Tijek aktualnih zbivanja u novim vremenima Lijepe Naše iznjedrio je i obnovu Hrvatske starokatoli�ke crkve. Na ugodnom dru�enju u �upnom uredu Hrvatske starokatoli�ke crkve u Zagrebu bili su nazo�ni: gospodin Darko Mejaški �upnik Starokatoli�ke crkve u Zagrebu; gospo�a Branka Lackovi� tajnica �upnog vije�a, i �lanica Sinodalnog vije�a; i gospodin Mario �engi� �akon Starokatoli�ke crkve u Slavonskom Brodu i Osijeku. Ozra�jem u�inkovitih ljepota ove renesanse, evo napisa na dar svim �itateljima Hrvatskog Internet Portala.CH:  

- gospodin Darko Meja�ki sa suprugom Valentinom,
sinom Markom i k�erkom Marijom Martom -

* Gospodine Mejaški, prisjetimo se na �as srednjeg vijeka u doba vladavine hrvatskog vladara Tomislava I. Trpimirovi�a – koji je od 910. god. bio knez Primorske Hrvatske, a od od 925. – 928. god. prvi hrvatski kralj, i zapo�nimo razgovor o legendarnom hrvatskom biskupu Grguru Ninskom, koji je u Ninu stolovao oko 900. – 929. god. i bio kancelar hrvatskog kraljevskog dvora. Za vrijeme svoga biskupovanja imao je vrhovnu crkvenu vlast u tadašnjoj Hrvatskoj dr�avi, a bio je poznat i kao glavni zagovornik za bogoslu�je na narodnom hrvatskom (slavenskom) jeziku i za uporabu glagolji�nog pisma. Na crkvenim Saborima u Splitu (oko 925. i 928. god.) odr�anim glede povrata hrvatske Crkve u okrilje rimske Crkve, ustao je Grgur Ninski u obranu svetih prava svoje narodne Hrvatske Crkve, i izrekao povijesni zavjet: U crkvi Hrvata nigdar latinskog jezika, niti latinske vlasti. Što biste re�enom dodali?

- �injenica je, da je Hrvatski narod sve do prvih decenija X. st. imao svoju vlastitu Crkvu s hrvatskim biskupima. Mo�emo re�i da je to bila autokefalna (samostalna) Crkva koja je primila krš�ansku vjeru sa Zapada. Tijekom ranog srednjeg vijeka na prostore Hrvatske dolazili su misionari iz Italije. Hrvati su od ovih misionara primili krš�ansku vjeru, ali su organizirali svoju vlastitu crkvu, koju je resilo apostolsko naslje�e – biskupe, me�u kojima je najistaknutiji biskup Grgur Ninski. Svojim radom i djelovanjem, Grgur Ninski je Bo�ju rije� – koju je propovijedao na narodnom jeziku, doista pribli�io Hrvatskom narodu. Bio je i osniva� više škola za sve�enike glagoljaše, koji nisu odr�avali zavjet celibata – bili su to ve�inom obiteljski ljudi, koji su dijelili sudbinu dobra i zla tijekom povijesti Hrvatskog naroda.

- Tomislav I. Trpimirovi� -

- Grgur Ninski / rad Ivana Me�trovi�a -

Razvojem katoli�ke diplomacije u Rimu, razvijao se i utjecaj papinstva, pa je tako u Splitu na II. crkvenom Saboru 928. god. latinska struja prevladala. Na Saboru je ukinuta biskupija u Ninu, Splitska biskupija je postala Nadbiskupija, splitski biskup je imenovan nadbiskupom, a u bogoslu�je hrvatske crkve uveden je latinski jezik. Ali – kako u to vrijeme ve�ina hrvatskih sve�enika nije poznavala latinski jezik,  bogoslu�ja su se u Hrvatskoj nastavila na starohrvatskom - uz uporabu glagoljice, a i danas se odr�avaju u nekoliko crkava na Jadranskim otocima.
 
