|
ODLAZAK U MIROVINU�����������������������������
Odlazak u mirovinu zna�i kraj radnoga vijeka. - Idealan trenutak da se predahne i napravi me�ubilanca, te krene na novo �ivotno putovanje.
Mirovina - �ivotna prekretnica
Na pragu odlaska u mirovinu �ovjeku se name�e niz kriti�nih i izazovnih pitanja. Htio on to ili ne, radni vijek - kao najdulje i najintenzivnije �ivotno razdoblje - primi�e se neodgodivo svome kraju. Ovisno o vrsti posla, optere�enju, radnoj sredini, zdravstvenome stanju itd., u pravilu se osje�a zamor i na neki na�in �eljno o�ekuje dan "x-y". Istodobno, svijet mora i�i dalje - bez nas! Mla�i su odavna ve� pokucali na vrata, preuzeli klju�ne polo�aje, mo� i kormilo u svoje ruke. Nadalje, tehnolo�ki razvoj, potrebe i zahtijevi tr�i�ta rada mijenjaju se takvom brzinom, da je nemogu�e i�i ukorak.
Pa ipak, odlazak u mirovinu predstavlja va�nu �ivotnu prekretnicu, koja manje-vi�e kod svakoga ostavlja traga. Za mnoge ljude zna�i pravu krizu identiteta, jer su definitivno prinu�eni napustiti javnu pozornicu i povu�i se u anonimni privatni �ivot. Osje�aj, kako se do ju�er svijet "vrtio oko njih", a danas vi�e nisu nitko i ni�ta, mo�e izazvati osje�aj duboke praznine, bezvrijednosti i beskorisnosti, pa �ak depresiju i krizu identiteta. Odjedanput biv�i radni i socijalni status vi�e ne igra nikakvu ulogu; jer, nebitno je jeste li Vi bili direktor banke, obi�an radnik, nastavnik, du�obri�nik i sl.; od danas ste - umirovljenik, jednak svim drugim umirovljenicima. Na svu sre�u sretna i zadovljna starost ne ovisi isklju�ivo o biv�em socijalnom statusu niti financijskim sredstvima, ve� ponajprije o spremnosti i sposobnosti da se novo �ivotno razdoblje prihvati kao izazov i mogu�nost za nova iskustva i vi�u kvalitetu �ivota.
Prelazak iz aktivnoga �ivota u mirovinu svaki �ovjek do�ivljava druga�ije, na svoj osobni na�in. Jedan od va�nih �imebnika jest osje�aj zadovoljstva ili nezadovoljstva svojim radom, kao i na�in na koji je uslijedio odlazak u mirovinu: prirodno/normalno ili pod prinudom.
Osobna bilanca
Sljede�ih nekoliko pitanja mogu Vam pomo�i da napravite osobnu bilancu, �to gubim, a �to dobivam odlaskom u mirovinu? Markirajte ona polja koja se odnose na Vas.
�to gubim?
radno vrijeme, putovanje do radnoga mjesta |
radni u�inak/rezultat/proizvod |
osje�aj pripadnosti, identifikacije s vlastitim poslom, priznanje |
reguliran devni ritam, struktura dana |
razvitak vlastitih sposobnosti, napredak |
sposobnost rje�avanja sukoba |
biti aktivan, izravno sudjelovati i utjecati na� va�ne odluke |
brojni kontakti unutar i izvan firme |
(ne)zdrava doza optere�enja |
prihvatiti tu�i autoritet, odnos prema pretpostavljenima |
struktura vremena: rad, slobodno vrijeme, praznici |
slu�bene i neslu�bene informacije (biti u tijeku) |
polo�aj,mo�, utjecaj, pozicija, poslovni identitet |
pla�a, naknada za radni u�inak, financijska sigurnost |
radne kolege/atmosfera |
gdje sam bio (gotovo) nezamjenjiv? |
�to dobivam?
