Razvojem socijalne dr�ave izgledalo je da je siroma�tvo definitivno pobije�eno. No to, na�alost, nije tako. Socijalna pomo� je u vremenima visoke konjunkture po�etkom sedamdesetih godina bila od marginalne va�nosti, odnosno gotovo neznatna. Zajedno s ekonomskom krizom do�la su i te�ka vremena, tako da su mnogi bili prisiljeni prona�i put do op�inskog ureda za socijalnu skrb (Sozialamt) i zatra�iti nov�anu potporu kao zadnji spas.

   Posebno su jako pogo�ene samohrane majke, majke nakon rastave braka, kao i obitelji koje se nalaze u te�kom stanju jer su im izostala primanja, zatim nezaposleni kojima je isteklo pravo na dnevnicu iz osiguranja za nezaposlenost, a novi posao ne mogu na�i (to se posebno odnosi na one koji su pred koncem radnog vijeka), te zaposleni s niskim primanjima, odnosno takozvani "working poor", �ija zarada ne pokriva njihov egzistencijalni minimum i sl.

   U vi�e slu�ajeva mora se na davanja socijanih osiguranja, kao �to su osiguranje za nezaposlenost, invalidsko osiguranje, bolesni�ka dnevnica itd. �ekati po nekoliko mjeseci. Za to vrijeme su se mnogi prisiljeni obratiti op�inskom uredu za socijalnu skrb i potra�iti socijalnu pomo�.

   Ukoliko ste se i Vi zbog te�ke financijske situacije odlu�ili obratiti op�inskom uredu za socijalnu skrb i zatra�iti nov�anu socijalnu pomo�, evo Vam nekoliko korisnih uputa i savjeta:

Zakonska osnova:
   Ukoliko nije mogu�e dobiti pomo� od nekog drugog ili je nije mogu�e pravovremeno dobiti, imate pravo na socijalnu pomo�. Zakonska osnova za davanje ekonomske socijalne pomo�i ure�ena je zakonom o socijalnoj pomo�i doti�nog kantona u kojem boravite. Visina socijalne pomo�i ravna se prema smjernicama �vicarske konferencije za socijalnu pomo� (vidi prilog SKOS-smjernice).

Prava:
   Zahtjev za primanje socijalne pomo�i podnosi se nadle�nom op�inskom uredu za socijalnu skrb, koji taj zahtjev razmatra. Razmatranje zahtjeva se ne smije odugovla�iti.

   Ukoliko niste zadovoljni visinom odobrene socijalne pomo�i ili ako vam se pomo� uskrati, imate pravo u svako vrijeme potra�ite pismeno rje�enje od nadle�ne osobe. Protiv tog rje�enja mo�ete ulo�iti pismeni prigovor. Imate pravo na uvid u spise, pravo na informaciju i pravo da zauzmete svoj stav.

   Odobrena socijalna pomo� trebala bi Vam omogu�iti da izbjegnete te�ak polo�aj ili da svoju financijsku situaciju samostalno pobolj�ate ili stabilizirate.

�injenica primanja socijalne pomo�i ne ograni�ava va�u gra�anskopravnu sposobnost djelovanja i pravnu sposobnost.

Du�nosti:
   Obvezni ste u potpunosti iskazati svoje prihode i svoju imovinu te dati informacije o obiteljskom stanju. Posebice trebate dati uvid u spise kao �to su ugovor o stanu, platni obra�uni, porezni podaci, rje�enja socijalnih osiguranja itd.. Ukoliko �ivite u zajednicama sli�nim obitelji (na pr. konkubinat, s partnericom, bra�om, kolegicama itd.), isti moraju proporcionalno pridonijeti za �ivotne tro�kove.

   Obvezni ste pru�iti pomo� pri ispitivanju �injeni�nog stanja te sve promjene, osobne kao i finacijske, bez upozorenja javiti op�inskom uredu za socijalnu skrb.

   Obvezni ste u�initi sve �to stoji u va�oj mo�i da biste ubla�ili ili uklonili svoj te�ak financijski polo�aj.

   Davanja tre�ih dolaze prije socijalne pomo�i. To su naro�ito davanja socijalnih osiguranja (IV, SUVA, bolesni�ke dnevnice, dnevnice blagajne za nezaposlenost itd.), dobrovoljna davanja tre�ih, naknade �tete, stipendije, obiteljskopravni doprinosi za uzdr�avanje itd. Sva ta davanja moraju se ustupiti do visine socijalne pomo�i.

Rodbinsko uzdr�avanje:
   U slu�aju primanja socijalne pomo�i, op�inski ured za socijalnu skrb ima pravo potra�iti doprinos od rodbine. Pri tome se uzimaju u obzir financijske i osobne okolnosti rodbine (Gra�anski zakonik �l. 328).

Skra�ivanje i uskra�ivanje socijalne pomo�i:
   Op�inski uredi za socijalnu skrb imaju pravo ispitati mogu�nost skra�ivanja i uskra�ivanja socijalne pomo�i ukoliko osoba koja prima pomo� ne ispunjava svoje du�nosti. Skra�ivanja i uskra�ivanja socijalne pomo�i najavljuju se pismenim putem, u obliku rje�enja s obrazlo�enjem, a protiv njih se mo�e ulo�iti �alba.

Bespravno dobivanje socijalne pomo�i:
   Dobivanje socijalne pomo�i na osnovi namjerno datih krivih podataka ispunjava �injeni�no stanje prevare te mo�e biti krivi�nopravno gonjeno. Bespravno dobivena socijalna pomo� mora biti vra�ena, bez obzira na trenuta�nu financijsku situaciju.

Vra�anje:
   Ekonomska socijalna pomo� financira se poreznim novcem. Kod porasta imovine, kao primjerice, unazad ispla�ena davanja osiguranja, nasljedstvo, dobitak u lotu, ve�a zarada itd., obvezni ste, ukoliko se to od vas mo�e o�ekivati, vratiti socijalnu pomo� (rok zastare 10 godina). Dobiveni novac od socijalne skrbi, u slu�aju mogu�nosti vra�anja novca, vra�a se u visini koja je primljena bez kamata.

Op�enito:
   Va�e ime je poznato samo nadle�nim vlastima. Djelatnice i djelatnici socijalne slu�be obvezni su na �utnju i na �uvanje poslovne tajne.

Napomena:
Ukoliko se socijalna pomo� koristi du�e vremena i u velikim nov�anim iznosima, to mo�e negativno utjecati na produ�etak dozvole boravka.

Jure Primorac, dipl. socijalni radnik HFS,
Namje�ten kod Op�inskog ureda za socijalnu skrb u Emmenu