvaljuju�i obitelji Lukši� šestero Hrvata dobiva priliku studirati na John F. Kennedy School of Government, gdje godišnja školarina iznosi 36.000 dolara. Osim školarine, Zaklada pokriva i sve ostale troškove, od puta do stanovanja, što sve zajedno iznosi oko 60.000 dolara.

Zbog ljubavi prema Hrvatskoj, objasnila je osnivanje zaklade Paula Lukši�, odlu�ili su pomo�i ne samo investiranjem, nego i ulaganjem u obrazovanje posebice za osobe koje rade u javnom sektoru. Plan je obrazovati što više stru�njaka koji �e tada svoja znanja primijeniti u praksi za dobrobit cijele nacije.

Androniko Lukši� u grob je odnio tajnu vezu s pradomovinom. Je li ga u Hrvatsku doveo samo biznis, osje�aj za dobar posao - jer ovdje ni na jednom ulaganju nije izgubio - ili je tu bilo i mnogo iracionalnoga, ne�eg što se zove ljubav?

Skloni smo vjerovati da ga je u Hrvatsku vratilo srce, a onda svaki digitron, prora�un i profit, igra tek drugorazrednu ulogu.

 Izvor: Vjesnik, autor Davor Verkovi�

*****

Vratimo se osam godina unatrag i pogledajmo kako je u prolje�e 2003. Nacional predstavio Andronika Lukši�a i obavio s njim intervju, nakon što je Androniko Lukši� otvorio svoj hotel Argentina u Dubrovniku:

Androniko Lukši�, najbogatiji Hrvat na svijetu:

Nakon obnove 'Argentine' i 'Croatije'
kupit �u još nekoliko hotela na Jadranu'


Androniko Lukši�, najbogatiji Hrvat na svijetu

Androniko Lukši�, �ileanski biznismen, prošli je tjedan otvorio svoj hotel Argentina u Dubrovniku

“Jako mi je �ao što nisam uspio nau�iti hrvatski jezik. Po ulasku u 30. godine �ivota imao sam veliku �elju nau�iti ga. �ak sam anga�irao privatnog u�itelja, jednog profesora iz Zagreba, koji je 70-ih u �ile stigao putem studentske razmjene koja je izme�u tadašnje Jugoslavije i �ilea bila prili�no intenzivna. Na�alost imao je krivi pristup. Htio me prvo u�iti gramatici, umjesto da po�nemo u�iti osnovne forme komuniciranja. Od tada više nisam pokušavao. Me�utim, danas �alim što na otvorenju obnovljenog hotela ‘Argentina’ ne mogu re�i nekoliko re�enica na hrvatskom. To mi nedostaje i zato što bih na svom privatnom odmoru jako volio pri�ati s Dubrov�anima na hrvatskom jeziku”, izjavio je za Nacional Androniko Lukši�, najbogatiji Hrvat i jedan od bogatijih svjetskih poduzetnika.

Ovaj 76-godišnji �ileanac s hrvatskom putovnicom ponovno je stigao u Hrvatsku po�etkom prošlog tjedna. Došao je u Dubrovnik s dijelom svoje obitelji na odmor, te kako bi osobno prisustvovao sve�anom otvaranju obnovljenog hotela “Argentina”, �iji je vlasnik.

Androniko Lukši� u �ileu posjeduje više rudnika bakra, pivovare, telekomunikacijske tvrtke, te jednu od najve�ih privatnih banaka. U Hrvatskoj je posljednjih nekoliko godina stekao vlasništvo nad brojnim tvrtkama i imovinom. Vlasnik je hotela “Croatia” u Cavtatu, hotelskog kompleksa “Plava laguna”, Vila Orsula i Šeherezada u Dubrovniku, a donedavno i Karlova�ke pivovare.

