Sto je to Powerline ili PLC ?

Spominju�i Powerline ili PLCu mislimo na novu tehnologiju koja nam omogu�uje da telefoniramo ili da surfamo po Internetu tako da telefon ili PC spojimo u uti�nice za struju. Powerline u stvari zna�i da se ubudu�e strujna mre�a mo�e koristiti za niz telekomunikacisjkih servisa.
Na po�etku bilo bi zanimljivo napomenuti da komunikacija preko svima nam poznate 220/230V strujne mre�e i nije ba� novo otkri�e. Ona se ve� du�e vrijeme koristi npr. kod portofona i babyphonea ili npr. za paljenje i ga�enje uli�ne rasvjete.

�injenica da je strujna mre�a osmi�ljena za prijenos energije a ne informacija, bila je dosada najve�a prepreka za po�etak kori�tenja strujne mre�e i u telekomunikacijske svrhe koje bi bile prilagodene suvremenim potrebama. Tehni�ki gledaju�i taj problem nije bilo te�ko rije�iti, vi�e pa�nje moralo se posvetiti zakonskim pravilnicima i normama koje sve to reguliraju.
Spominju�i norme va�no je spomenuti dvije od njih tzv.Celenec norme ; EN 50065 i EN 55022 koje odre�uju tj. ograni�avaju spektar frenkvencija koje se smiju koristiti za prijenos telekomunikacijskih signala putem strujog vodi�a. To su frekvencije od 9 kHz do 148,5 kHz koje omogu�avaju brzine signala do 150 kbit/s i druga, od 1,6 MHz do 30 MHz koja omogu�ava brzine do 5 Mbit/s. Te norme uvedene su kako bi se sprije�ilo kori�tenje previsokih frekvencija za prijenos signala. Sigurno �ete se pitati a za�to ne? U tom slu�aju vodi�i struje postali bi visokofrekventne antene koje bi najvjerovatnije bile vrlo �tetne za zdravje.
Svi prijenosnici ili vodi�i signala tj. kablovi koji su predvi�eni za prijenos informacija, npr. TV, radio, telefon, imaju ne�to zajedni�ko , a to je da su za�ti�eni od vanjskih (prema kablu) i unutarnjih (kabla prema vani) elektromagnetsih zra�enja. Vodi�i za struju koji se standardno upotrebljavaju u ku�anstvima NISU za�ti�eni od elektromagnetskih zra�enja.
Istra�ivanja koja su se radila u toku razvijanja Powerlina pokazala su da je mnogo lak�e za�tititi �itavu mre�u od elektromagnetskih smetnji negoli �tititi sam korisni signal u mre�i.

�itava mre�a podjeljena je u dva segmenta.

Prvi dio je vanjski (vanjska mre�a ) ili tzv. Outdoor , dio od Trafo stanice do ku�anstva koja koristi niske frekvencije do 5MHz.
Drugi dio je unutarnja mre�a ili tzv.Indoor, dio koji se nalazi u samom ku�anstvu, od mjernog sata do uti�nica, a koristi frekvencije >20MHz.

Bitno je napomenuti i to da korisni�ki signali ne putuju cijelim putem kroz strujnu mre�u nego samo djelomi�no, naime od trafostanice pa nadalje signali putuju telefonskim kablovima koriste�i postoje�e telekomunikacijske mre�e.
Kao mali nedostatak Powerlinea pozivaju�i se dostupne informacije sigurno treba spomenuti i tzv. Bandwith-sharing, �to zna�i da se jedan priklju�ak iz lokalne trafostanice dijeli sa ostalim korisnicima usluge i to da ako nestane struje nestaje i komunikacije.

Vec danas je teoretski mogu�e Powerline tehnikom prenositi informacije brzinom od 4.5 Mbit /sec. Brzina preko ISDN je 64 kB po kanalu, sto znaci da Powerline pru�a mogu�nost vi�e nego 30 puta ve�e brzine od ISDNa. Najavljuju se brzine i do 20 Mbps. Koriste�i postojecu strujnu mre�u mogu�e �e biti odr�avati stalnu "High Speed" povezanost sa internetom.
Mre�a koju koristi Powerline prisutna je svugdje gdje ima struje,a to iznosi grubo re�eno oko 95% pokrivenosti stanovni�tva.
Powerline je od posebne va�nosti za nerazvijene zemlje gdje je penetracija telefonske mre�e jo� jako mala, kao npr. u ve�ini zemalja Afrike i u Aziji, pa se o�ekuje da bi pomo�u strujne mre�e nerazvijene zemlje mogle br�e uklju�iti u Internet i telekomunikacije. Globalno gledaju�i postoji znatno ve�i broj potencijalnih potro�a�a nego pri kori�tenju telefonskog priklju�ka.
Ako je vjerovati producentima, mogu�nosti kori�tenja osim u internetu postoje i u telefoniji, automatizaciji zgrada, tehnici sigurnosti itd.
Za budu�e korisnike Powerlinea bit �e nepotrebno, a to je treba naglasiti jedna od dobrih strana nove tehnologije, postavljanje kablaze za povezivanje vi�e ra�unala u korisni�ku mre�u. Za pretpostaviti je da ce ta �injenica biti jako zanimliva za tvrtke koje �e se odlu�iti za kori�tenje Powerlinea.U svrhu povezivanja ra�unala u mre�u mo�i �e se koristiti ve� postoje�e uobi�ajene uti�nice za struju koje su takore�i vec svuda dostupne.

Distribucija Powerlinea u �vicarskoj po�ela je u podru�ju Fribourga zahvaljuju�i suradnji Ascoma koji proizvodi tkz. PLC Adapte-re i " Freiburgischen Elektrizit�tswerken "koji u tu svrhu ustupa mre�u.

acess-point




PLC - adapter

Kao Internet Provider za sada je u igri samo sunrise.
Cjene su pau�alne i kre�u se mjese�no od 69 sFr. za 384 kBit/s do 309 sFr. za 768 kBit/s, cjena PLC Modema je oko 420 sFr. no on se mo�e i iznajmiti. Jednokratna naknada pri spajanju iznosi od 70 - 200 sFr.

A koliko �e ova tehnologija stvarno biti rasprostranjena i mo�i biti konkurentna ostalim tehnologijama *brzog interneta"najbolje �e pokazati vrijeme.