* Tijekom povijesti u Europi je bilo znanstvenika, koji su pobijali dogmu o nepogrješivosti, i svevlasti rimskog Pape. Zbog toga su mnogi i stradali. Me�u njima je nedvojbeno osobito zna�ajan Marko Antun De Dominis / Marcus Antonius de Dominis - ro�en u Rabu na otoku Rabu 1560. god. Bio je splitski nadbiskup, vindzorski dekan (UK), teolog pomirenja i sjedinjenja Crkava, i vizionar na�ela Starokatoli�ke crkve. Imao je sre�u da je 1624. god. kao uznik u rimskoj tvr�i St. Angelo umro, jer je nakon smrti – temeljem presude sv. Inkvizicije spaljen kao heretik sa svojim objavljenim djelima. O de Dominisu su pisali najve�i europski umovi: Sir Isaac Newton (1643. – 1728.) engleski fizi�ar, matemati�ar, astronom, filozof, alkemi�ar, i teolog -u svom djelu: Opticks / Optika(iz 1704. god.); dubriv�anin Ru�er Boškovi� (1711. – 1787.) – isusovac, hrvatski matemati�ar, astronom, geodet, fizi�ar i filozof - u predgovoru knjige C. Noceti De iride et aurora boreali Carmina (Rim 1747. god.); Johann Wolfgang von Goethe (1749. – 1832.) najsvestraniji njema�ki knji�evnik i mislilac u - svom djelu: Zur Farbenlehre / Nauk o bojama (iz 1810. god.); i dr.

- Sir Isaac Newton -

- Ru�er Bo�kovi� -

- Johann Wolfganf von Goethe -

O zna�aju de Dominisa piše i hrvatski akademik dr. Ivan Supek, u djelu M. A. de Dominis - Poruka mira Encyklopedia moderna 2(1967. god.) 5/6: ... Me�u graditelje novog vijeka, �iju je uspomenu hirovita evropska historiografija pokopala, pada i Marcus Antonius de Dominis ... A ipak, u sukobu papinstva i reformacije nije bilo lucidnijeg djela od desetosveš�ane "De Republica Ecclesiastica" niti je na hrvatskim ostacima ostataka izrasla sinteti�nija li�nost od ovog nadarenog fizi�ara i krš�anskog moraliste, splitskog nadbiskupa i vindzorskog dekana. Njegova je veli�ina bila evropska u punom smislu te rije�i. Što je on snovao, nije bilo ništa manje nego ujedinjena i pacifizirana Evropa na principima uzajamne tolerancije i poštivanja tradicionalnih razlika ...

Glede svega re�enog, tijekom novijih vremena u Hrvatskoj je djelovao i  legendarni �akova�ki biskup Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.) koji vizionarski �eli ekumenski otvorenu rimsku Crkvu - kako prema svim drugim krš�anskim zajednicama, tako i prema društvu. Gospodine Mejaški upoznajte �itateljstvo s vizionarskom djelatnoš�u splitskog nadbiskupa Marka Antuna de Dominisa, i �akova�kog biskupa Josipa Jurja Strossmayera?

- Marko Antun De Dominis -

- Josip Juraj Strossmayer -

- Marko Antun De Dominis i Josip Juraj Strossmayer bili su veliki intelektualci svoga vremena, i nije prvi puta da su u povijesti tako inteligentne osobe brzo napredovale – pogotovo u crkvi, a potom i šire. Marko Antun de Dominis bio je biskup – a potom i nadbiskup. Bio je veliki diplomata i politi�ar, a iznad svega veliki teolog koji je u svome srcu bio svjestan �injenice da se zapadna Crkva u njegovo vrijeme previše udaljila od one stare prvotne krš�anske Crkve. Njegova velika �elja bila je da svoj rad ulo�i u povratak tadašnje Crkve na svoje izvore – o �emu danas govori II. Vatikanski Koncil. U tom svojem nastojanju htio je na neki na�in spojiti Crkve Istoka i Zapada, i krš�anstvo proizišlo iz reformacije Martina Luthera. Na crkvenom planu novijih vremena, propagiranje vjerskog jedinstva bila je najva�nija zada�a biskupa Josipa Jurja Strossmayera.  

Splitski nadbiskup De Dominis i �akova�ki biskup Strossmayer svojim vizionarskim teološkim radovima bili su prete�e i I., i II. Vatikanskog koncila. Kao teolozi zalagali su se za kolegijalnost biskupa. De Dominisov pojam: kolegijalnost biskupa – koji u novijim vremenima rabi i Strossmayer, ima drugim rije�ima zna�enje budu�eg pokreta svjetskog ekumenizma - nastalog u XX. st. kao pokret svih krš�ana u svijetu da se uzajamno shva�aju, uzajamno poštuju, i da se uzajamno ljube. Dakle, to je upravo ono što je htio Isus Krist. Ova nastojanja de Dominisa i Strossmayera katoli�ka Crkva nije prihvatila. De Dominis i Strossmayer ostavili su svijetle tragove iza smrti, što danas mogu potvrditi mnogi simpoziji i predavanja. O njihovom radu danas su izre�ene vrlo pozitivne stvari, a povodom 450. obljetnice ro�enja de Dominisa, u Hrvatskoj je prošla 2010. god. bila proglašena njegovom godinom.

