ADSL ili kako br�e na Internet?

Sto je ADSL ?

Asymmetric Digital Subscriber Line (Asimetricna Digitalna Korisnicka Linija)
ADSL Tehnologija pripada porodici xDSL Tehnologija koja upotrebljava postoje�i telefonski kabel za brzi pristup Internetu. Konkurencija je to pristupu najrasprostranjenijoj analognoj ili ISDN tehnologiji koju ve�ina nas poznaje ili koristi.
xDSL tehnologija upotrebljava �itavi upotrebljivi spektar prijenosa postoje�eg kabla s kojim je korisnik spojen na centralu.Analogni ili digitalni telefonski signali mogu nesmetano od ADSL signala istovremeno biti prenoseni preko jednog kabla sto pak zna�i da korisnik ADSLa mo�e istovremeno telefonirati, faxati i surfati intrnetom. Velika prednost ADSLa je i ta, �to jedan priklju�ak mogu dijeliti vi�e korisnika ili kompjutora, npr. otac u dnevnoj sobi mo�e surfati Internetom, dok istovremeno sin u drugoj sobi mo�e slati email.

Koje su prednosti ADSL ?

� brzina
Za privatne korisnike trenutno su dostupne brzine od 2048/352 Kbps, 1024/256 Kbps, 512/128 Kbps i 256/64 Kbps.
Primjerice 512/128 otprilike je 8x brzi od ISDNa (64 Kbps).
� stalna/permanentna povezanost sa Internetom
S obzirom na to da se ADSL priklju�ak pla�a pau�alno i da ta tehnologija ne smeta pri telefoniranju mogu�e je odr�avati stalnu spojenost s Internetom.
Iz toga proizlazi
� permanentno slobodna telefonska linija

� sigurnost
direktna povezanost sa Internet dobavlja�em (Internet Service Providerom)
� mogu�nost podjele
spajanjem vi�e PCa u " nec " i povezivanje tih preko ADSL Routera, mogu�e je podijeliti jedan ADSL priklju�ak izme�u vi�e PC. Svi priklju�eni PCi mogu istovremeno koristiti se Internetom ne smetaju�i jedan drugom.
� relativno jeftina instalacija
s obzirom na tip priklju�ka koji korisnik ima (Analog ili ISDN) postoje razlike u instalaciji
Za Analogni priklju�ak potrebno je imati Analogni ADSL Modem/Router, Ethernet Karte, Filter koji dolazi izme�u Telefonskog priklju�ka i samog Telefona.
Za ISDN priklju�ak potrebni su ISDN ADSL Modem/Router, Ethernet Karte i Spliter koji dolazi ispred ISDN NTa, a nalazi se izmedu telefonskog priklju�ka i Modem/Routera.

Za koga se isplati ADSL?

S obzirom na cijene priklju�ivanja od ca.100-150 sFr, potrebnog Hardwarea ( ADSL Routera ili Modema i Netzwekkarte ) ca. 600.-sFr te mjese�ne pristojbe dobavlja�u 50.-100.sFr (256/64 Kbps) ADSL se isplati u prvom redu za publiku koja mnogo koristi Internet bilo za rad ili zabavu ili pak one koji Internet koriste kao bazu podataka (puno skidaju sa Interneta)
Uzmemo li u obzir da minuta spajanja sa dobavljacuem kosta izmedu 08:00 i 17:00 ca. 2.sFr zaklju�ujemo da nam se ovaj nacin priklju�ivanja Internetu ne vode�i naravno ra�una o brzini, isplati pri otprilike 30 sati mjese�no. Ovdje navedene cijene variraju s obzirom na dobavlja�e i �eljeni abonament.

Nedostaci ADSLa

Velika mana ADSLa je ta �to nije svima pristupan.
Uvijeti za dobivanje ADSLa su ;
� za to pripremjena centrala na koju je korisnik priklju�en
To je mogu�e provjeriti kod svakog Internet dobavlja�a na njihovim Internet stranicama ili pak putem telefona ako jo� nemate pristup Internetu. Potrebno je samo znati Va� osobni broj telefona/priklju�ka.
� sam priklju�ak mora biti ADSL kompatibilan
Postoji niz prepreka kao npr. prevelika udaljenost od centrale, aktivni elementi mre�e koji inkompatibilni sa ADSL-om, i drugi.

Da li i Vi mo�ete imati ADSL i kako ga realizirati potrebno je provjeriti kod Intrenet dobavlja�a za kojeg se odlu�ite. Ima i razlika u cijenama a i u ponudi.

Gdje mo�emo naru�iti ADSL?

� Privatni korisnici i firme mogu ga naru�iti kod jednog od Internet dobavlja�a npr. bluewin. riodata, tiscali, vtx, econophone, profitel , cybernet, i mnogih drugih
� Internet dobavlja�i mogu ga naru�iti kod swisscoma pod uvjetom da su kao takvi registrirani. Za njih ne vrijede gore navedene cijene a niti usluge koje iz tog proizlaze.

Va�no je napomenuti da se s obzirom na to da koju vrstu priklju�ka posjedujete (Analogni ili ISDN prikljucak) sam postupak priklju�ivana i za to potrebni materijal mijenjaju, �to na cijenu i ponudu nemaju velikog utjecaja.

Robert Taka