Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  

 

Pogled iz vjere na sada�nji trenutak

 

24.12.2011.


Ivan Marjanovi� De Tonya:

KRŠ�ANSKA HRVATSKA I SJE�ANJA NA BO�I� U HRVATSKOJ

Uvod:
Bo�i� je, pored Uskrsa drugi najve�i krš�anski blagdan… Prema ovom autoru, religija je duhovno, a ne materijalno bogatstvo u �ovjekovoj duši i u duši naroda… Prema ovome, krš�anstvo, u svim svojim oblicima vjere, i ono prije raspada Rimskog Carstva u Isto�no i Zapadno, i danas, je bratsko duhovno bogatstvo. 

U zadnjih sto godina, prema najšturim procjenama, iz Hrvatske je iselilo u svijet, što iz ekonomskih, što iz politi�kih razloga, blizu milijun Hrvata!... Dakle, iz Hrvatske je iselilo toliko Katolika, odnosno Krš�ana. Kada �e se u Hrvatsku vratiti iseljeni Hrvati - hrvatski Krš�ani-Katolici? U najnovijoj hrvatskoj povijesti, u Domovinskom ratu, iz Hrvatske je iselilo 200.000 hrvatskih Srba, dakle hrvatskih Pravoslavaca, krš�anske bra�e... Htjeli mi to prihvatiti ili ne, Hrvatska je, u klimaksu jednog rata koji nije nikomu trebao, izgubila 200.000 svojih stanovnika, svoje krš�anske bra�e...

Bez obzira na sve mogu�e i nemogu�e politi�ke intrige oko odlaska Hrvata u svijet i oko odlaska hrvatskih Srba iz Hrvatske, koji nikada prije nisu ni vidjeli Srbiju, kada �e se u Hrvatsku vratiti iseljeni Hrvati i hrvatski Pravoslavci? Jednom se mora razumjeti da je dr�ava okrnjena i oslabljena kada izgubi dio svoga naroda... Jednoga dana, što je mogu�e, svi Krš�ani molit �e isto „O�enaš” i “Zdravomariju”, imat �e isti kalendar (jer je jedan krš�anski Bog, jedan Isus Krist, jedna Majka Bo�ja, ista krš�anska molitva, koja se molila i prije raspada Rimskog Carstva na Isto�no i Zapadno). Što �emo onda imati u Hrvatskoj? – imat �emo 200.000 manje Krš�ana i Hrvata koji su se ili koji �e se „odnaroditi”, iskorijeniti iz hrvatskog naroda... Dakle, razlike izme�u starijeg, Julijanskog kalendara u Pravoslavaca i novijeg, Gregorijanskog kalendara u Katolika nisu i ne mogu, moralno, biti duhovna prepreka duhovnom su�ivotu Krš�ana nigdje pa ni u Hrvatskoj, pogotovo što se crkveni blagdani �esto datumom i objedinjuju...

Politiku na stranu, Hrvatska je krš�anska zemlja – prema tome, i iseljeni Hrvati i iseljeni hrvatski Srbi su krš�anske duše, nerazdvojni dio krš�anske Hrvatske, ako �emo ve� tako razumjeti svoju hrvatsku dr�avu, kako ju je razumio sv. Otac Papa Ivan Pavao II. Ovaj autor je proputovao Hrvatsku uzdu� i poprijeko; vidio je napuštena sela, prazne domove bez dje�jeg smijeha – taj dio Hrvatske vapi za djecom, za o�evima i majkama, za djedovima i bakama, koji su govorili hrvatskim jezikom ili koji su uglavnom govorili hrvatskim jezikom, koji su ro�eni u Hrvatskoj i koji su u Hrvatskoj izrodili svoju djecu i unu�ad i koji su propovijedali i slušali krš�ansku, u ovom slu�aju i katoli�ku i pravoslavnu liturgiju... Taj dio Hrvatske vapi za svojom izgubljenom krš�anskom tradicijom.