Treba re�i da je Strossmayer bio i veliki donator: utemeljio je 1866. god. Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu (danas HAZU), a njegovom zaslugom Hrvatski sabor osniva 1874. god. Hrvatsko sveu�ilište u Zagrebu. Pomagao je i izdava�ku djelatnost, kao i osnivanje narodnih �itaonica ne samo u Hrvatskoj, nego i u ostalim slavenskim zemljama. Neosporna je �injenica, da su vizionarski radovi de Dominisa i Strossmayera  bili ispred vremena u kojima su �ivjeli.  

* Me�u na�elima Starokatoli�ke crkve u Hrvatskoj – uz op�e poznatu mogu�nost ponovnog crkvenog vjen�anja za sve one koji nakon rastave ponovo �ele stupiti u brak, nalazi se i osobita zna�ajka: posebni spomen blagdani. Koje spomen blagdane slave starokatolici u Hrvatskoj?

- Naša crkva je doslovno narodna crkva zato što vjernici imaju pravo birati svoga biskupa i birati svoje �upnike, a narod obnaša i druge funkcije u �ivotu naše Crkve. Glede re�enog, naša crkva pru�a i mogu�nost ponovnog crkvenog vjen�anja za sve ljude kojima je brak utrnuo.

Hrvatska Starokatoli�ka Crkva je kroz povijest uvijek znala u svom narodu prepoznati sinove - istaknute pojedince, koji su Hrvatski narod zadu�ili svojim velikim djelima. Me�u spomen blagdane naše Crkve ubrajaju se: 5. velja�e - Dan mu�eni�ke smrti Matije Gupca, sina seljaka iz Hrvatskog Zagorja, koji se borio za pravicu i temeljno ljudsko pravo: jednakost svih ljudi, i bio vo�a Selja�ke bune koja se u Hrvatskoj dogodila 1573. god.;  

- Matija Gubec -

30. travnja - Dan smrti hrvatskih mu�enika Petra pl. Zrinskog i Frana Krste pl. Frankopana - koji su 1671. god. smaknuti u Be�kom Novom Mjestu;

- Petar pl. Zrinski i Fran Krsto pl. Frankopan -

18. srpnja – Spomen na istup hrvatskih biskupa iz Sjeverne Hrvatske, koji su – predvo�eni �akova�kim biskupom J. J. Strossmayerom demonstrativno napustili I. Vatikanski koncil u Rimu (1870. god.) dan prije proglašenja dogme o nezabludnosti i svevlasti rimskog Pape; 9. rujna – Dan kada je u inkvizicijskom zatvoru preminuo Marko Antun de Dominis; I. nedjelja u listopadu – Spomen na biskupa Grgura Ninskog; II. nedjelja u listopadu – Spomen na popove glagoljaše; 18. listopada – Dan priznanja Starokatoli�ke Crkve u Austrougarskoj (1874. god.), i 22. sije�anj - Dan formiranja Hrvatske Starokatoli�ke Crkve (18. prosinca 1923. god.). Uz re�ene spomen blagdane slavimo sve nezapovjedane, i zapovjedane blagdane kao i Rimokatoli�ka Crkva, s po�etkom od prve nedjelje Adventa.

* Gospo�o Lackovi� u Starokatoli�kim crkvama širom svijeta i �ene slu�e sv. Misu. Nedavno ste bili u Švicarskoj. Recite Vaše impresije?

  - Mogu re�i da se svi teolozi krš�anske Crkve sla�u da nema teološke zapreke da �ene budu �akoni, sve�enici, �ak i biskupi. Prekrasno je vidjeti �ene kako slu�e sv. Misu zajedno sa sve�enicima i biskupima. U Švicarskoj sam prisustvovala takvom bogoslu�ju i o�utila sam vrlo pozitivno ozra�je, jer su �ene bile prekrasne, srda�ne, i otvorene – rekla bih da su to �ene s ljudskim razumom.

