Za razliku od Rusije, u mnogim drugim zemljama isto�ne Europe slika je potpuno druk�ija. U Ukrajini je, primjerice, ukupan iznos poslanog novca 8,5 milijuna dolara ili oko osam posto tamo�njeg BDP-a, s tim �to ovaj novac pokriva gotovo 20 posto izdataka prosje�nog stanovnika. Emigranti u Bjelorusiju �alju 2,3 milijarde dolara ili 6,3 posto BDP-a. Moldavski radnici svojim doznakama osiguravaju 31,4 posto nacionalne privrede, premda je apsolutan iznos skroman, tek ne�to ve�i od milijardu dolara. U Albaniji je udio novca kojeg njeni gra�ani ostvaruju na privremenom radu u inozemstvu ve�i od 21 posto BDP-a, u Bosni i Hercegovini iznad 20 posto, a u Srbiji i Crnoj Gori vi�e od 11 posto. U Hrvatskoj doznake �ine 3,3 posto BDP-a, odnosno 1,4 milijarde dolara. U srednjoj Europi, u koju su u ovom istra�ivanju uklju�ene i balti�ke zemlje, zna�enje doznaka je kudikamo manje. U Estoniji i Latviji one �ine po 2,3 posto, a u Litvi 1,6 posto BDP-a. Najvi�i pokazatelj u ovoj skupini zemalja ima Rumunjska (3,9 posto). Studija je prvi sustavni poku�aj godi�njeg�izra�una vrijednosti doznaka u svijetu, a prija�njih godina takve je procjene davala Svjetska banka. Prema njenim izra�unima, pro�le godine su doznake u svijetu iznosile 207 milijardi dolara, a ovogodi�njih 300 milijardi dolara jasan je pokazatelj va�nosti ovih prihoda za mnoge zemlje. Analiti�ari nagla�avaju da su ovi brojevi znatno ve�i, uzmu li se u obzir i nelegalni i neformalni kanali. Zemlje u razvoju su, primjerice, 1980. godine ovim putem primile oko 18,4 milijardi dolara, a na rast doznaka odrazila se gospodarska liberalizacija i rastu�e prekograni�ne emigracije, no isto tako i sofisticiraniji na�ini bilje�enja transfera novca iz inozemstva. Autori studije zaklju�uju da doznake imaju ve�u va�nost nego se prije pretpostavljalo, a u istra�ivanju su se slu�ili slu�benim podatcima sredi�njih banaka, financijskih institucija, anketama te akademskim radovima.

Izvor: http://www.poslovni.hr/