|
Otkaz
i bolovanje
Dobije li radnik
za vrijeme radne nesposobnosti otkaz koja je nastala usljed bolesti
ili nesre�e otkaz - prvo �to treba u�initi je ispitati da li je
otkaz pravno dopu�ten. To zna�i da treba vidjeti je li vrijeme za�tite
od otkaznog roka na temelju du�ine radnog odnosa ve� isteklo. Zaposlena
osoba je za�ti�ena od otkaza u slu�aju bolesti samo 30 dana bolovanja
u prvoj godini namje�tenja, a od 2. do pet godina namje�tenja 90
dana - odnosno 3 mjeseca. Onaj tko je u istom poduze�u zaposlen
du�e od 5 godina za�ti�en je od otkaza za vrijeme bolovanja na temelju
Obveznog prava 180 dana, t.j. 6 mjeseci.
Zato izre�eni otkaz u ovo vrijeme ne
va�i. Ukoliko je poslodavac dao otkaz prije po�etka bolovanja, otkazni
rok se odga�a sve dotle dok osoba ne bude ponovno sposobna za rad
ili nakon isteka za�tite od otkaza. Otkazni rok u pravilu zavr�ava
krajem mjeseca.
Ima slu�ajeva kada ovaj propis o za�titi
od otkaza ne va�i, a to su:
Kada namje�tenik dade otkaz sam i oboli. To zna�i da otkazno vrijeme
istje�e u najavljenom roku i nema se zakonsko pravo na produ�etak
istoga.
Ako radnik
napravi neki prekr�aj koji opravdava momentalni otkaz, poslodavac
ga mo�e s mjesta otpustiti s posla.
Ako je ugovor
sklopljen samo na odre�eno vrijeme.
Ukratko informacije o du�ini otkaznog
roka:
Du�ina za�tite od otkaza u slu�aju radne nesposobnosti ovisi o du�ini
namje�tenja kod istog poslodavca. I du�ina otkaznog roka nije za
sve ista, nego varira od ugovora do ugovora. Ako izri�itno ne stoji
u pojedina�nom ugovoru koliko dugo iznosi otkazni rok, onda va�i
pravilo iz Obveznog prava �- OR koji propisuje slijede�e:
- u prvoj godini namje�tenja otkazni
rok traje 1 mjesec
- od 2. do 9 godine 2 mjeseca, i
- od 10. godine namje�tenja 3 mjeseca
Besplatne i pouzdane informacije mo�ete
dobiti u op�inskom socijalnom savjetovali�tu ili u kant. uredu za
rad.
2004./BA
|
