Blankino berlinsko zlato

Fotografija: Sportal.hr

Blanka Vlaši� je obranila naslov svjetske prvakinje u skoku u vis što je dosad uspjelo samo Ju�noafrikanki Hestrie Cloete, svjetskoj prvakinji 2001. i 2003. godine. No, i finale skoka u vis u Berlinu je potvrdilo da je naslov lakše osvojiti, negoli ga obraniti. Bilo je to nešto sasvim druk�ije od one izvjesnosti otprije dvije godine, no kona�ni ishod je isti: Blanka je svjetska prvakinja!

Umjesto najavljivanog i o�ekivanog dvoboja, finale visašica se, me�utim, pretvorilo u dramati�an troboj. Petnaestak minuta se, tako, naslov svjetske prvakinje nije smiješio ni Blanki Vlaši�, ni Ariani Friedrich, ve� Ani �i�erovoj, koja je jedina u prvom pokušaju presko�ila letvicu na visini 202 centimetara. Blanki je to uspjelo u drugom, a Njemici tek u tre�em pokušaju.

Taj je »detalj« na kraju odlu�io i o raspodjeli srebra i bronce jer 204 centimetara je, u drugom pokušaju, presko�ila samo braniteljica naslova. Nakon što je osigurala zlato Blanka je postavila letvicu na visinu novog svjetskog rekorda - 210 centimetara - no ovoga puta joj je ta visina bila nedosti�na.

»Moram priznati da još nisam svjesna što se zapravo doga�alo. Ovo i Osaka se nikako ne mogu uspore�ivati jer ovo je nešto sasvim druk�ije, nešto neponovljivo. Iako sam cijelo vrijeme pokušavala izbaciti iz glave sve te pri�e i o dvoboju s Arianom Friedrich i razne kalkulacije, ipak mi je to stalno bilo negdje u glavi. Pokazala sam, me�utim, da i to mogu nadvladati. Ovo mi je finale prošlo k"o u trenu. Nakon što sam u drugom pokušaju presko�ila 202 centimetra znala sam da �u biti prva, znala sam da �u u nastavku natjecanja napraviti sve što bude trebalo«, rekla je Blanka odmah po okon�anju natjecanja i nastavila:
»Nije mi bilo lako, pogotovo zbog tog rivalstva s Arianom. No, nije ovo boks, ovdje je prije svega borba s letvicom i visinama. Ipak najviše ovisim o tome što sama napravim na skakalištu. Bili su mi ovo mo�da i najte�i trenuci u karijeri. No, bilo je to natjecanje kakvo ovo Svjetsko prvenstvo i zaslu�uje. Uvjeti su bili savršeni i nije bilo nikakve isprike za eventualan loš nastup.«

Blanka nije mogla izbje�i ni pitanje o usporedbi dvoboja Vlaši� - Friedrich s dvobojem Bolt - Gay na 100 metara:
»To mo�e stvoriti odre�eni pritisak, ali samo kad u hotelu �ekaš po�etak natjecanja. Kad je natjecanje po�elo, pritisak je otišao iz mene. Drago mi je što takve usporedbe pokazuju da je skok u vis iz godine u godinu sve popularniji. Bilo je godina kada je samo jedna visašica skakala preko dva metra i �enski je vis bio skoro mrtav. Drago mi je da sam i ja dio renesanse ove discipline...«

Uo�i natjecanja spekuliralo se da �e za pobjedu trebati i puno više od 204 cm, no Blanka tvrdio da je i za to bila spremna:
»Uo�i natjecanja sam razmišljala o visinama od 208 i 210 centimetara. Fokusirala sam se na njih i pripremala se za zlato presko�iti upravo toliko. No kad sam presko�ila 204 cm znala sam da �e biti dovoljno. Pronašla sam, me�utim, u tom trenutku pravu tehniku i bila spreman za više skokove. Da je trebalo, bila sam spremna presko�iti 208 ili 210 cm.«
Blanku ne iznena�uje što je u svakom skoku imala podršku publike, iako je rije� o navija�ima Ariane Friedrich:

»Nisam time nimalo iznena�ena. Štoviše, osje�ala sam da to nije bilo samo pro forma. Osje�ala sam da gledatelji stvarno �ele da presko�im letvicu, osje�ala sam tu pozitivnu energiju. Za razliku od Ariane, meni odgovara bu�na podrška publike. Poseban je to do�ivljaj kad ti cijeli stadion plješ�e.«

To bi trebalo zna�iti da je Blanka osjetila i svu napetost ju�erašnjeg natjecanja, no ona tvrdi druk�ije:

»Napeto? Ja nisam osjetila tu napetost samog natjecanja. Na skakalištu sam bila u nekom svom svijetu i isklju�ila se iz svega toga što vi nazivate napetoš�u.«

Blanka tra�ila pljesak, Friedrich tišinu
Blanka Vlaši� je iz prve preskakala 187, 192, 196 i 199 centimetara. Istina, na ovoj posljednjoj visini se letvica dobro zatresla, a Blanka je umalo pala sa strunja�e. Ariane Friedrich je, pak, u prvom pokušaju presko�ila 192 i 199 cm (tako�er poprili�no neuvjerljivo), a propuštala je 187 i 196. Tek u tre�em pokušaju presko�ila je 202, a nakon dva neuspjela skoka na visini 204 cm, posljednji pokušaj je ostavila za 206. Kada je to rušila, bilo je jasno da je Blanka prva, Ana �i�erova druga, a Friedrich tre�a. Zanimljivo je da je Blanka za svaki svoj skok tra�ila (i dobila) pljeskanje publike u ritmu zaleta, dok je Friedrich tra�ila potpunu tišinu.
 
