|
Konkurentnost hrvatskog
gospodarstva u slobodnom padu
Nedavno izvje��e Hrvatskog nacionalnog vije�a za konkurentnost je
jako zabrinjavaju�e. Hrvatska je izgubila jo� 12 mjesta i sada se
nalazi na 79. mjestu od ukupno 104 promatranih zemalja u svijetu.
Bugarska i Rumunjska ('Vjesnik' od 5.07.2005) su nas pro�le tako
da danas samo Albanija je u Europi iza nas. Vidi attachment http://www.vjesnik.hr/html/2005/07/05/Clanak.asp?r=gos&c=1
Poznata je �injenica da su konkurentnost tj. rentabilitet poduze�a,
a i nacionalnog gospodarstva, usko vezani za nivo korupcije zemlje.
TI - Transparency International, subvencioniran po Svjetskoj banci,
posmatra korupciju svake zemlje u raznim sektorima, kako bi iz toga
zaklju�ili koliki je rentabilitet privrede. Ta uska korelacija korupcije
i konkurentnosti je o�evidna tako na pr. Finska je po korupciji
na poziciji 1 (najmanja korupcija u svijetu), a istovremeno je njeno
gospodarstvo najrentabilnije, dakle isto pozicija 1. Sve skandinavske
zemlje su po jednom i drugom me�u 10 prvih u svijetu. Dakle disciplina,
po�tivanje zakona pravne dr�ave, a ne volje pojedinaca.
2003. godine TI je stavio Hrvatsku po korupciji na 59. mjesto. Taj
isti TI u listopadu 2004. stavio je Hrvatsku na 67. mjesto ('Ve�erni
List' od 20.10.04) . Po direktoru TI - Croatia, Hrvatska gubi rat
protiv korupcije, a prof. J. Kregar: 'Hrvatska se bori protiv korupcije
samo rije�ima'. Interesantno i u listopadu 2004. WEF � World Economic
Forum stavio je Hrvatsku isto na 67. mjesto po konkurentnosti privrede.
U svibnju jedan izvje�taj TI najavljuje daljnji porast korupcije
('Vjesnik' od 21.05.05), a pravosu�e je za 80.7% gra�ana Hrvatske
najkorumpiraniji sektor.
Danas smo na 79. mjestu u svijetu po rentabilnosti, a vjerojatno
onda i po korupciji.
Znamo kako je do�lo do toga. Da se omogu�i plja�ka nacionalih dobara
(privatizacija) i drugih resursa, kao na pr. i onih 27-28 milijardi
dolara do�lih iz inozemstva, morala se je napraviti takva 'pravna'
dr�ava. To je vrlo brzo uspjelo Pa�ali�evoj komisiji i Potrebi�inom
DSV - Dr�avnom sudbenom vije�u. Brzo su bili maknuti s du�nosti
svi sudci koji imaju potrebne moralne kvalitete i zamijenjini s
onima koji to nemaju i koji �e suditi kako im se ka�e. Dakle, ne
moramo se �uditi da nijedan od velikih, na pr.: Kutle, Guci�, �arini�...
nije osu�en i nije morao vratiti ni lipe.
Mislim da ne�emo nikad zaboraviti tragi-lakrdije
na�eg pravosu�a: g�a. Ankica Tu�man nije prijavila svoje ra�une
s vi�e 100'000 DM kod Zagreba�ke Banke. Jedna druga Ankica, revoltirana
i po�tena gra�anka, to je prijavila i tako izgubila svoje radno
mjesto, a Ankica Tu�man bila je oslobo�ena krivnje magi�nom izjavom
S. Sokola za povijest: 'Novac nije imovina!'.
�to Vam se mo�e dogoditi ako ste po�ten i savjestan
policajac u RH i na�ete Va�eg gradona�elnika na prekr�aju, koji
onda bje�i, a Vi ga uhvatite i ustanovite uz sve to da ima previ�e
promila? Ako ne prihvatite mito i ne pocjepate prijavu izgubit �ete
radno mjesto, a on �e i dalje biti gradona�elnik. To su samo neki
od bisera na�eg pravosu�a.
