"Nemoj me ubit, majko,
pod srcem tvojim sam se skrila,
posteljica ugodna i meka,
srce �ujem kako kuca, ja sam �iva!"

�esto se prisjetim rije�i te davne, dirljive pjesme. Nero�eno dijete moli da mu se ne oduzima �ivot i uvjerava da je �ivo. Ta je pjesma kao molitva nakon svega onoga �to sam proteklih mjeseci �itao i slu�ao o vrijednosti ljudskoga �ivota. Eutanazija, asistirano samoubojstvo, abortus, geneti�ki in�enjering. �ovjek postaje proizvod. Tako u �lanku "Klinika za abortus u �oping centru" visokotira�noga dnevnog lista stoji: "Kupite novu odje�u, pogledate film, popijete kavicu, a onda, valjda kao �e�er na kraju na�inite poba�aj. Sve se to sada mo�e dobiti na jednom mjestu u novootvorenom trgova�kom centru". Ili ono dijete u Italiji koje je �ivjelo nekoliko dana nakon abortusa. Zatim, jedna ameri�ka udruga nudi elektronske �estitke �enama koje su u�inile poba�aj tvrde�i da su "u�inile pravu stvar". Ili medicinski asistirano samoubojstvo. U �vicarskoj postoji pet udru�enja te vrste, a usluge se pru�aju i mnogima koji dolaze iz inozemstva, pa se tako razvija i "turizam smrti".

A papa Benedikt XVI. poziva katolike na mobilizaciju radi obrane ljudskog �ivota, podsje�aju�i da bi trebali oblikovati "ispravnu savjest bez izdaje i kompromisa". I tra�i da se katolici odupru brojnim napadima kojima je izlo�eno pravo na �ivot. Stoga prokazuje sve sna�nije pritiske za legalizaciju poba�aja, "opsesionalno istra�ivanje savr�enog djeteta" i zakona za legalizaciju eutanazije. Papa podsje�a katolike na du�nost odgajanja savjesti prema �elji za autenti�nom istinom, tra�e�i od roditelja i u�itelja da tome dadnu svoj doprinos.

Pravo na �ivot od za�e�a do naravne smrti temeljno je pravo, izvor svakoga drugog neotu�ivog prava ljudske osobe i osnovni temelj dru�tvenog �ivota. Nemogu�e je graditi op�e dobro bez priznavanja i za�tite prava na �ivot. Kad dr�ava ne stavi svoju mo� u slu�bu prava gra�anina, osobito onoga najslabijega, ugro�eni su sami temelji pravne dr�ave. Svako ljudsko bi�e ima pravo na �ivot, na tjelesnu cjelovitost i na sredstva prikladna za �astan i dostojanstven �ivot.

Deset zapovijedi zabranjuju povredu vlastitoga �ivota i �ivota druge osobe. Zabrana ubojstva proizlazi iz zna�ajke svetosti �ivota koji primamo izravno od Boga. Stoga si nitko ne mo�e prisvojiti pravo izravnog uni�tenja ljudskog �ivota. Peta zapovijed pokazuje granicu koja se ne smije prekora�iti te poti�e na pozitivan stav apsolutnog po�tivanja �ivota. To je trajni nauk Crkve na koji se podsje�a i u na�em vremenu u kojem, �ini se, ljudski �ivot nema vi�e nikakve vrijednosti.
Bog je apsolutni Gospodar �ivota. A �ivot je svet zato �to pripada Bogu i od samog po�etka uklju�uje Bo�je stvarala�ko djelovanje. Bog je jedini Gospodar �ivota od njegova po�etka do njegova svr�etka. Svetost �ivota zna�i da sam Bog zasniva taj �ivot. Bog je stvorio �ovjeka na svoju sliku i priliku i s njim odr�ava poseban odnos. �ivot je svet zato �to je on savr�enstvo samoga Boga i njegovo je djelo. Bog je �iv. On je �ivotvorac i Bog svih �ivih.
�ivot je Bo�ji dar i stoga nama ne pripada. Biblijska izvje��a o stvaranju �ovjeka isti�u da je ljudski �ivot u Bo�jim o�ima osobito dobar. �ivot je temeljno dobro koje daje Bog. Time �ovjek, stvoren na sliku Bo�ju, sudjeluje u samom Bo�jem �ivotu. �ivot nije nesre�a koja se nadvija nad na�im glavama. On je dar koji treba kao takav prihvatiti s po�tovanjem i zahvalno��u. �ivot kao dar povezuje i sjedinjuje osobe. Dar postaje izvor dubljeg odnosa izme�u dvaju bi�a. Dvije se osobe povezuju i pogotovo ne �ele raskinuti savez koji se darom razvio. �ivot kao Bo�ji dar du�nost je koju treba razvijati i nada koju treba �ivjeti u vjernosti. Tako papa Benedikt XVI. isti�e da nam "svako ro�eno dijete donosi Bo�ji osmijeh i poziva nas da priznamo da je �ivot dar kod dolazi od Boga, da ga prihvatimo s ljubavlju te �titimo uvijek i u svakom trenutku".

�ivot je dobro koje treba po�tivati i promicati, a ne uni�tavati. U na�em �ivotu ima ne�to �to nas same nadilazi. To je dimenzija svetosti i transcendentnosti �ivota i tu dimenziju mogu naravnom razumom prepoznati svi ljudi dobre volje.� Tako poznati talijanski knji�evnik Umberto Eco priznaje : "Smatram da je ro�enje djeteta predivna stvar, naravno �udo koje moramo prihvatiti." 

�ivot zahtijeva da ga se istinski po�tuje. I nero�eno dijete, na kraju spomenute pjesme, moli svoju majku: "Daj da te gledam i da ti se divim!"

Anto Gavri� O.P.

.