Susret u Arbonu hrvatskih udruga isto�ne Švicarske

Nakon prvog i drugog susreta predstavnika hrvatskih udruga sa šireg podru�ja Züricha te susreta predstavnika sportskih klubova i studenata s istog podru�ja, odr�anih u prostorijama Generalnog konzulata u Zürichu, uslijedio je u Arbonu, u prostorijama HŠK Zagreb, i sastanak s predstavnicima hrvatskih udruga isto�ne Švicarske.

Umjesto opisa tijeka sastanka pogledajmo Zapisnik koji je vodila Emilija Herceg, a tekst zapisnika �emo malo dopuniti fotografijama osoba koje se spominju.

Na kraju pogledajte i opširniji foto zapis sastanka s fotografijama koje je snimila Nada Strasser.

Zapisnik
 Konzultativnog sastanka udruga isto�ne Švicarske, 
 odr�anog 22.03.2012. u Arbon-u, u prostorijama HŠK Zagreb, s po�etkom u 19:00 sati.

Imena nazo�nih, bez navoda titula:

1. Mladen Terek, Hrvatski kulturni centar, HKC Arbon
2. Manda Liechti, HKUD Posavina, SG, Gossau
3. Dragan Jurki�, MNK Croatia 97, Appenzell
4. Mladen Humljan, Udruga roditelja u�enika HDŠ, Arbon
5. Antun Gubi�, HKM Arbon
6. Dra�en Novosel, Matija Gubec, Schaffhausen
7. Marko Pranji�, HŠD Zagreb, Arbon
8. Ignacije Dreno, HŠD Zagreb, Arbon
9. Jelica Ivandi�, HKUD Posavina, SG, Gossau
10. Marica Miji�, HKUD Posavina, SG, Gossau
11. Vlado Franjevi�, Fachverein Interkulturelle Vielfalt, St. Gallen
12. An�elko Kr�mar, GD Ševa, St. Gallen
13. Ru�a Studer, HKUD Fala, Schaffhausen
14. Emilija Herceg, Fachverein Interkulturelle Vielfalt, SG, Udruga roditelja HDŠ, Kirchberg SG
15. Dragica Bo�i�, Hrvatski kulturni centar, HKC Arbon
16. Nada Strasser, Hrvatski kulturni centar, HKC Arbon
17. Mladen Mari�, HŠD Zagreb, Arbon
18. Hrvoje  Cvitanovi�, Generalni konzul RH u Zürichu

Dnevni red:

• Uvodna rije� Generalnog konzula
• Kratko predstavljanje svih nazo�nih
• Dogovor za sastanak broj dva i za okupljanje odbora za razvitak ljudskih potencijala za Hrvate na podru�ju isto�ne Švicarske

Kratki osvrt na situaciju „sad“:
Integracija, migracija, hrvatski jezik, polo�aj i resursi naših ljudi nisu samo trajni procesi  osobnih i profesionalnih iskustava i znanja  nego i nove mogu�nosti koje se otvaraju pojedincima i zajednici. Naime, budu�i da se promjene u okru�enju nikad ne zaustavljaju i proces organiziranja se odvija neprekidno, na  potezu je i naša aktivnost. Mali broj ljudi koji su izašli na izbore i referendum je samo pokazatelj koji je izazvao pitanja: ZAŠTO?, koji su razlozi? Fragmentacija razmišljanja i nu�enja rješenja pitanja dijaspore bazirana je na parcijalnim uvidima i pokrenula je na površinu novonastale situacije potreba i o�ekivanja. Nastala je potreba koja zahtijeva pripremu terena, sa�enje novih ideja te njihovo njegovanje. Zahvaljujem Nadi Strasser što je operativno pratila moja zapa�anja i na jednostavan na�in krenula u hrabri pothvat realizacije.

 Svaki proces promjene obuhva�a:

• Osobni interes sudionika
• Umre�avanje
• Nova praksa i novi bolji rezultati (Iniciranje nekoliko pilot projekata)

Ovo su istovremeno i ciljevi koje smo Nada Strasser i ja postavile prije bilo kojeg operativnog koraka. Ovaj sastanak je konzultativni, gdje nam je svima otvoreno pitanje da li mo�emo i ho�emo.

Hrvoje Cvitanovi�, Generalni konzul RH u Zürichu

Uvodna rije� gospodina Hrvoja Cvitanovi�a, Generalnog konzula RH u Zürichu:
„Doista Vam se zahvaljujem na pozivu što je dobar znak, jer daje vjeru da mo�emo raditi zajedno. Kad ka�em, zajedno raditi, mislim  za po�etak kako se mo�emo na�i zajedno. Velika je rupa u komunikacijama, izme�u udruga i izme�u Hrvata. Popisi udruga nisu aktualni, pokušavam do�i i do gospodarstvenika i do mladih. Imam osje�aj nastao je vakuum."