DUHOVNA, EKONOMSKA, KULTURNA I POLITI�KA OBNOVA HRVATSKE

Ako polazimo od pretpostavke da je humanizam glavni pokreta� i duhovnog i ekonomskog i kulturnog i politi�kog su�ivota, tada, uzajamno, moramo biti i �iste savjesti u sljede�em: humanizam u svojoj biti ne trpi favoritizam jednoga ili ne�ega nad drugim – u humanizmu smo svi jednaki i svatko ima i prirodno pravo i krš�ansko pravo, prema „Deset zapovijedi Bo�jih”, na dijeljenje svakog boljitka na jednake dijelove… U tom smislu, ro�enje djeteta, malog Isusa (biblijski, Sina Bo�jega), predstavlja simboli�nu obnovu �ovje�anstva u svim gore navedenim vidovima su�ivota. Svakom razumnom �ovjeku, pa i svakom laiku, treba biti jasno da su humanizam i Krš�anstvo uzajamno pro�eti hiperbolom samoopredjeljenja, pa �ak i u slu�aju da je Krš�anstvo fikcija – što sigurno nije, jer su se pojedine humanisti�ke odredbe iz „Deset Zapovijedi Bo�jih” rabile �ak i u naukovanju komunisti�kog društvenog sustava, u „na�elu” svi smo jednaki, nema bogatih i siromašnih (i to vrlo uspješno, sve do onog trenutka, kada je, umjesto prethodnog feudalnog prisvajanja dobitka, kapitalisti�ki monopol i prakti�ki i teoretski preuzeo svijest �ovje�anstva i tako potisnuo u pozadinu  i humanizam i duhovnu svijest (što bogatije zajednice, potreba za humanizmom i religijom je manja; što siromašnije zajednice, potreba za humanizmom i religijom je ve�a)... Dakle, u današnje vrijeme, u vrijeme ekonomske krize i krize u svim gore navedenim vidovima �ivota u cijelom svijetu, ukazuje se potreba za sveop�om obnovom i svijesti i savjesti i moralnih na�ela u Hrvatskoj (a opet prema „Deset Zapovijedi Bo�jih”) kao garantu mira i blagostanja na zemlji.

Ovaj autor se nada, da �e novi hrvatski politi�ari u Vladi i u Saboru, ekonomisti pa i Katoli�ka Crkva u Hrvatskoj, kona�no ozbiljno i na principima moralnih na�ela razmisliti o zna�aju Hrvata iseljenika i iseljenih hrvatskih Srba-Pravoslavaca za su�ivot u Hrvatskoj. Odlaskom skoro milijun Hrvata u svijet i odlaskom 200.000 hrvatskih Srba iz Hrvatske, oslabljena je hrvatska ekonomija – to moramo svi ve� jednom sami sebi priznati. Višestoljetne ekonomske navike i znanje tih ljudi otišlo je „slu�iti” nekomu drugomu – a da su danas u Hrvatskoj, bili bi pokreta�ka snaga zdravog ekonomskog pulsa. Odlaskom istih, Hrvatska je u tim predjelima ostala bez isto toliko Krš�ana i bez isprobane male privrede i obrta (bilo da se radi o dalmatinskom i li�kom toliko opjevanom kršu i Jadranu, bilo da se radi o unutrašnjosti Hrvatske, gdje je odlaskom 200.000 hrvatskih Srba-Pravoslavaca, dobar dio Hrvatske ostao bez  isprobanog i uspješnog malog obrta, povrtlarstva, ratarstva i sto�arstva i, na kraju, i industrije – i isprobanog i uspješnog ekonomskog, vjerskog, kulturnog i politi�kog su�ivota...

DUHOVNA SVIJEST KAO GARANCIJA CIVILNIH SLOBODA

Dakle, u slu�aju hrvatskih Srba-Pravoslavaca, rije� je o narodu koji je ve� više vjekova ekonomski doprinosio hrvatskoj ekonomiji, koji je bio prvi na liniji obrane Europe od Turaka i Islama u vrijeme turskog nadiranja na Be�, zajedno je s Katolicima u Hrvatskoj, dakle sa krš�anskom bra�om, istovremeno �uvao i krš�ansku Europu. U novijoj povijesti Europa je sve više multietni�ka i multivjerska, ali ostaje �injenica da narodi sa svojim starim ekonomskim, vjerskim i kulturnim korijenima zaslu�uju svoje povijesno mjesto u još uvijek prete�no krš�anskoj Europi, pa tako i u ju�noj Europi, tj. i na Balkanskom poluotoku, na kojem se Hrvatska ve�im dijelom i nalazi – u to nema sumnje... O tome treba posebno misliti tijekom predstoje�ih Bo�i�nih i Novogodišnjih blagdana i tijekom priprema u Hrvatskoj za ulazak Hrvatske u EU....  Bez zdrave duhovne svijesti i bez osnovnog poštenja i tolerancije (�itati, bez humanosti), nema ni zdravog politi�kog su�ivota i civilnih sloboda... Krive (zakulisne) politi�ke igre s dušama našeg naroda ve� su nas koštale bezbroj dragocjenih �ivota i nesretnog iseljavanja i migracija, koje nas i kao narod i kao zajednicu samo osiromašuju!