slobodno vrijeme za hobije, �elje i projekte |
vrijeme za dru�enje, prijatelje, posjete |
vrijeme za opu�tanje, odmaranje, za sebe |
vrijeme za kulturne aktivnosti, za prirodu, za dokolicu |
svakoga mjeseca mirovina sti�e - ve� sam ju zaradio! |
vrijeme za bra�noga druga, obitelj, unuke |
neovisnost, sloboda, samoodre�enost |
putovanja u nepoznata mjesta, druge zemlje, u�enje stranih jezika |
sport, kretanje, raznoda |
kreativnost, duhovnost, tra�enje smisla |
osobna formacija, vrijeme za razmi�ljanje |
vrijeme za razgovore -doma i vani; pomo�i drugima |
vrijeme za �utnju, meditaciju |
pratiti javni �ivot i medije |
vrijeme za dobrovoljne aktivnosti (caritas) |
otkriti nove sposobnosti, nau�iti kazati "ne" |
Odlazak i novi po�etak
Na ovome mjestu ponovno �elimo naglasiti kako se za odlazak u mirovinu treba pravoremeno i detaljno pripremiti, i to na vi�e razina: poslovnoj, administrativnoj, socijalnoj, osobnoj i obiteljskoj. Neke firme nude prikladne te�ajeve za pripravu za prelazak u mirovinu na kojima se dobiju sve nu�ne administrativne obavijesti, kako bi isplata mirovine uslijedila bez zastoja i navrijeme. Nadalje, osobe-stru�njaci ukazuju na mogu�e kriti�ne aspekte, ali i na brojne mogu�nosti, sadr�aje koji se nude na socijalnome i kulturnome planu u postoje�oj �ivotnoj sredini. Mo�da je i suvi�no napomenuti kako "fri�ki" umirovljenici raspola�u s nevjerojatnim radnim i �ivotnim iskustvom, znanjem i (me�u)ljudskim potencijalom, koji bi Crkva u svome pastoralnome radu trebala uzeti u obzir i iskoristiti na dobrobit cijele zajednice.
Modeli starenja
Brojni stru�njaci nastojali su odgonetnuti umije�e (jer "recepta" nema) uspje�noga i zadovoljnoga starenja. Pritom su se iskristalizirala �etiri mogu�a modela:
"... Nastaviti dalje!"
Ovim putem idu one osobe koje �ele nastaviti svoju radnu aktivnost sve dok ih zdravlje i snaga slu�i. Obi�no je rije� o osobama koje rade samostalno i/ili rade svoj posao iz ljubavi.
"... Nadovezati"
Ova kategorija ljudi obi�no prekine radni vijek, ali nedugo zatim na�e nove radne zadatke, obi�no u okviru one djelatnosti u kojoj su radili.
"... Osloboditi se"
U ovu skupinu umirovljenika ubrajamo one koji odlazak u mirovinu do�ivljavaju kao kona�ni �in oslobo�enja od svih obveza. Kona�no su svoji, slobodni ljudi, mogu raditi - ili ne - �to ho�e! Za njih tek tada po�inje "pravi" �ivot.
"... Nadoknaditi"
�etvrti model biraju oni umirovljenici koji tijekom radnoga vijeka nisu imali vremena za neke va�ne stvari, koje sada kona�no mogu nadoknaditi. Pr. u�enje, putovanje, hobi, izleti, istra�ivanje itd.
Kako si Vi zami�ljate prijelaz u mirovinu?
Prije svega, predlo�ili bismo Vam da si uzmete jedno "polu-vrijeme", tj. dovoljno vremena za razmi�ljanje i da ne donosite odluku prebrzo. Poku�ajte pritom izdr�ati napetost i neizvijesnost kao pravu �ansu za uspostavljanje novoga odnosa ravnote�e izme�u aktivnosti i mir(ovanj)a.
Nastavak slijedi
Marijan Markoti�
(objavljeno u: "Katoli�ki Tjednik", br. 47, 25.11.2007, str. 28)
|