Sve�ano otvorenje obnovljenog hotela “Argentina” u Dubrovniku postao je jedan od zna�ajnijih prošlotjednih društvenih doga�aja u Hrvatskoj. Lukši� se na obnovu hotela “Argentina” neformalno obvezao odmah po kupnji tog hotela. Ve�inski dioni�ar hotela, Lukši�eva tvrtka Sutivan Investment Anstalta, odluku o obnovi formalno je donijela krajem 2001.

U hotelu je pove�an broj soba na 159, uz sedam postoje�ih apartmana. Promijenjene su doslovno sve instalacije, u podzemlju hotela izgra�ena je nova kotlovnica i energana, jedna od suvremenijih u Hrvatskoj. Putem nje griju se i hlade svi hotelski kapaciteti, te Vile Orsula i Šeherezada. Hotel nadzire novi kompjutorski sustav, a ugra�en je i novi tv sustav, koji gostima omogu�uje gledanje 29 programa, te �etiri programa koji se mogu gledati uz pla�anje. Na zaslonu svakoga sobnog televizora gost mo�e dobiti podatke o stanju na svom ra�unu, hotelske informacije, primati poruke…

Predvorje hotela posve je izmijenjeno, te ukrašeno starim grbovima dubrova�kog plemstva. Nova dizala goste vode to�no na pla�u, a unutar hotela obnovljen je unutrašnji bazen, s jacuzzijem, novom teretanom, saunom i dvoranom za masa�u. Obnovljen je i vanjski bazen, a pla�a poplo�ana bra�kim kamenom i osvijetljena za no�no kupanje. Do po�etka sezone bit �e obnovljen i restoran na pla�i.

Posve opušten, Lukši� u razgovoru nije skrivao zadovoljstvo obnovljenim hotelom, ali i odmorom u Dubrovniku. Nacionalu je otkrio i svoje budu�e ulaga�ke planove u Hrvatskoj, iznio svoje vi�enje stanja koje je aktualna vlada stvorila za strane ulaga�e, ali i objasnio zašto je nedavno prodao Karlova�ku pivovaru Heinekenu.

NACIONAL: Kako se osje�ate nakon nedavnoga ponovnog dolaska na godišnji odmor u Hrvatsku?
– U Hrvatsku dolazim još od 1947. Uvijek sam je volio i osobno se osje�am stopostotnim Hrvatom. Ovdje se osje�am kao kod svoje ku�e. U Hrvatskoj u�ivam, a duh hrvatskih ljudi posebno mi se svi�a. Ovaj odmor posve je blizu mojoj definiciji idealnog odmora: lijepa pla�a, duboko plavo more, dobar hotel s osobito dobrom poslugom i puno prijatelja oko mene. To je otprilike ono što imam u Dubrovniku. Kada sam bio mlad, nisam imao puno vremena za odmaranje. Sada kada sam u poznim godinama, �inim sve da bih što više vremena provodio odmaraju�i se s obitelji i prijateljima. Za mene je odmor svaka situacija u kojoj ne moram donositi nikakve poslovne odluke. Sada, kada s navršenih 76 godina više ni u kom pogledu nisam mlad, bje�im od svake velike odgovornosti i donošenja bitnih odluka.

NACIONAL: Uspijevate li u tomu?
– Imam tri odrasla sina i svaki od njih preuzeo je jedan od segmenata našeg poslovnog carstva. Najmla�i sin je preuzeo rudnike, srednji industrijske, a najstariji financijske poslove, me�u kojima i upravljanje Bancom de Chile, najve�om �ileanskom bankom koja je u našem vlasništvu. Odavno sam im rekao da me ne pitaju ni za kakve savjete, neka anga�iraju konzultante, plate im i potom donesu odluke.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni svojom obitelji i na�inom na koji ste odgojili djecu?
– Odgojio sam ih onako kako su i mene odgojili moji roditelji, s dosta discipline i puno ljubavi. Kada sam bio malo dijete, oni su me �esto grlili i ljubili. I ja sam kao roditelj nastojao biti takav. Ta toplina potje�e iz naših hrvatskih krajeva i sretan sam što nismo poput Amerikanaca, Engleza ili Nijemaca. To su hladni ljudi koji rijetko razvijaju osobito bliske odnose sa svojom djecom, što je meni nezamislivo. Ne mo�e se re�i da oni nisu bri�ni, ali mislim da tu nedostaje onaj dodir nama svojstvene roditeljske nje�nosti koji je vrlo zna�ajan prilikom odrastanja i formiranja mladih ljudi. Mi smo i danas u obitelji me�usobno vrlo tijesno vezani i �esto provodimo vrijeme zajedno. I ovaj put u Hrvatsku nisam došao sam, sa mnom su moje dvije k�eri.

