Promatraju�i dana�nji ubrzani tempo �ivota, rada i tehnolo�koga razvitka, opa�amo brojne negativne pojave. Usljed op�e i bespo�tedne utrke za bolje �kole i radna mjesta, pojedine kategorije pu�anstva ne uspijevaju odr�ati korak s izazovima i tempom �ivota, zbog �ega postaju radnim, individualnim i socijalnim gubitnicima. U na�emu razmatranju istaknuli bismo dvije kategorije: nekvalificiranu radnu snagu i mlade ljude. Na dana�njem prezasi�enome, sofisticiranome i automatiziranome tr�i�tu rada nekvalificirana radna snaga preko no�i se pretvara u nerentabilni, preskupi vi�ak. Ve� po svojoj naravi, tr�i�te rada nema socijalni karakter; njegovi zakoni i logika podre�eni su isklju�ivo interesu, profitu. Ono �to je novo na svjetskoj pozornici jesu globalni razmjeri i virtualni karakter, koje tr�i�te rada poprima. I po tko zna koji puta u povijesti �ovje�anstva, ponavlja se kota� legalizirane nepravde, �iji su gubitnici nerazvijene zemlje tzv. tre�ega svijeta i nekvalificirana, jeftina radna snaga. Pojednostavljeno re�eno: tr�i�te rada bezli�no odbacuje vi�ak radne snage, stavljaju�i ga na teret dr�avi; ova, opet, skrbi o njima preko poreznih obveznika, �ime bivaju "nagra�eni" oni koji rade. To je klasi�ni "autogol" suvremenoga, kratkovidnoga i neodgovornoga tr�i�ta rada. Ako, dakle, siroma�ni(ji) dio pu�anstva �eli imati bilo kakvu radnu i egzistencijalnu perspektivu, ako �eli biti konkurentan na tr�i�tu rada, preostaje mu samo jedna deviza: ulaganje u �kolsko obrazovanje i stru�no usavr�avanje.

