Mr. Luka Mili�i�, predsjednik Uprave Dalekovoda
Dalekovod je drugu godinu za redom dobitnik
Zlatne kune kao najbolja velika tvrtka u Hrvatskoj. Tvrtka se
bavi projektiranjem, proizvodnjom, izgradnjom, a specijalizirala
se za in�enjering-usluge elektroenergetskih, prometnih i telekomunikacijskih
objekata.
Uz Zlatne kune, Dalekovod je i dobitnik
presti�ne nagrade "Najbolje gra�evinsko poduze�e u jugoisto�noj
Europi", magazina Finance Central Europe iz Londona, tako�er
u zadnje dvije godine.
O uspjesima Dalekovoda i poslovnim planovima razgovarali smo s
predsjednikom Uprave tvrtke mr. Lukom Mili�i�em.
P: Dalekovod ve� drugu godinu za redom
dobiva Zlatnu kunu u kategoriji velikih tvrtki. Kako tu nagradu
dodjeljuju va�i kolege poduzetnici, �to je prema va�em mi�ljenju
razlog da vas smatraju najboljom tvrtkom u protekle dvije godine?
O: Dalekovod od 1999. godine neprestano ostvaruje zna�ajan kvantitativni
i kvalitativni rast koji se o�ituje u rezultatima poslovanja na
kraju svake poslovne godine. U tom smo razdoblju pove�ali ukupan
prihod �etiri puta. U me�uvremenu smo zna�ajno ulagali u strojeve,
tehnologije, informatiku i ljude tako da danas s ponosom mo�emo
re�i da je, pokraj obnovljenog i moderniziranog strojnog parka,
na�a najve�a komparativna prednost i snaga u ljudskom potencijalu,
velikom broju visokokvalificiranih i stru�nih ljudi koji jako
dobro poznaju i posao i tr�i�te.
Zatim, ve� drugu godinu za redom dobitnici
smo priznanja kao najbolja gra�evinska tvrtka u jugoisto�noj Europi,
�to o�ito potvr�uje da smo na pravom putu i da na�a vizija biti
lider u svojoj djelatnosti u srednjoj i jugoisto�noj Europi, dr�i
vodu. Vjerujem da su to osnovni razlozi za�to su nas i ove godine
prepoznali HGK i na�i kolege poduzetnici. No, iz sporta, a i iz
svijeta biznisa znamo da je jedno posti�i uspjeh, a drugo - mnogo
te�e - odr�ati ga. Zato smo s ovim priznanjem izuzetno ponosni,
ono nas obvezuje, ali i poti�e na nove poslovne uspjehe.
P: Koliko su vi�e nego dobrim rezultatima
Dalekovoda pridonijeli infrastrukturni projekti u Hrvatskoj, koji
su bili u velikom zamahu proteklih godina i kako �e se njihovo
usporavanje odraziti na poslovanje va�e tvrtke?
O: Hrvatska je u proteklom razdoblju bila prisiljena intenzivno
ulagati u svoju infrastrukturu, a smatramo da �e tako biti i ubudu�e.
U po�etku je to bila elektroenergetika, potom ceste, a do�i �e
i doba kad �e se ve�a pa�nja posvetiti i �eljeznici. Kako je Dalekovod
ve� dugo pozicioniran na tr�i�tu radova i proizvoda za navedenu
infrastrukturu, a kako svojim ljudskim, strojnim i financijskim
kapacitetom mo�e od svih subjekata na hrvatskom tr�i�tu najkvalitetnije
odgovoriti tim izazovima, logi�no je da zna�ajno participiramo
u tim poslovima.
To je razlog da smo proteklih godina bili
u zamahu, a iz ve� navedenih razloga, o�ekujem to i u budu�nosti,
i to ne samo zbog situacije na doma�em tr�i�tu, ve� i zbog sna�nog
izlaska u inozemstvo �ije pripreme ve� dulje traju, a u posljednje
vrijeme se sve vi�e ostvaruju s tendencijom daljeg rasta.
P: Koji su poslovni rezultati Dalekovoda
za 2004. godinu? Koliki je udio izvoza u ukupnim prihodima? Kakva
su vam o�ekivanja za ovu godinu?
O: Prema preliminarnim i nerevidiranim rezultatima poslovanja
za 2004. godinu, Dalekovod �e ostvariti ukupan prihod 1,25 milijardi
kuna i dobit prije oporezivanja 90 milijuna kuna, uz udio izvoza
24 posto u prihodu od prodaje. Kako ti pokazatelji imaju trend
kontinuiranog stabilnog rasta u proteklom razdoblju, te zbog ve�
sad ugovorenih poslova, o�ekujemo da �e se to nastaviti i u budu�nosti.