NACIONAL: Kako provodite odmor s obitelji u Dubrovniku?
– Moje k�eri su u Dubrovnik došle nakon više od 15 godina. Vrijeme provode obilaze�i grad i obli�nje otoke. Dosta borave i u našem hotelu “Croatia” u Cavtatu. Rijetka su mjesta na svijetu koja se mogu uspore�ivati s ljepotom Dubrovnika i Cavtata. Ja sam malo manje pokretan od njih, ali zajedno objedujemo i razgovaramo. Vrlo sam zadovoljan onim što sam ovih dana vidio u Dubrovniku, a posebno onime što sam zatekao uo�i otvaranja hotela “Argentina”.

NACIONAL: Kakvim ocjenjujete perspektive hotela “Argentina” u budu�nosti? Jeste li zadovoljni s investiranjem u taj hotel?
– Ovih dana sam posebno sretan zato što sam investirao u taj hotel. Kada sam ga kupio, nisam ni pomišljao da bi nakon obnove mogao biti tako lijep. To je sada hotel s dušom i ljudi to osje�aju odmah po ulasku u predvorje hotela. Osobno sam odabrao osobu koja je radila idejna rješenja za obnovu hotela. To je Hugo Galeguieillos, moj kolega i suradnik ve� 30 godina. On je toliko oduševljen Dubrovnikom da �e se vjerojatno ovdje i trajno nastaniti.

NACIONAL: Što je �elio posti�i obnovom hotela “Argentina”?
– Rekao mi je da postoji mnogo mogu�nosti. Prve promjene napravio je u predvorju koje prije nije imalo dobar pogled na more i gradske zidine. On je unio svoju viziju gotovo u svaku sobu i apartman, te cijeli hotel u�inio toplim i privla�nijim nego ikada. Dijelom i zbog toga još �u �eš�e dolaziti u Hrvatsku. Ove godine vratit �u se i tijekom lipnja, ponovno odsjesti ovdje, posjetiti “Plavu lagunu”, a potom se zaputiti do svog Bra�a.

NACIONAL: Godi li vam što je otvaranje hotela “Argentina” ovog tjedna u Hrvatskoj postalo jedan od zna�ajnijih društvenih doga�aja?
– To me �ini jako sretnim. Hotelski posao �esto je jako te�ak, ali postoje i trenuci velikog zadovoljstva. Prisutnost velikog broja poslovnih ljudi na otvaranju hotela pokazuje mi da smo krenuli pravim putem, ali i da hotelijerstvo u Hrvatskoj �ekaju vrlo perspektivna vremena.

NACIONAL: �esto se isti�e kako Dubrovnik, kao i ve�ina drugih jadranskih turisti�kih središta, nema primjerenu ponudu koja bi elitne turiste dulje zadr�ala i navela ih na ve�u potrošnju. Smeta li vam kao vlasniku elitnog hotela takva situacija?
– To se jako poboljšava, a i mi �emo tu situaciju nastojati dodatno popraviti nekim svojim aktivnostima. Grad je �ist, ljudi se u njemu ugodno osje�aju, a postoji i mnogo stvari koje ve� sada elitne turiste privla�e i zadr�avaju. Hrvatska napokon postaje svjesna tr�išnih vrijednosti svojih prirodnih ljepota i po�inje ih sve bolje prodavati, što u prošlosti nije bio slu�aj. Hrvati su �esto i odve� samokriti�ni. Jednom prilikom premijer Ivica Ra�an rekao mi je kako je on socijalist koji vjeruje u slobodno tr�ište. Ta me izjava jako iznenadila i vrlo mi se svidjela, u njoj su sadr�ane bitne odrednice budu�nosti ove zemlje.