„Krenimo s dru�enjem u nadle�nosti Republike Hrvatske.“- bio je srda�ni poziv gospodina Cvitanovi�a na suradnju.

U svom izlaganju predlo�io je formiranje grupe koja bi mogla funkcionalnije djelovati.
S posebno pa�nje, objasnio je situaciju, „jeste“ s našim mladim ljudima. Prva generacija nije imala priliku naobrazbe i djeca su presko�ila roditelje sa svojim znanjem. Djeca i roditelji su navikli na taj vakuum koji ve� godinama nose sa sobom. Republika Hrvatska je isto propustila puno mogu�nosti rada s Hrvatima izvan svojih granica. Novonastala situacija je takva kakva jeste i ona poziva na pa�nju, na pa�nju sviju nas. Polaganim i sigurnim koracima situaciju trebamo po�eti mijenjati i to sa participacijom sviju nas.

Gospodin Cvitanovi� je pozvao Hrvate u Švicarskoj na jedan otvoreni razgovor, strategija njegovog rada se ne temelji na nametanju nego podr�ava, kako je sam lijepo izjavio: "Ne krov, nego lepeza“. Podršku koju mi mo�emo o�ekivati je na idejama koje mi dajemo.

Gospodin Cvitanovi� je mišljenja kako u Švicarskoj ima još puno toga za napraviti i dijeli mišljenja nazo�nih. Suradnju sa kantonalnim upravama je potrebno intenzivirati i sa švicarske strane dolazi jako puno razumijevanja. Klju� suradnje je kako sa strane Švicaraca postoji mogu�nost i �elja za suradnju. Na  nama je sa izvrsnom komunikacijom pristupiti i uraditi nešto za sebe, za zajednicu u kojoj �ivimo i za boljim pozicioniranjem hrvatskog imi�a. Naša aktivnost �e donijeti rezultate, sve više ljudi �e �uti za Hrvatsku, stvara se jedna bolja kolektivna percepcija, slika kako nas drugi vide donosi svima nama boljitak.

Mi gradimo suradnju na odnose Švicarske i Hrvatske što uvjetuje bolju i kvalitetniju gospodarsku suradnju. U svom daljem izlaganju gospodin Cvitanovi� je izvijestio o radu u Zürichu, s udrugama. (vidi arhiva.croatia.ch). Na kraju svog izlaganja, koje su nazo�ni s posebnom pa�njom pratili, naglasio je kako je potrebno otvoriti komunikacijski kanal i kako sa sinergijom resursa sviju nas stvaramo uvjete koji su temelj za dalji rad.

Rad sa udrugama javnosti je otvoren na portalima arhiva.croatia.ch , hrvati.ch i hrvati.com

Slijedi kratko predstavljanje udruga po mjestu sjedenja:

Dragan Jurki�, MNK Croatia 97, Appenzell

Sa svojim �arom komunikacije i sportskim rezultatima Dragan Jurki� je predstavio dvoranski malonogometni klub MNK Croatia 97 Appenzell.

Manda Liechti, HKUD Posavina, SG, Gossau

Jelica Ivandi� i Marica Miji�, HKUD Posavina, SG, Gossau

U St. Gallenu djeluje vrijedna folklorna skupina HKUD Posavina koja je predstavljena sa tri svoja �lana. Mlade �ene pune energije i elana u�e nove generacije svoje kulturne vrijednosti.

An�elko Kr�mar, GD Ševa, St. Gallen

Glazbena grupa Ševa poznata po svojim nastupima i omiljena glazbena skupina od strane Švicarca predstavljena je od gospodina Kr�mara.

Ru�a Studer, HKUD Fala, Schaffhausen

Gospo�a Ru�a Studer iz SH predstavlja udrugu Fala koja sa 34 godine postojanja dovoljno govori o velikom zalaganju o�uvanja i njegovanja hrvatske kulture i tradicije. Tko nije �uo za Falu?

Vlado Franjevi�, Fachverein Interkulturelle Vielfalt, St. Gallen

Vlado Franjevi� ,priznati umjetnik i pisac iz Liechtensteina, koji svojim djelima slikovno  izra�ava što i gdje je dom, koji sa svojim umjetni�kim instalacijama Spirala i plus i minus sti�e popularnost u umjetni�kim krugovima cijelog svijeta, predstavio je strukovnu udrugu Me�ukulturna raznolikost, Fachverein Interkulturelle Vielfalt.

Mladen Terek, HKC Arbon

Mladen Terek je predstavnik Udruge roditelja i participirao je svoje znanje u integracijskoj strategiji integracije stanaca u gradu Rorschach, SG.