Bo�i� zna�i: mir i dobra volja na svijetu... Ovaj autor se iskreno nada, da �e nova Vlada RH u�initi nove korake, kako bi se ve�ina iseljenog hrvatskog stanovništva (Katolika i Pravoslavaca, te vjerski i nacionalno opredijeljenih i neopredijeljenih) mogla vratiti na svoju rodnu grudu i u svoje napuštene domove... Prisiljavati nekoga da se tijekom vra�anja u domovinu opredjeljuje nacionalno ili ekonomski ili vjerski ili kulturno ili politi�ki, kao preduvjet za su�ivot u zajednici, apsolutno je neodr�ivo u humanisti�ki protkanim multi-nacionalnim, ekonomskim, vjerskim, kulturnim i politi�kim slobodama i vrijednostima u današnjem svijetu. Moral, tj. karakter svakog �ovjeka je sam po sebi prirodno i najbolje mjerilo njegovog (�ovjekovog) bi�a (li�nosti).

Polaze�i od �injenice, da je Bog i svijest i savjest �ovjekova (autorovo uvjerenje) i da je Bog u svakom �ovjeku i �eni (prema Bibliji), u tom slu�aju je puno lakše prihvatiti Isusovo ro�enje i Kristov humanizam. Krist, i kao Bo�ji sin i kao �ovjek, je mogu� i stvaran povijesno i duhovno. Krist je, dakle, bio humanist prije svega; propovijedao je jednakost, dijelio je s drugima sve što je imao i pripremao ih na drugi �ivot iza smrti (na nebesima, gdje �emo svi biti krš�anski jednaki - zato se danas i ka�e da nas je Bog sve stvorio jednake, tj. da svi trebamo biti jednaki… Prema ovome (i prema ovom autoru) oni koji otimaju drugima, koji imaju previše i ne dijele ništa s drugima, nemaju u sebi ni svijesti ni savjesti – drugim rije�ima, nemaju ni Boga u sebi…

Sve ovo spominjem jer je u tijeku velika ekonomska kriza, jer bogati ne dijele siromašnima nigdje u svijetu pa ni u Hrvatskoj, i jer je, kona�no, povijesni trenutak da se u Hrvatskoj ve� jedanput stvore i ekonomski i vjerski i politi�ki i kulturni (�itati, civilizirani) uvjeti za povratak hrvatskih umova iz dijaspore, iz cijeloga svijeta, u Hrvatsku. Ako su �idovi u stanju to uraditi, to mo�emo uraditi i mi Hrvati. Ponavljam, religija je duhovno, a ne materijalno bogatstvo, dakle to bogatstvo je u �ovjekovoj duši i u duši naroda… Krist je tra�io od svojih apostola da grade "hramove Bo�je” i ništa više… Konkretnije, Krist je kazao Petru apostolu: “A ja tebi ka�em: Ti si Petar (kamen) i na ovoj stijeni sagradit �u Crkvu svoju i vrata paklena ne�e je nadvladati.“ (Matej 16,18), ali nigdje u Bibliji ne stoji da Kristovi u�enici (apostoli) trebaju postati i ovozemaljski vladari, ve� samo duhovnici, tj. primjeri drugima u krš�anskom �ivotu – u pripremama na zemlji za odlazak u “Carstvo Nebesko”. I to je ona osnovna filozofska ANTITEZA SVIMA ONIMA KOJI POKUŠAVAJU MANIPULIRATI I VLADATI LJUDIMA (NARODIMA) NA ZEMLJI.