NACIONAL: Kada vam je to premijer Ra�an rekao? Susre�ete li se s njime �esto?
– Sreli smo se jednom ili dvaput, a to mi je rekao još prije nekoliko godina. Vidim da sada po�inje i ostvarivati ono što mi je govorio.

NACIONAL: Kakav je dojam na vas ostavio Ra�an?
– Ra�an je na mene ostavio odli�an dojam. Rije� je o inteligentnom �ovjeku koji mi se na osobnoj razini jako svidio. U politi�kom smislu teško mi je precizno se odrediti prema onomu što radi, jer ne poznajem dovoljno hrvatsku politi�ku scenu.

NACIONAL: U Hrvatskoj se posljednjih mjeseci dogodilo nekoliko ozbiljnih privatizacijskih afera, koje su se prometnule u faktore prili�ne destabilizacije odnosa u vladaju�oj koaliciji i narušile imid� Hrvatske u inozemstvu. Jeste li zadovoljni atmosferom koju je Vlada stvorila kako bi potaknula strane investicije?
– Posve sam zadovoljan, ne samo iz osobnih razloga. Što se ti�e razvoja turizma Hrvatska ima u svijetu jedinstvenu poziciju. Zato mi je jedino �udno zašto se još uop�e razmišlja o tome koje bi industrijske grane Hrvatska trebala razvijati. Sve treba podrediti razvoju turizma, što mo�e posve riješiti problem nezaposlenosti.

NACIONAL: Je li to�no da vaši sinovi ne dijele vaš entuzijazam vezano uz ulaganja u Hrvatsku?
– To nije istina. Moj najstariji sin Androniko nedavno je proveo nekoliko tjedana s našom obitelji na Bra�u. Prije toga on je u Hrvatskoj bio prije 15-ak godina. Nakon tog posjeta neko je vrijeme proveo i u Dubrovniku. Njegova obitelj je oduševljena svime što je ovdje vidjela. Nema nikakvoga govora da on ne �eli investirati u Hrvatsku. On mi je rekao da je Hrvatska po svojoj ljepoti jedinstvena u svijetu. Posebno je istaknuo kako se ljudi u Hrvatskoj osje�aju sigurno, što je danas u svijetu vrlo teško prona�i. U svjetlu ira�ke krize, SARS-a, te sli�nih kriznih situacija, osobno tako�er mislim da je Hrvatska vrlo vrijedna oaza mira koji turisti mogu osjetiti na svakom koraku. Neko� je i �ile bio sli�an u tom pogledu, ali danas se stvari ondje, na�alost, mijenjaju.

NACIONAL: Bojite li se da bi zbog nadolaze�ih izbora u Hrvatskoj moglo do�i do ozbiljnijih politi�kih nestabilnosti, što bi se moglo odraziti i na sigurnost poslovnih ulaganja?
– Mislim da realno ne postoji takva opasnost. Hrvati su od takvih napetosti ve� prili�no umorni i vjerujem da im je glavni cilj nastaviti mirno �ivjeti. To se vidi i po tomu što dobar dio ljudi više ne govori dramati�no o svojim problemima. Problemi postoje, oni nisu za podcjenjivanje, ali ljudi se s njima nose dostojanstveno i u tomu tako�er pokazuju veliku snagu, koja budi optimizam i u pogledu budu�eg razvoja Hrvatske.

NACIONAL: Zašto ste se odlu�ili prodati Karlova�ku pivovaru Heinekenu?
– Mi smo dobri partneri s Heinekenom. U �ileu su oni suvlasnici naše pivovare, koja je najve�a u zemlji. Do tog povezivanja došlo je nedavno i oni su preuzeli kontrolni paket u našoj pivovari. Bio sam svjestan da �emo se teško uspješno upustiti u tr�išnu utakmicu na hrvatskom tr�ištu ako nemamo jaki svjetski brand u ponudi. To Karlova�ka pivovara nije imala. S dolaskom Heinekena Karlova�ka pivovara dobila je ne jedan, nego dva do tri jaka svjetska branda.

