|
U
posljednih 10 godina broj stanovnika se pove�ao za 410 000 osoba.
Od sada�njih 7,28 milijuna stanovnika 20,5 % su stranci.
Razvoj stanovni�tva nije ravnomjeran u svim dijelovima zemlje, dok se
pove�ao u Z�richu i okolini, u centralnoj i isto�noj �vicarskoj te u �enevi,
smanjio se u gradu Baslu i kantonu Glarusu.
Prvi
popis �vicarskog stanovni�tva izvr�en je 1850. godine, tada je �vicarska
brojala 2,4 milijuna stanovnika. Krajem 2000. u �vicarskoj je proveden
16-sti popis stanovnika. Ovaj posljednji popis stanovnika je pokazao da
je �vicarsko dru�tvo postalo multikulturalnije i brojnije. Od 410 000 novih
stanovnika �vicarske polovina se rodila, a polovina je doputovala u �vicrasku.
Ve�ina ih je doputaovala iz Isto�noeuropskih zemalja, jedan veliki dio
je do�ao zbog rata.
Broj prido�lica je iznenadjujuce velik, posebice je za�u�uju�i kada se
zna da je u posljednjem desetlje�u 20. stolje�a vladala ekonomska kriza
i u �vicarskoj.
Ovaj porast je pomladio �vicarsko stanovni�tvo.
U
�vicarskoj su Talijani jos uvijek najbrojniji - 22% svih stranaca, ali
njihov broj se iz godine u godinu smanjuje. Mnogi su uzeli �vicarsko dr�avljanstvo
, a brojni su se definitivno vratili u Italiju.
Drugi po broju su dr�avljani Savezne Republike Jugoslavije - 211 000. U
taj broj su ubrojani Srbi, Kosovo-Albanci i Crnogorci. Pove�ao se i broj
Portugalaca, dok se znatno smanjio broj �panjolaca, koji se masovno vra�aju
u domovinu.
Savezni
ured za statistiku je izjavio da u �vicarskoj vlada trend napustanja crkve.
Broj osoba koji ne pripadaju nikakvoj vjerskoj zajednici povisio se od
zadnjeg popisa stanovni�tva sa 7,4 na 12 %. U istom razdoblju se podovstru�io
broj muslimana, razlog je dolazak migranata s Kosova, iz Bosne i Hercegovine,
te iz Makedonije. Osim toga ima i �vicaraca koji pristupaju muslimanskoj
vjeri. Muslimanska vjerska zajednica je po broju pripadnika iza katoli�ke
i protestanske crkve na 3 mjestu. Rimokatoli�koj crkvi pripada 44% stanovni�tva,
protestanskoj 37 %, a muslimasnkoj vjeri 4,5%.
Znatne
promjene u strukturi �vicarskog stanovni�tva zabilje�ene su ne samo na
nacionalnom, kulturnom i vjerskom podru�ju, nego i na jezi�nom.
�vicarska vi�e nije zemlja s 4 slu�bena jezika, nego je postala zemlja
jezika. Skoro 10% stanovnika je navelo da govori jedan jezik koji nije
slu�beni jezik (njema�ki, francuski, talijanski i retoromanski) u �vicarskoj.
31
% Hrvata se izjasnilo da im je glavni jezik komuniciranja jedan od �vicarskih
slu�benih jezika, a ne hrvatski. Kod druge generacije postotak je znatno
ve�i; 60% Hrvata i Portugalaca se izjasnilo da bolje vlada jednim od �vicarskih
jezika, nego materinskim jezikom. �panjolci su �to se ti�e jezika, najprilagodljiviji.
80% �panjolaca 2. generacije je navelo da vladaju bolje njema�kim, francuskim
ili talijanskim od �panjolskog.
I
ovo je jedan va�an dokaz da je �vicarska za ve�inu stranaca 2. generacije
prva domovina, a zemlja podrijetla njihovih roditelja za mnoge zemlja godi�njih
odmora.
Podaci
o strukturi �vicarskog stanovnistva jos jednom potvr�uju koliko je va�na
zdrava integracija stranaca.
|