* Da li starokatoli�ku populaciju doista resi ozra�je srda�nosti, neposrednosti, ljudskosti … ?
- Da, mi smo svi uvijek isti, i uvijek jednaki. Na Internacionalnom Kongresu Starokatoli�kih crkava u Zurich-u (Švicarska) bila sam prošle 2010. godine jedini delegat iz Hrvatske, a do�ivjela sam ugodno iznena�enje kad sam uve�er prispjela u ured za akreditaciju i prijem. Sre�om - tamo je bilo još zaposlenika. Dok sam �ekala da obavim akreditaciju, prišao mi je jedan gospodin i rekao: Dobar dan, drago mi je da ste ovdje,  ja sam novi švicarski biskup. Potom smo razgovarali o našoj Crkvi u Hrvatskoj. Drugog dana na ru�ku u �upnom uredu, za stolom su do mene sjedili moj stari i novi biskup, vizavi mene njema�ki biskup, sve�enici iz Francuske … i svi mi me�usobno smo srda�no razgovarali – oni samnom i ja sa njima. Dakle – nitko se nije ponašao „von oben“. Ve� sama �injenica da su biskupi sjedili s nama na ru�ku, govori ozra�je topline i jednakosti me�u ljudima. Dodat �u re�enom i izjave svih ljudi, koji u našim zagreba�kim crkvama o�ute toplinu i srda�nost na sv. Misi.

* Gospodine Mejaški, upoznajte �itateljstvo s Unijom Starokatoli�ke Crkve  – koja je 1889. god.  osnovana u Utrechtu / NL?

- Povijest Katoli�ke Nadbiskupije u Utrechtu govori o povlastici kojom su kanonici Kaptola slobodno birali svoga nadbiskupa, a Rim ga je samo potvr�ivao.  Krajem XVIII. st. dogodio se izbor nadbiskupa – kojega je Kaptol u Utrechtu legitimno odabrao, ali ga Rim nije htio potvrditi.

- Katedrala sv. Gertrude - sjedi�te nadbiskupije i Starokatoli�ke Unije u Utrechtu -

- Misno slavlje u katedrali sv. Gertrude u Utrechtu -

Kaptol je ostao uz svog nadbiskupa, i s tim su prekinute sve upravne veze sa Rimom. Od tada katoli�ka Nadbiskupija u Utrechtu funkcionira sasvim autonomno. Nakon I. Vatikanskog koncila dolazi do osnivanja Starokatoli�ke Crkve 1871 / 2 god. Sinodalna vije�a novo osnovanih starokatoli�kih biskupija u Njema�koj, Švicarskoj, Austriji i �eškoj obratili su se Katoli�koj Nadbiskupiji u Utrechtu, jer im je bilo jako va�no da njihovi biskupi budu valjano zare�eni za katoli�ke biskupe. Nadbiskupija u Utrechtu je omogu�ila, i obavila zare�enja za katoli�ke biskupe u Starokatoli�koj Crkvi. Nakon nekoliko godina sastaju se svi novozare�eni biskupi u Utrechtu sa idejom da se sve zajednice njihovih crkava pove�u u jednu uniju, kojoj bi na �elu bio nadbiskup u Utrechtu. Tako su Starokatoli�ke crkve iz Njema�ke, Švicarske, Austrije, �eške, kasnije i Hrvatske stvorile Utrechtsku Uniju starokatoli�kih biskupa. Od novijih vremena biskupi se sastaju svake godine radi rješavanja teoloških pitanja, i aktualnih zbivanja u �ivotu Crkve. U novijim vremenima Unija se pove�ala s nastankom Starokatoli�kih crkava u Poljskoj, Italiji, Engleskoj, i drugim zemljama.    

* Gospodine �engi� otkrijte što sve �akon mo�e uraditi osim slu�enja na misnoj euharistiji?

- Biskup, i Sinodalno vije�e u Zagrebu povjerili su mi zada�u pokretanja obnove Starokatoli�ke �upe u Slavonskom Brodu – koja je osnovana 1934. god. zaslugom biskupa Marka Kalogjere (biskup od 1924. – 1956. god.).

- Biskup Marko Kalogjera (u sredini) sa �lanovima Sinodalnog Vije�a -

Temeljem povijesnih dokumenata iz tog vremena, �upa u Slavonskom Brodu brojala je cca. 120 starokatoli�kih vjernika. Kako nakon zadnje krizme 1977. god u crkvi nije bilo sve�enika, Starokatoli�ka �upa je u Slavonskom Brodu po malo „zaspala“, ali – evo sad se budi i pokre�e marom nove zajednice vjernika. Isto se doga�a i u Osijeku, a u planu je i obnova Starokatoli�ke �upe u Gradecu kraj Pleternice. Mogu dodati da imam veliku suradnju sa �upnikom Stjepanom Topolskim iz Starokatoli�ke crkve sv. Vida u Šaptinovcima kraj �ur�enovca, koji mi puno poma�e u radu na obnovi re�enih �upa.