NACIONAL: Jeste li Karlova�ku pivovaru vi ponudili Heinekenu ili je on prvi za to pokazao interes?
– Heineken je povukao prvi potez. Mislim da �e nakon realizacije te transakcije Karlova�ka pivovara vrlo brzo postati vode�a na hrvatskom tr�ištu.

NACIONAL: Planirate li neke nove investicije u Hrvatskoj?
– Gledamo neke hotele, ali samo na obali. �eljeli bismo obnoviti �i�aru koja je u Dubrovniku ve� postojala. To nije isplativa investicija, ali smatramo da to moramo Dubrov�anima ponovno omogu�iti. Trenuta�no razmatramo mogu�nosti kako bismo po�eli s njenom obnovom krajem godine. Osim toga, planiramo u okolici Dubrovnika izgraditi i igralište za golf. Ve� posjedujemo dio zemljišta oko zra�ne luke koje bi bilo prikladno.

NACIONAL: Kada biste mogli po�eti graditi igralište za golf?
– Razmišljamo koga bismo anga�irali da nam projektira to igralište. Ve� imamo neke ideje, ali znamo da �elimo izgraditi samo ono što �e zadovoljiti i najizbirljiviji ukus igra�a golfa. Još ne znam koliko �emo u to ulo�iti, prije svega zato što ne znam koliko �e nam rupa za to igralište projektanti predlo�iti. Osim toga, radit �emo i dodatne obnove na hotelu “Croatia” u Cavtatu. Sukladno preuzetim obvezama, ulo�it �emo najmanje �etiri milijuna dolara u tu svrhu. Ve� sada znam da �emo bitno preurediti predvorje hotela i otvoriti pogled na more. Preuredit �emo i najluksuznije apartmane i malo smanjiti neke terase, jer nema logike da apartman ima terasu duga�ku 100 metara.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni razvojem “Plave lagune”?
– Rije� je o tvrtki koju menad�ment jako dobro vodi. Ondje imamo puno aktivnosti, a gradimo i neke nove kapacitete. Vrlo sam zadovoljan svojim hotelskim menad�mentom, smatram ga jednim od najboljih u Europi. Osobito sam ponosan što hotel “Argentinu” mogu pokazati mnogim svojim prijateljima i suradnicima iz �ilea. Oni su ovamo došli kako bi se i sami uvjerili u ljepote Hrvatske, ali i moje pri�e o dobrim ulaga�kim prilikama. Svi su jako zadovoljni onim što su vidjeli i vjerujem da �e biti interesa i za neka nova ulaganja s njihove strane. Posebno velik interes pokazuju za ulaganje u nekretnine.

NACIONAL: U prošlosti je bilo dosta kontroverzi pa i otvorenih nesklonosti vezanih uz vaša ulaganja u Hrvatsku. Imate li dojam da se promijenilo raspolo�enje hrvatske javnosti spram vaše poslovne prisutnosti u Hrvatskoj?
– Ono se definitivno promijenilo. Ne znam tko je uop�e mogao pomisliti da sam u Hrvatsku došao prati svoj navodno prljavi novac koji sam zaradio nabavljaju�i Hrvatskoj oru�je za vrijeme rata. Vjerujem da su me ljudi malo bolje upoznali, te da su vidjeli da radimo transparentno. U Hrvatsku sam ulagao pla�aju�i isklju�ivo gotovinom, podmiruju�i na vrijeme sve porezne obveze. U Hrvatsku ula�em bezuvjetno, što �ini prili�nu razliku izme�u mene i mnogih drugih stranih investitora.
 
Izvor: Nacional, autor Berislav Jelini�

 

 

Povratak na po�etnu stranicu

Untitled Document

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.