Ra�unalo i Internet

Blagoslov ili prokletsvo postmodernoga doba ili ne�to tre�e

" Dok �itate ova slova ve� ste odvojeni od svoje okolice i opasnost vam prijeti da se probudite i budete vje�no sami." Tako tvrde kulturni pesimisti koji Internetu pripisuju osobine koje �ovjeka dovode do ovisnosti iIi do samo�e. Internet je kriv ako se rastanete od obitelji ( ve�inom zena, jer ona �eka s ve�erom dok je mu�karac taj koji rabi tehniku). Smak svijeta se prognozira nakon svakog tehni�kog napretka; tako je bilo i kod otkri�a kina ili telefona. Komunikacija koja je li�ena dodira o�iju i u�iju, osjetila i mirisa naziva se i nenormalna, virtualna komunikacija.

Dok �itate ova slova, mozda tehnooptimisti ka�u da time ulazite u neograni�eno polje osobnog razvitka i otvara vam se pogled u svijet i vi ste �imbenik koji rje�enje svih svojih potreba i snova mo�e odmah ostvariti pravilnim na�inom rukovanja tehnikom. Prof. dr. K.Sch�nenberger sa sveu�ilista u T�bingenu je proveo znanstveno ispitivanje u obliku intervjua s korisnicima Interneta i do�ao do empirijskih rezulata koji mitove o Internetu pokapaju . Ispitanici koji se slu�e Internetom u svoje slobodno vrijeme su odgovorili da njima Internet zapravo pro�iruje vidokrug i mogu�nost komunikacije s okolinom. Iako su ga kupili iz nekih op�ih i "mutnih" razloga koji su imali s gore navedenim mitovima veze (bit ce lak�e s Internetom ili kao statusni simbol), slu�enje Internetom im je omog�ilo da svoj �ivot ne�to udobnije urede ali nikako da zbog interneta pate ili ne�to bitno propuste kako to tvrde kulturni pesimisti.

Prof. dr. K. Sch�nenberger se pita za�to netko ima potrebu Internet sotonizirati ili od njega praviti an�ela. On dolazi do zaklju�ka, da je u kompliciranom svijetu globalizacije Internet jedna vrsta trojanskog konja koji slu�i za sve vrste projekcija. Mnogo je teza da Internet "upravlja" �ovjekom a ne obratno ili na Interentu se doga�aju jedino nove i zanimljive stvari ili Internet slu�i za stvaranje demokracije i kao neovisni medij mo�e svijet uzdrmati iz temelja ili pak u Internetu se nalazi pornografija, nacizam, rasizam kao dio diskursa onih koji glavinjaju medijima i glavama korisnika. Prof .Sch�nenberger zaklju�uje da je Internet samo medij preko kojega ljudi �alju i prenose svoje ideje, ali ono sto se odigrava, odigrava se u stvarnosti, na koju obi�ni gra�anin ima sve manje utjecaja. Zato je te�ko iskorijeniti sve mitove o Internetu koje sami stvaramo ili koji nam se preko drugih medija serviraju (radija, telvizije, nonovina).

- Internet je poligon u kojem se dogadja to�no ono �to se i ina�e doga�a u realnosti jer i virtualna realnost je realnost. Na Internetu se moze prona�i mnogo podataka ali ne i "znanje", iako mnoge �kole i u �vicarskoj �ele ve� u vrti�u svakom djetetu pokloniti laptop da mo�e sudjelovati u svojoj budu�nosti.

- Na Internetu se mogu prona�i vijesti, ali se ne mo�e prona�i rije�enje da se lo�a vijest pretvori u dobru. Na Internetu se mo�e upoznati jedna osoba preko CHATTA ali se ona mora sresti u realnosti da provjerite je li �iva.

Mnoge obitelji stranaca smatraju Internet-prikljucak neophodnim za svoju djecu. Valjda misle da im omogu�uju bolju budu�nost, kupuju�i presti�nu kutiju. Mnoge obitelji srednjeg stale�a �ele svoju djecu odgojiti bez televizije i interneta, jer misle da time djeca gube gra�ansku kulturu koja se sastoji od koncerata, kazali�ta, do�ivljaja koji nisu na ekranu.
Ova dva stava postoje i me�u nama Hrvatima ovdje u �vicarskoj. Mi koristimo Internet u okvirima osobnih potreba i smatramo da je njegova uloga u budu�nosti velika, ali da smo mi koji �itamo ili stavljamo informacije na njega odgovorni i dovoljno odrasli da razlikujemo korist medija i njegovu eventualnu �tetnost i odlu�imo kojim putem i kako komuniciramo. Jer jo� uvijek je �ovjek koji upravlja svijetom a ne ra�unalo kao �to je �vicarski pisac F. D�rrematt predvidio u jednoj svojoj pri�i.

Dragica Raj�i�

26.02.2002.