*  Kako provodite slobodno vrijeme?

-  Volim �itati djela engleske spisateljice Agathe Christie (1890. – 1976.)i pjesme moga slavonca Dragutina Tadijanovi�a (1905. – 2007.).

*  Protestanti na bogoslu�ju pjevaju korale J. S. Bacha, katolici izvode Misse W. A. Mozarta, a da li postoji skladatelj koji je pisao crkvenu glazbu za Starokatolike?

- Postoje u Slavoniji narodni napjevi koji se izvode na našim sv. Misama. Evo jednog refrena koji glasi:

Borimo se al' nismo vojnici, mi smo bra�o Hrvati Starokatolici.

- �akon Mario �engi� (u prvom planu) s uzdignutim Evan�eljem, na misnom slavlju -

* Gospo�o Lackovi�, kojim cvije�em se kite oltari u Starokatoli�kim crkvama?

- Naši oltari su ve�inom oki�eni sa �utim ljiljanima, u spomen na �uti pokret u Hrvatskoj.

* Gospodine Mejaški, otkrijte �itateljstvu zna�ajke �utog pokreta?

- Starokatoli�ka crkva u Hrvatskoj ima svoj izvor iz tzv. �utog pokreta, kojeg je tijekom prvih decenija XX. st. pokrenuo hrvatski katoli�ki kler, a njihove ideje su štampane u �utoj knji�ici.

* Gospo�o Lackovi�. Da li u hrvatskim starokatoli�kim crkvama postoje pjeva�ki zborovi na misnim slavljima?

-  Postoje u drugim mjestima Lijepe naše, a u Zagrebu kanimo upravo sad osnovati jedan pjeva�ki zbor. Dodala bih da je izme�u I. i II. Svjetskog rata u našim crkvama bilo puno koncerata, na kojima su nastupali starokatoli�ki umjetnici i zborovi.

- Darko Meja�ki - �upnik, Branka Lackovi� - tajnica i njezin brat �eljko, i biskup Bernhard Heitz -

* Gospodine Mejaški, navedite nekoliko hrvatskih odli�nika, koji su vjernici Starokatoli�ke crkve?

- Legendarni Miroslav Krle�a, knji�evnik deklarirao se kao starokatolik i redovito je donirao našu zagreba�ku �upu, a legendarni kipar Ivan Meštrovi� bio je veliki simpatizer Starokatoli�ke crkve. Dr. Vlatko Ma�ek i dr. Stjepan Radi� bili su starokatolici. Danas je �lan našeg Sinodalnog vije�a i zagreba�ki starokatoli�ki vijernik Dr. Vitomir Burek - europski stru�njak za bolesti: Hepatitisa C, i Eica, a renomirani glazbenik i dirigent Pavle Dešpalj naš je veliki simpatizer. 

* Ovovremenski tijek nedvojbeno je iznjedrio i renesansu Starokatoli�ke crkve u Hrvatskoj. Gospodine Mejaški, otkrijte planove za blisku budu�nost?

- Kada je rije� o planovima za budu�nost, mi na Sinodalnom vije�u katkad se našalimo govore�i: Ako u�inimo barem pola onoga što je u Hrvatskoj u�inio prvi starokatoli�ki biskup Marko Kalogjera (1877. – 1956. god.) bit �emo zadovoljni. Prvotna �elja nam je obnoviti �upne zajednice u Hrvatskoj, koje su u ve�ini slu�ajeva utrnule baš zbog nedostatka sve�enika.

- Starokatoli�ki misni obred zare�ivanja novih �akona u Zagrebu -

�elimo imati dobre sve�enike, koji �e kroz pastorlni rad odu�eviti vjernike. Starokatoli�ka crkva nema celibat, pa to dakako mo�e odu�eviti i mlade�, me�u kojima ima i onih koji �ele postati starokatoli�ki sve�enici, i biskupi, jer se mogu prije ili poslije re�enja o�eniti i zasnovati obitelj.

- John Okoro biskup Starokatoli�ke crkve Austrije i Hrvatske -

S blagoslovom na�eg biskupa Johna �elimo u Zagrebu stvoriti i Starokatoli�ku teolo�ku �kolu za izobrazbu na�ih budu�ih sve�enika klerika.

Zagreb, o�ujak 2011. god.

Milo� Lalo�evi