Finale
1. Blanka Vlaši� (HRV) 204 cm
2. Ana �i�erova (Rus) 202
3. Ariane Friedrich (Nje) 202
4. Antonietta di Martino (Ita) 199
5. Ruth Beitia (Špa) 199
6. Svetlana Školina (Rus) 196
7. Chaunte Howard (SAD) 196
7. Emma Green (Šve) 196
9. Melanie Melfort (Fra) 192
10. Jelena Slesarenko (Rus) 192
11. Meike Kroeger (Nje) 187
12. Amy Acuff (SAD) 187
 
Visašice na svjetskim atletskim prvenstvima
Povijest svjetskih atletskih prvenstava bilje�i mnoga velika finala skaka�ica u vis, no po svojoj izjedna�enosti, dramati�nosti ili velikim preokretima svakako se isti�u �etiri dvoboja.

Helsinki: Bikova i Meyfarth
Na prvom Svjetskom atletskom prvenstvu, onome u Helsinkiju 1983. godine, Ruskinja Tamara Bikova odli�no je zapo�ela finalno natjecanje. U prvom je pokušaju preskakala sve visine od 180 do 197 centimetara, a onda u prvom pokušaju rušila 199.
Tadašnja svjetska rekorderka i dvostruka olimpijska pobjednica, Njemica Ulrike Meyfarth, rušila je po jednom i na 195 i na 197 cm, no preko 199 je preletjela u prvom pokušaju i u tom trenutku preuzela vodstvo. Bikova je 199 presko�ila u drugom pokušaju, a odmah je potom iz prve išla preko 201. Nakon što joj je prvi skok preko 201 bio neuspješan, Meyfarth je preostala dva pokušaja ostavila za 203 cm, no nije uspjela presko�iti. Zlato je na prvom Svjetskom prvenstvu uzela Bikova.

Rim: Kostadinova i Bikova
U Rimu 1987. godine smo gledali jedno od mitskih visaških natjecanja. I Bugarka Stefka Kostadinova, koja je u Rim došla sa svjetskim rekordom (208 cm), i svjetska prvakinja Tamara Bikova u prvom su pokušaju svladale sve visine od 185 do 202 centimetra. Bikova je iz prve preletjela i preko 204, dok se Kostadinova s tom visinom mu�ila i presko�ila je tek u tre�em pokušaju.
U tom se trenutku �inilo da �e Bikova bez problema obraniti naslov iz Helsinkija, no Kostadinova se vra�a i u drugom pokušaju ide preko 206 cm, što je za Bikovu bilo nedosti�no.
Nakon toga Kostadinova postavlja letvicu na 209 centimetara i u drugom naletu postavlja fantasti�an svjetski rekord, koji je nad�ivio nekoliko generacija.

Sevilla: Babakova i Jelesina
U vru�oj Sevilli natjecanje visašica zapo�elo je pomalo šokantno. Najbolja skaka�ica sezone (204 cm), Ju�noafrikanka Hestrie Cloete, nije u kvalifikacijama uspjela presko�iti 192 cm, pa je zbog toga nismo gledali u finalu.
Bilo je to, zato, najizjedna�enije finale u povijesti skoka u vis, jer su sve tri medaljašice (tre�a je bila Ruskinja Svjetlana Lapina) okon�ale natjecanje s presko�enih 199 cm.
Pritom je Ukrajinka Inga Babakova iz prve preskakala sve visine od 185 do 189 cm (nije uspjela presko�iti 201), dok njezine suparnice nisu imale tako »�istu listu«. Kasnija olimpijska pobjednica, Ruskinja Jelena Jelesina, propustila je podijeliti zlatnu medalju zbog jednog rušenja na 199. Babakova je, pak, nakon bron�anih medalja 1991. i 1995. te srebra iz 1997. godine, veliku karijeru zaokru�ila i jednim zlatom.

Edmonton: Cloete i Babakova
U kanadskom Edmontonu 2001. godine Hestrie Cloete je dominaciju �enskim visom obilje�ila prvim zlatom na svjetskim prvenstvima. Kao i u Sevilli dvije godine ranije, ponovno je o zlatnom odli�ju odlu�ivao ukupan broj neuspjelih pokušaja. Cloete je bez problema preskakala sve od 185 do 197 cm, a onda je 200 cm preletjela u drugom pokušaju.
Istu je visinu i braniteljica naslova presko�ila iz druge, no barem podjele zlata koštala su je »brljavljenja« na 190 i 197 cm. Zlatna je medalja otišla u Ju�nu Afriku.

Izvor: HMI – Hrvatska matica iseljenika, www.matis.hr

PS:
Pogledajmo iz drugih izvora kratki fotozapis s jedne od Blankinih medijskih konferencija i dvoranu u kojoj trenira:

FOTOZAPIS
(Kliknite na sliku da bi je pove�ali - pa još jednom kliknite do pune veli�ine!)

Fotografije: Boško Perlain
Za portal pripremio: zm