Slijede doma�ini iz Arbona, sportski klub Zagreb i Kulturni centar.

Mladen Mari�, HŠD Zagreb, Arbon

Sportski klub Zagreb je ve� godinama mjesto sportskih dru�enja naših ljudi iz okolice, s ovim rije�ima je ovu sportsku udrugu predstavio njen predsjednik Mladen Mari�. 

Nada Strasser, HKC Arbon

Kulturni centar Arbon predstavila je Nada Strasser. Suradnja  sa Švicarskom gradskom upravom i sudjelovanje Hrvata, organiziranje dolaska glazbenih udruga, prvenstveno djece iz domovine, suradnja sa svim hrvatskim udrugama u široj okolini, kao što su Hrvatski kulturni klub i udruge roditelja po cijeloj Švicarskoj kao i organizacija projekata s MATIS Split su opširan anga�man gospo�e Strasser i �lanova ovog kulturnog centra.

Dragica Bo�i�, HKC Arbon

Ignacije Dreno, HŠD Zagreb, Arbon

Antun Gubi�, HKM Arbon

Dra�en Novosel, Matija Gubec, Schaffhausen

Marko Pranji�, HŠD Zagreb, Arbon

Mladen Humljan, Udruga roditelja u�enika HDŠ, Arbon

Emilija Herceg, Fachverein Interkulturelle Vielfalt, SG, Udruga roditelja HDŠ, Kirchberg SG

Izdvajamo pitanja po temama:

• Hrvatski jezik

Republika Hrvatska postaje 28. �lanica EU. U Europskoj Uniji vodi se pa�nja o jezi�noj dizerfikaciji i na snazi je zakon o jeziku. Ustav RH, �lanak 12, ka�e kako je slu�beni jezik RH hrvatski jezik. Do sad se u švicarskoj svakodnevici na svim razinama, po�evši od prevoditeljskih vladinih i kantonalnih vlasti pa sve do poduzetni�kih prevoditeljskih ureda naš jezik zove  bosnisch/serbisch/kroatisch. Ulaskom Hrvatske u zajednicu EU nastaje druga situacija za pravno pozicioniranje hrvatskog jezika. Dr�ave gube kontrolu u procesu globalizacije, ali dobivaju na utjecaju. U postmodernom vremenu za kreiranje našeg autenti�nog imi�a je potreban naš jezik. Ako imi� shvatimo kao skup kognitivnih, afektnih i vrijednosnih percepcija i pozicija zasnovanih na povjerenju onda jezik naš svagdanji zauzima va�nu ulogu.

• Hrvatska dopunska škola

Nepravilnosti prijevoda na stranicama ministarstva RH i brošurama koje su u opticaju u Švicarskoj otvara više pitanja o radu, provedbi i financiranju Hrvatske dopunske škole.

• Suradnja sa švicarskim kantonalnim uredima na podru�ju bolje integracije

Naša o�ekivanja od strane javne diplomacije je snaga komunikacije gospodina Cvitanovi�a. Sa svojom i našom komunikacijom mo�emo prilagoditi razli�itost iznutra i univerzalnost izvana sa stvarnim poticanjem obrazaca interkulturalne tolerancije.

• Mogu�i pilot projekti na pozicioniranju hrvatskog imi�a.

Uz promjenu temeljnih na�ina razmišljanja, sagledavanju dijelova prema cjelini, nepercipiranja ljudi kao bespomo�nih objekata, nego kao aktivnih sukreatora  svoje stvarnosti, reagiranja na sadašnjost prema budu�nosti, sagledavanja me�uljudskih odnosa i stvaranja zajedni�kog mišljenja mogu�e nam je staviti u pogon sve naše resurse i stvoriti zdravi ljudski potencijal.

• Suradnja sa hrvatskim institucijama

Bolja povezanost sa svim hrvatskim institucijama je dio naše strategije za stvaranje jedne strategije s idejom vodiljom osje�aja MI.

Gospo�a Nada Strasser je u znak zahvalnosti
darovala gospodinu Cvitanovi�u slatki pozdrav iz Arbona

Sastanak je završio u 22.30

Sljede�i sastanak �e se odr�ati 7. svibnja u 19.00 sati u istim prostorijama.

Veselimo se sljede�em dru�enju sa svima vama i zahvaljujemo na dolasku.
Mogu�e to�ke  dnevnog  reda molimo pošaljite na adresu: e@cro.ch ili emilijaherceg@bluewin.ch

Za sve one koji se ne koriste e-komunikacijom mo�ete svoje prijedloge prenijeti i telefonom:
079 410 68 69

Foto zapis

Zapisnik: Emilija Herceg,
fotografije Nada Strasser,
dizajn i za portal pripremio: Zvonimir Mitar