P: Strategija Dalekovoda je �irenje
na tr�i�tima ili samostalno ili kroz konzorcije. Za�to niste u
konzorciju doma�ih tvrtki koje se natje�u za gradnju dionice autoceste
Dugopolje-Plo�e?
O: To�no je da Dalekovod gradi svoj nastup na tr�i�tu infrastrukturnih
objekata na osnovi vlastita grozda tvrtki i u konzorciju s doma�im
gra�evinskim i elektroenergetskim poduze�ima. No, natje�aji koji
su provedeni za izgradnju dionice autoceste Dugopolje-Plo�e bili
su koncipirani na na�in da su pru�ali mogu�nost nu�enja izrazitim
gra�evinarima.
To je i razlog za�to nas nema na popisu
dobitnika. No, znaju�i na�e sposobnosti kao i potrebu svih gra�evinara
da kooperiraju na radovima za opremanje autocesta i tunela, te
rje�avanju energetskog napajanja tih objekata, to sa sigurno��u
vjerujemo da �emo se na�i u realizaciji te dionice autoceste u
suradnji s konzorcijem doma�ih gra�evinskih tvrtki.
P: Radnici dr�e vi�e od 50 posto dionica
tvrtke. Kako to da je me�u 10 najve�ih dioni�ara Dalekovoda i
Zagreba�ka banka?
O: Moram vas ispraviti, �to sada�nji, a �to biv�i radnici Dalekovoda
dr�e danas, nakon dva uspje�no provedena programa radni�kog stjecanja
dionica (ESOP) vi�e od 80 posto dionica tvrtke, tako da ni jedna
fizi�ka osoba nema vi�e od jedan posto u svome vlasni�tvu.
Razlog �to u podacima Sredi�nje depozitarne
agencije figurira Zagreba�ka banka kao jedna od deset najve�i
dioni�ara je u �injenici da su 30-ak posto dionica Dalekovoda
radnici kupili kreditom iste banke, pa ona ima fiduciju nad tim
dionicama dok se kredit ne otplati.
P: Koliko Dalekovod ima ukupno dioni�ara?
O: Broj se naravno svaki dan mijenja, sada ih ima oko 1200. P:
Koji su vam planovi na doma�em i inozemnim tr�i�tima, planirate
li dalje akvizicije? O: Pokraj akvizicije koje smo dosad proveli
kupnjom ve�inskog paketa dionica Tvornice konstrukcija i stupova
u Doboju, pu�tanja u rad moderne cin�aonice u Dugom Selu, posjedovanja
tvrtki-k�eri u Njema�koj, Poljskoj, Sloveniji i BiH, ovih smo
dana osnovali predstavni�tvo u Norve�koj pripremaju�i se tako
na o�ekivane dolaze�e poslove u toj zemlji i na Islandu.
Osim toga, ve� dugo radimo na pripremama
za akviziciju jednog poduze�a u Srbiji i Crnoj Gori, �to je sve
na tragu ostvarivanja vizije i misije koju smo pred sebe postavili.
P: O kojim se to poslovima u Norve�koj
i na Islandu radi, a za koje se, kako ka�ete, Dalekovod priprema?
Gdje tu va�a tvrtka vidi svoju �ansu?
O: Na Islandu smo ovih dana dobili posao isporuke na�ih proizvoda
ovjesnog i spojnog materijala za dalekovode u vrijednosti tri
milijuna eura, a u Norve�koj je u tijeku odabir ponu�a�a za projektiranje,
proizvodnju i monta�u visokonaponskih dalekovoda i u naju�em smo
krugu da dobijemo posao velike vrijednosti.
P: Na dodjeli Zlatne kune najavili ste
da �e Dalekovod osim najboljeg poduze�a iz svoje bran�e u jugoisto�noj
Europi uskoro postati i najbolji u srednjoj Europi. Na koji na�in
to namjeravate postati?
O: Me�u ostalim, rekao sam da smo osnovali poduze�e u Var�avi.
Ujedno smo certificirali-homologirali na�e proizvode za elektroprivredu,
ceste i �eljeznice, a prvi poslovi za �eljeznice su ve� po�eli.
Autor Razgovarao Josip Bohutinski,
Ve�ernji list
