Josip Mayer Njema�ka

Ono �to je bilo pogotovo o gospodarstvo interesantno doma�ima, jo� interesantnije je Hrvatima izvan domovine. Na taj na�in, bilo bi neodgovorno i nedemokradski, ovaj vrlo va�an �lanak jednostavno propustiti te ga dalje ne objaviti, baciti ga u korpu za sme�e. Mo�da neki i ne misle tako, mo�da i sami imaju neku ideju, izvolite pro�itati �to doma�i pripremaju.

Prema podacima SSSH, u sivu ekonomiju je uklju�eno oko 400.000 ljudi, te �e nas EU prisiliti da i tu statistiku uklju�imo u BDP

OPATIJA - "Vrijeme je da turizam uvrstimo u stavku izvoza usluga i robni izvoz, a sivu ekonomiju ura�unamo u BDP. Naime, na temelju BDP-a se povla�e sredstva iz europskih fondova", kazao je premijer Ivo Sanader govore�i u srijedu pred 560 sudionika 13. tradicionalnog savjetovanja ekonomista.
Savjetovanje se pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesi�a odr�ava od 16. do 18. studenoga u opatijskom hotelu "Adriatic".
Uvr�tavanje turizma u izvoznu uslugu dovelo bi i do druk�ijih statistika izvoza koji bi se pove�ao i do 70 posto, jer se u ovoj godini prihodi od turizma procjenjuju na 7,5 milijardi eura. Premijer je o�tro odbacio tvrdnje govornika akademika Vladimira Stipeti�a da Hrvatska, �eli li dosti�i EU do 2025., godi�nje treba imati gospodarski rast od 7,2 posto. Iznose�i podatak Saveza samostalnih sindikata Hrvatske da je u sivu ekonomiju uklju�eno oko 400.000 ljudi, Sanader je kazao da �e nas EU prisiliti da i tu statistiku uklju�imo u BDP, jer je to realna kategorija.
Premijer je upozorio i na to da me�unarodna organizacija rada ima druk�iju metodologiju evidentiranja nezaposlenih od Hrvatske, i po tome na�a zemlja nema 17 posto, nego 13,1 posto nezaposlenih u prvoj polovici ove godine, te 13,8 posto u prvoj polovici 2004.
"Sve �to je Hrvatska dosad postigla je sjajno. I ja sam za analiziranje slabosti, ali ne uz zanemarivanje podataka o 15.000 mrtvih uslijed agresije, 7500 ubijenih Hrvata u BiH, 35.000 ratnih invalida u Hrvatskoj i isto toliko u BiH", izjavio je premijer. Prora�un je ocijenio ambicioznim, posebice stoga �to se Vlada njime uhvatila u ko�tac s vanjskim dugom i deficitom dr�avnog prora�una, koji ove godine iznosi 4,2 posto, a za idu�u je planiran na razini 3,3 posto. Vanjski dug nije smanjen, ali je zaustavljen rast evidentan od 2000. do 2003. zadu�ivanjem dr�ave na doma�em tr�i�tu kroz obveznice. To je pomoglo revitalizaciji doma�eg financijskog tr�i�ta.
Sanader je uputio apel bankama da manje kreditiraju stanovni�tvo, a vi�e malo i srednje poduzetni�tvo. Na uspje�ne poduzetnike, kazao je premijer, ne smije se gledati kao da hodaju po rubu zakona. Radi ja�anja poduzetni�ke klime Vlada je smanjila birokratske prepreke, a Sanader je najavio skoro uvo�enje prijave poreza putem Interneta.
Ovih dana Vlada �e javnosti predstaviti i nacionalni program za sprje�avanje korupcije. Siva ekonomija, odnosno poduzetnici i obrtnici koji prakticiraju nedopu�tene radnje �tete radniku, dr�avi, konkurentu, a u kona�nici sami sebi.
Odgovaraju�i na pitanje kako za�tititi �rtve globalizacije odnosno kolateralne �rtve, Sanader je rekao da je nedopustivo �to ljudi od 45 godina ostaju bez posla. Taj trend trebao bi biti zaustavljen skorim usvajanjem zakona o cjelo�ivotnom u�enju koji �e omogu�iti fleksibilnost radne snage.
"Ekonomija nije sve, mnogo je va�nije po�tivanje �ovjeka i njegova �ivota", zaklju�io je Sanader.
Predsjednik Mesi� je putem izaslanika, Dubravka Rado�evi�a, ponovio pro�logodi�nju inicijativu da se u Saboru pokrene ozbiljna rasprava o ekonomskom razvoju Hrvatske kod usvajanja prora�una za idu�u godinu.
Mesi� smatra da Hrvatska mora osmisliti vlastitu strategiju ubrzanog ekonomskog razvitka, ali na osnovama novoga razvojnoga modela. Ciljevi koji se moraju ostvariti, poru�io je, moderna su industrija, ve�i izvoz, niska inflacija, ulaganje u obrazovanje i zdravstvo, socijalna solidarnost i dru�tvo kohezije, poru�io je Mesi�.
"Ako Vlada �eli ve�u stopu BDP-a, mora znati da je ovakvom ekonomskom monetarnom politikom ne�e ostvariti. Nu�no je bitno smanjiti kreditiranje stanovni�tva, a zna�ajno pove�ati kreditiranje poduze�a. Sada se doga�a 'razvaljivanje realnog sektora'", kazao je dekan zagreba�kog Ekonomskog fakulteta dr. Ivan Lovrinovi� poru�uju�i da je te�aj kune i dalje precijenjen.

Ljiljana Mami� Pand�a

Za portal pripremo i proslijedio - Josip Mayer