Kad je to tako, onda je jasno da dijaspora, iako vrlo aktivna na
po�etku rata, nema vi�e nikakvog interesa investirati u Hrvatsku.
To su pokazali i mnogobrojni sabori dijaspore u inozemstvu na pr.
onaj u Clevelandu, Pittsburgh-u i... Da su Hrvati u iseljeni�tvu
specijalno 'lijepo' tretirani po sada�njoj vlasti vidi �lanak na
na�em portalu 'Od hrvatskog pravosu�a mogao bi u�iti i David Copperfield'
http://www.arhiva.croatia.ch/drustva/hkk/050707.php
Tako Hrvatska sve vi�e izolira i gubi dijasporu, a ona je mogla
biti prozor u svijet s vrlo korisnim kontaktima, izvorima informacija
i financiranja. No zato je potreban fair play, po�tenje, po�tovanje
dogovorenog, a i pravna dr�ava. Za�to je uspjelo Irskoj, Izraelu,
Italiji, Indiji, pa �ak i Kini, ostvariti tako dobre i korisne veze
s njihovom dijasporom?
Quo Vadis Hrvatska s dugovima koji rastu? Onaj vanjski radi pritiska
MMF-a sporije, sada se novac vi�e posu�uje kod na�ih banaka (91%
banaka je u stranim rukama).
Otac na�eg 'ekonomskog �uda' B. �kegro digao je visoko Kunu i stalno
je govorio: 'To se ne isplati proizva�ati, to �emo uva�ati, uva�ti,
uva�ti... . U stvari on je kontinuirano pomagao svoj uvozni�ki lobby.
Lobby koji ne misli ni na �to drugo, nego kako brzo i lako zaraditi
novac. Me�u njima skoro i nema in�enjera, lije�nika, povjesni�ara
i drugih..., samo ve� generacijama trgovci.
Nekad smo na� uvoz pokrivali s 85% izvoza, a danas
smo spali na svega 45%. Tako na� dug stalno raste, a mi vjerujemo
da �emo s turizmom sve to popraviti. Od toga mogu profitirati samo
oni koji su na moru i imaju ne�to za ponuditi, a tih ima malo. Sad
i ubudu�e ve�ina na�ih gostiju bit �e na�i sjeverni susjedi sve
do Poljske, kojima se je standard popravio, a gdje je sve mnogo
jeftinije nego u Hrvatskoj, hrana, pi�e... i koji su jo� uvijek
skromni i �tedljivi, tako da �e to godinama uglavnom biti picnic-
ili konzerva-turizam. Ostavit �e nam svoje otpatke, a ne novac.
Nemojmo zaboraviti stravi�nu �injenicu, pred 15 godina Hrvatska
je bila mnogo bogatija i naprednija zemlja od svih 10 zemalja, osim
Slovenije, koje su 1.5.2004. u�le u EU. Danas je situacija diametralno
suprotna, sve te zemlje su nas pre�le. Neke, kao na pr. Cipar, i
2 1 puta!
Morat �emo postati skromna, marljiva i po�tena nacija, ostvariti
pravnu dr�avu i rije�ti se grije�nih struktura. To �e biti jako
te�ko. Predsjednik S. Mesi� �esto, kao svojevremeno za 'Novi list'
od 24.12.2002., ka�e: '... U ovoj zemlji ima mo�nih ljudi koji ka�u
da su za ulazak u EU, ali to nije istina, oni vole izoliranu Hrvatsku
kako bi mogli i dalje plja�kati'. Tom prilikom je rekao i: '�elio
bih jedno pravosu�e koje ne�e od suda praviti tragi-circus'. Naravno,
to bi �eljeli svi po�teni gra�ani Hrvatske.
Za portal: I.Sladoljev, Alijansa za pravnu dr�avu
|
|