Jednom se mora razumjeti: da je narod dr�ava, da se dr�ava ne mo�e odre�i svoga naroda i da se narod ne mo�e odre�i svoje dr�ave i da je dr�ava sve što u dr�avnim granicama diše i raste! Kada narod diše, i dr�ava diše. Kada je narod zdrav, i dr�ava je zdrava. Kada je dr�ava zdrava i narod je zdrav. Bez naroda nema dr�ave!  Kona�no, krš�anska Crkva (bila ona Katoli�ka ili Pravoslavna) ne mo�e se odre�i svojih vjernika. Kada je narod zdrav i Crkva je zdrava. Kada je Crkva zdrava i narod je zdrav... Prema ovom autoru, politiziranje za vlastite materijalne interese i duhovna skrb ne mogu i�i, moralno, pod istu kapu, dakle ni pretvorba kapitala iz društvenog u privatni ne smije se zlorabiti za vlastite interese, jer to nije moralno... U tom smislu, tijekom predstoje�ih Bo�i�nih i Novogodišnjih blagdana, ovaj autor �eli mir, dobru volju i sveop�u ekonomsku, duhovnu, kulturnu i politi�ku obnovu svima u Hrvatskoj i u svijetu!

BO�I�NE USPOMENE IZ RANOG DJETINJSTVA I MLADOSTI

Uspomene iz djetinjstva i rane mladosti o Badnjaku, Bo�i�u i Novoj godini ostaju neizbrisive u našem pam�enju. Ovaj autor bio je usvojen u svojoj petoj godini - djetinjstvo je pro�ivio kod jednog ujaka u Srijemu (i, povremeno, po nekoliko mjeseci, kod oca i majke). Ipak, ostale su uspomene na povremene zajedno provedene dane, Badnjake, Bo�i�e i Nove godine i sa susjedima u Srijemu i s bra�om i sestrama u Slavoniji.

Prvi susjedi iza ku�e u Srijemu bili su Pravoslavci. I u jednoj i u drugoj ku�i (u katoli�koj u kojoj sam �ivio, i u susjednoj pravoslavnoj) u dnevnom boravku i u spava�im sobama visio je kri�. U ujakovoj ljetnoj kuhinji bio je jedan otvoreni okrugli prozor�i� koji je “gledao” u dvorište tih susjeda. Susjedova k�i bila je udata za Hrvata policajca u Zagrebu. Svako ljeto unuk i unu�ica, mojih godina, iz Zagreba su dolazili kod djeda i “majke”, kako su unuk i unuka zvali svoju baku. I ja sam je zvao “majka”. Mi, djeca, nismo mogli do�ekati idu�e ljeto, da se opet vidimo, da se opet igramo, da nam “majka” jednako dijeli jabuke i kruške, da nam moja ujna “folksdoj�erka” napravi “krofnice sa sirom”.… Najesen, kada bi se unuk i unuka vratili u Zagreb, “majka” mi je u okrugli prozor�i� ostavljala vo�e, bo�i�nog kola�a i ukrasnih uskršnjih jaja… . Nikada ne�u zaboraviti dan kada sam odlazio iz sela, u koje na Veliku Gospu dolaze vjernici �ak i iz susjednih dr�ava da se pomole Gospi Ila�koj - odlazio sam u sjemenište u Zagreb; ispra�ale su me moja ujna “folksdoj�erka” i susjeda “majka”; ujna je plakala i molila krunicu; “majka” mi je tiho šaptala: “Sinko, pomoli se ponekad i za nas, da nam Hristos da dobro zdravlje.” “Moli se Isusu Kristu i An�elu �uvaru, da te �uva i da nas ne zaboraviš.”, tiho je šaptala ujna. Hristos – Krist… Kada sam posjetio Hrvatsku 2003. godine, ni njih ni njihovih ku�a nije više bilo – netko drugi sagradio je novu ku�u na istom mjestu gdje je bila “majkina” ku�a; ku�a u kojoj sam ja pro�ivio djetinjstvo, razrušila je, granatama u domovinskom ratu, srpska JNA… Gdje je tu pravda?! Gdje je tu pamet?! Gdje je tu Bog?! – tu Bog najvjerojatnije i dan-danas, i pred ovaj Bo�i� pla�e...

MOLITVA U SVETIŠTU MAJKE BO�JE TRSATSKE

Sje�am se, kada sam prošle godine �ekao polno�ku u Svetištu Majke Bo�je Trsatske - dugo sam kle�ao i molio se za pokojnog brata... 


Glavni oltar sa slikom Gospe Trsatske

Bilo nas je petoro bra�e i tri sestre, sve dok nismo, prerano, izgubili drugoga po redu najstarijega brata Antuna. Umro je u 53. godini, od raka… Iza njega ostale su snaha Ankica i tri lijepe k�eri: Mandica (dobila ime po baki Mandi), Marina i Antonija (dobila ime po svom ocu)...