Ugro�ene skupine mladih
Osobito rizi�nu skupinu pu�anstva predstavljaju mladi. I to ne svi, ve� pojedine kategorije mladih. Nabrojati �emo neke, va�nije: mladi s ni�im stupnjem obrazovanja (skromnijih intelektualnih sposobnosti), mladi iz socijalno siroma�nih i nenaprednih obitelji, mladi � djeca iseljenika, mladi labilnoga karaktera i sa psihosocijalnim pote�ko�ama, mladi u krizi identiteta i stru�noga usmjeravanja. Dakako, ovaj niz bi mogao biti puno du�i i opse�niji. No, na�u pozornost �elimo usmjeriti na mlade, koji su intelektualno manje nadareni, a potje�u iz priprostih i/ili socijalno ugro�enih obitelji.
Razmatraju�i slo�enu situaciju i polo�aj mladih, najprije trebamo razgrani�iti izme�u objektivnih (realnih, vanjskih) i subjektivnih (vlastitih) pote�ko�a. U problemati�nim situacijama obi�no se radi o nesretnoj kombinaciji dvaju �imbenika. Jo� tijekom �kolovanja mladi ljudi su suo�eni s izborom budu�ega zanimanja (kojega u najgorem slu�aju za 20-30 god. vi�e ne�e biti?!) i tra�enjem firme gdje �e izu�iti zanat/zanimanje. Usljed postoje�e krize raste konkurencija; izborni kriteriji su sve stro�i i zahtijevniji. Na taj na�in spomenuta kategorija mladih ljudi automatski otpada na samo za�elje duga�koga reda. Postoji, dakle, cijeli niz objektivnih razloga u samome sustavu, zbog kojih ti isti ne dobivaju �ansu koju zaslu�uju. U slu�aju djece iseljenika ne mo�emo zaobi�i gorku istinu katkada vje�to zamaskirane diskriminacije izme�u "na�e" i "njihove" djece.
Ponad brojnih objektivnih, vanjskih zapreka, postoje i one subjektivne naravi. A one su kudikamo va�nije i dalekose�nije! Naime, kao �to ina�e poznato iz �ivota, nitko nam ne mo�e stati na put onoliko koliko mi samima sebi... Jedan od gotovo nepremostivih zapreka jest neupu�enost i neznanje priprostih ljudi glede va�nosti �kolskoga obrazovanja i zanatskoga usavr�avanja. Ti isti ne shva�aju kako su �kola i stru�na kvalifikacija "ulaznica" za �ivot! Manjak svijesti, a katkada i manjak op�e kulture, mogu imati kobne posljedice za mlada �ovjeka, koji raste u takvome ozra�ju i "usvaja" iste kategorije razmi�ljanja i pona�anja. Budu�i da roditelji i sami ne posjeduju bilo kakvu radnu kvalifikaciju, niti su upu�eni u sustav zanatskoga usmjeravanja i izbora, nisu kadri uputiti vlastitu djecu, dati im prave informacije i pru�iti moralnu podr�ku. To je osobito nagla�eno kod roditelja-iseljenika odn. njihove djece, koja su �esto prepu�tena samima sebi. Usljed op�e preoptere�enosti, dezorijentacije, manjka potpore, takvi mladi nerijetko gube samopouzdanje i rezigniraju ve� u samome startu. Na taj na�in se ponavlja tragi�na gubitni�ka slika iseljenika i na drugome nara�taju.
Suodgovornost roditelja je velika, ali ne i potpuna, apsolutna. Naime, unato� njihovu neznanju i nestru�nosti (za �to, opet, postoje objektivni i subjektivni razlozi), oni su dali sve od sebe, da bi ostvarili �to bolje uvjete za �ivot. Naravno, njihova djeca to isto ne vide, jer ne vide polazi�nu to�ku: odakle su roditelji krenuli. Ako pak po�emo u dubinu i su�tinu problematike, opazit �emo kako se ti i takvi mladi (katkada potajno, a katkada i otvoreno) doslovno stide i porijekla i socijalnoga statusa svojih roditelja. Ako se roditeljima mo�e ponekad prigovoriti da imaju previsoka i nerealna o�ekivanja naspram djece, djeci se mo�e prigovoriti da su u najmanju ruku uobra�ena, da ciljaju previsoko, nisu voljni niti sposobni sagledati svoje stvarne domete. Ne uva�avaju�i proste �injenice tko su, �to su, odakle potje�u, s kojim mogu�nostima raspola�u, lebde negdje u zraku, pronalaze sva mogu�a opravdanja i isprike za vlastiti neuspjeh. �ak je suvi�no i spominjati kako mnogi od njih nisu niti pribli�no spremni ulo�iti onoliko truda i �rtvovati slobodno vrijeme, kao �to to svakodnevno �ine njihovi roditelji?! U biti, ne radi se o ni�emu novom, �to nama odraslima ne bi bilo poznato, ve� o obi�nome preuzimanju uloge �rtve. Izazov i zada�a �ivota zahtijeva ne�to sasvim drugo: preuzimanje samoodgovornosti i samoinicijative! Time smo dotaknuli dva u redu najte�ih odgojnih ciljeva: kako odgojiti djecu na samoodgovornost i kako probuditi u njima duh samoinicijative?

Odgojne (ne)mogu�nosti
Po�to se mladi �ovjek na�e u praznini �kolske i radne perspektive, s kojim mogu�nostima raspola�u roditelji? � Na �alost s veoma malim. Propu�teno se ne da u potpunosti ispraviti niti nadoknaditi. Pa ipak, oni mogu i trebaju postupiti kako slijedi:
- apelirati na njegovu samoodgovornost (sve �to radi, sebi radi!)
- ukazati mu da je to jedinstvena �ivotna �ansa koju ne smije propustiti
- pru�iti mu svekoliku potporu (osobnu, stru�nu, financijsku, moralnu)
- suo�iti ga jasno i dosljedno s mogu�im posljedicama
- pokazati �vrsto�u karaktera, biti ustrajan i ne gubiti nade
- razmotriti jake i slabe strane dosada�nje strategije
- iskoristiti sve raspolo�ive resurse i -po potrebi -zatra�iti stru�nu pomo� izvana
- ne servirati mu sve na dlanu, niti uklanjati kamenje s puta
- dozvati mu u pamet �to zna�i biti odrastao (ispit zrelosti)

Pojednostavljeno re�eno: izbor je vrlo jednostavan: Ili �e i�i u �kolu, ili �e raditi! Tre�ega puta nema. (Ili pak ima? Uhodana je praksa da upravo ti i takvi mladi �ive na tu�oj grba�i -od u�te�evine i imetka roditelja koji nisu imali dovoljno vremena za njih). Izbor budu�ega zanimanja predstavlja bitnu odrednicu u planiranju �ivota u kojemu struka i obitelj �ine skladnu cjelinu.

Marijan Markoti�

Objavljeno u: Katoli�ki Tjednik br. 39, 27.09.2007.