Dida Filip �orluki�

Dragi Zvonimire, nekada sam se radovao Uskrsu, a sada sam tu�an, pa se moram nekomu potu�iti, a vjerujem da �e� me Ti razumjeti.

Evo sad dolazi Uskrs, a gledaju�i crkvene pripreme, kao i pompozne pripreme za dolazak pape, �to bi me nekada radovalo, sada gledam nagla�eno kriti�ki. Dosta znadem kako je to bilo u prvim stolje�ima Pracrkve, pa sam se sjetio knjige moga pokojnog prijatelja Tomislava �agi Buni�a. U toj se obimnoj knjizi (preko 500 stranica formata 24 cm) nalazi i jedan crkveni spis s kraja II. ili po�etka III. stolje�a u kojemu se opisuje pona�anje vjernika i ckvenog vodstva.

Ponovno sam ga pa�ljivo pro�itao, pa Ti �aljem jedan kra�i, ali (po mome mi�ljenju) vrlo zanimljivi izvod iz tog prili�no obimnog dokumenta. Znam da �e Te zanimati, a ako misli� da bi to moglo zanimati i �itatelje portala, onda mo�e� objaviti za Uskrs. Koliko se sje�am za taj blagdan nisam ni�ta objavljivao.

Stjecajem okolnosti nadprosje�no dobro poznajem Evan�elje, pa �alosna srca gledam poganski luksuznu zgradu Biskupske konferencije, gledam ove na�e biskupe u njihovim kazali�no-luksuznim crkvenim kostimima, gledam luksuz priprema za dolazak 268. Petrova slijednika, a prvi Petar nije ime, nego je to funkcija (Kefa, gr�ki: Petra, hrv.: temeljna stijena) obna�atelja du�nosti koju je ustanovio Isus, pa mi nikad nije bilo jasno na temelju �ega je petroobna�ateljstvo nazvano papinstvom, dok "umjetni�ka" papinska imena (npr. Benedikt XVI.) stvaraju pravu zbrku. Ne vidim tu ni traga duhu evan�eoske skromnosti o �emu stalno pri�amo. Razmi�ljaju�i o tome sjetio sam se knjige moga pokojnog prijatelja (umro 2000. g.), Tomislava �agi Buni�a, jednog od najve�ih teologa koje smo ikada imali.

Za vra�anje duhu Evan�elja u pravoj, izvornoj prednicejskoj Pracrkvi, danas ve� imamo prili�an broj pisanih izvora, u �emu se ranije osje�ao veliki nedostatak.

U nakladi Kr��anske sada�njosti iz Zagreba, l976. je objavljena kod nas, ali i u svijetu jedinstvena knjiga Tomislava �agi Buni�a: "Povijest kr��anske literature". Pored ostalog u njoj se nalazi i prijevod jednog izvanredno va�nog spisa, pod nazivom "Didache", �to je taj neumorni istra�iva� najstarije povijesti Crkve, popularni pater Tomo, preveo kao: "Upute apostolske".

Taj, u davnini veoma cijenjeni spis, koji je navodio jo� Klement Aleksandrijski, dr�e�i ga Svetim Pismom, a zatim Origen i drugi, prona�en je tek 1873. godine u biblioteci Sv. Groba u Carigradu. U modernoj patristi�koj znanosti taj je spis bio potpuno nepoznat.

U po�etku taj spis teolozi uop�e nisu smatrali vjerodostojnim, nego su ga svrstavali u apokrife (izvan kanonski spisi), ili u montanisti�ke izmi�ljotine. Rasprave i osporavanja trajali su sve do l959. kada mu je kona�no priznata vjerodostojnost izvornog crkvenog spisa, a koji je nastao prije kraja drugog stolje�a. U spisu nema ni traga kasnijim teolo�kim raspravama. Ne ulaze�i u bilo kakve komentare, imam knjigu pa �u ovdje navesti nekoliko izvoda iz toga ne�to obimnijeg spisa, koji je u ono vrijeme zapravo predstavljao neku vrstu katekizma, pa je pored ostalog �itan i katekumenima (osobe koje se pripramaju za kr�tenje).

"Didache" - "Upute apostolske".

Gospodnja uputa ne�idovima - Dva su puta: put �ivota i put smrti.

Evo, ovo je put �ivota: Ponajprije ljubi Boga koji te stvorio, zatim svoga bli�njega kao samoga sebe., a postite za one koji vas progone. Jer �to je veliko u tome, ako ljubite one koji vas ljube? Zar to ne �ine i neznab�ci?. Ne ubij, ne �ini preljuba, ne budi oskvrnitelj dje�aka, ne grije�i bludno. Ne kuni se krivo, ne svjedo�i la�no, ne proklinji, ne budi zlopamtilo. Ne budi dvosmislen ni dvoli�an u govoru. Ne budi lakom. Ne prepu�taj se srd�bi: srd�ba vodi ubojstvu . Budi krotak, jer krotki �e naslijediti zemlju. Ne izazivaj raskola, ve� pomiruj zava�ene.

A evo puta smrti: ubojstva, preljube, po�ude, bludna djela, kra�e, idolopoklonstva, magije, vra�anja, otima�ine, kriva svjedo�enja, himbe, prijevara, oholost, zloba, hvastavost, lakomost.

Gledaj da te tko ne zavede s puta Upute, jer takav te u�i ne�emu �to je izvan Boga. A �to se ti�e euharistije (pri�est, op. F.�.) ovako �inite hvalu:. A po�to se nasitite, ovako iskazujte hvalu: Hvalu ti dajemo, O�e sveti, poradi svetog imena tvoga. koje si nam dao po Isusu svome sluzi. Svaki apostol koji do�e k vama neka bude primljen kao Gospodin.... No ne�e ostati dulje od jednog dana; ako pak bude potrebno, i sljede�i dan; ali ako ostane tri dana, to je la�ni prorok. Kad apostol dolazi, neka ne uzme ni�ta osim kruha do sliljede�e postaje; ako pak zai�te novca, to je la�ni prorok. A svaki koji do�e k vama u ime Gospodnje neka bude primljen. Ako pak ho�e kod vas zasjesti, a ima svoj zanat, neka radi i tako se hrani. Ako pak nema svoga zanata, providite prema va�em izboru, da se ne dogodi da kr��anin me�u vama �ivi u besposlici. Ako pak ne�e prihvatiti, taj trguje s Kristom; �uvajte se takvih. Postavite dakle sebi biskupe i �akone dostojne Gospodina, mu�eve krotke i koji nisu pohlepni za novcem.".

Ovo je najstarija, izvorna predaja, po kojoj se Isusa jo� smatra slugom Bo�jim, a sve ono kasnije predstavlja mudrovanje. Taj spis nam pokazuje tradiciju, to je �ivot Pracrkve, kojemu bismo na odre�eni na�in trebali te�iti. Samo se po sebi razumije da se ne mo�emo vratiti u ono vrijeme pa, na primjer, tra�iti da biskup u posjeti lovi ribe, ili pravi �atore i tako se prehranjuje. Bitni su principi.

Dida Filip �orluki�, filip.corlukic@inet.hr