U svakoj obitelji stariji sinovi i k�eri poma�u u uzdizanju mla�ih u obitelji. Pokojni brat Antun (mi smo ga odmila zvalo Tono), uz našeg oca, sagradio je svakome u obitelji ku�u; uz oca, gradio je ku�e, stambene objekte, škole, domove zdravlja… Jednom, dok je još bio single,, tj. neo�enjen, kupio je našoj majci nove cipele za Bo�i�, onako “od oka“ – i cipele su bile taman – majka je bila presretna... Jednom je, pred kolinje, a opet za sami Bo�i� 1988., „od oka“ sazidao pušnicu – eno je, i dan-danas stoji uspravna, ni domovinski rat joj nije naudio...  Ali, moj stariji brat ispred mene, iznenada oboli i umre. Nisam mu mogao oti�i na sahranu... Kada sam razgovarao telefonom s majkom, samo je ponavljala: “Nema nam više Tone... Nema nam više Tone...“ Sutradan sam sjeo i napisao iz cuga jednu od mojih najtu�nijih pjesama... 2003, godine, kada sam, za Bo�i�, sa suprugom Danicom posjetio obitelj u Hrvatskoj, slikao sam se sa snahom i sa djecom pokojnoga brata u ku�i u kojoj je, prije smrti naše majke, �ivjelo pet �enskih duša...

KU�A I PET �ENSKIH DUŠA

Nekad, još davno prije novog
drvenog mosta, prelazili smo, pred Badnjak, preko
zale�ene rijeke Tinje i dr�ali se
za materine skute
(radovali smo se mirisu pe�ene d�igerice iz dvorišta
naše jedine tetke). Nismo znali za materinu brigu
i za o�ev znoj na iskopanom kamenu vapnencu
kod Tuzle.
Bilo je to, kada je naš tetak na kolinje zaklao jedino,
muško tele, da i ja imam balon od mjehura
kao njegova djeca
(a �ene su tu�nu kravu muzle)…
Nitko nije �uo našu mati kako iza vrata tiho jeca…

Godine su prošle. I glad je prošla.
I mi smo, kao mnogi, otišli u tutnjavi vlakova
u bijeli svijet zelenih �ita i gdje ima bijelog hljeba
iz ruku Riste Makedonca.
Najstariji brat je, za Bo�i�, pisao pisma iz vojske
na adresu pokraj bosutskh šuma,
mati je nalijevala mlijeko
iz velikog lonca.

Otac i stariji brat Tono u “Graditelju” su gradili ku�e,
a mi djeca, putovali smo vlakom u škole
Srijema i Slavonije.
Mati bi izlazila pred nas i �ekala nas pokraj
druma.
Ku�a bi iza toga opet bila puna �eljadi
i smijeha;
i malih grijeha,
oko nas se vrtjela sva ravnica i cijela šuma
(ali psovki nije bilo: za svakoga u prolazu bila je
kriška hljeba)…

A, onda, kao po nekom nepisanom zakonu,
pred Bo�i� jedne dobre godine,
novi red u�e u ku�u: svi se razi�osmo, svatko
na svoju stranu svijeta ispod plavog neba
(radovali smo se, kao naši preci,
i �ivotu i novodošloj djeci)…
Pred moj odlazak u Ameriku,
otac je samo rekao da nigdje nije
bolje
(i otišao rezati drva i zabijati kraj mladih šljiva
novo kôlje)…

Opet je Bo�i� - oca nema više:
umro je, na sre�u, prije najnesretnijeg rata…
Nema više i jednog starijeg brata
(i on je, u ratu, prestao da pati)…
Ku�a, u kojoj smo prvi u selu slušali radio,
još uvijek nas �eka: još uvijek je �iva naša mati…
Mi, djeca, rasuli smo se kao sjeme
u vrijeme kada sjeme zemlju kuša.

Ostala je sama mati, snaha i unuke.
I ku�a i pet �enskih duša…

San Diego, 17. travnja 1994.

(Pribilješka: otac je umro 1990., Tono je umro 1994.,
mati je umrla 1999.)

Sretan Bo�i�! Sretna Nova 2012. godina svima!


Ivan Marjanovi� De Tonya
neovisni hrvatski i ameri�ki knji�evnik

 

 


Povratak na po�etnu stranicu

Untitled Document

 
 
 
Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.