I prof. dr. Zvonimir Radi� nam je poslao svoj prilog o ugro�enoj hrvatskoj brodogradnji koji rado prenosimo �itateljima portala:
DRUGA PLJA�KA HRVATSKE BRODOGRADNJE
Hrvatska tehnološka politika koja je u doba rasplamsavanja tehnoloških ratova u svijetu morala postati najva�nijom dr�avnom politikom nakon izdvajanja dr�ave Hrvatske iz jugoslavenske federacije, ne postoji kao politika koja mo�e zasnovati hrvatsko gospodarstvo na hrvatskoj tehnologiji i odgovaraju�oj me�unarodnoj tehnološkoj suradnji u europskim okvirima. Zato ta politika ne utje�e na stvaranje dr�avnih kriterija za razvoj tehnološkoga gospodarstva, nego prepušta hrvatsko gospodarstvo kriterijima financijsko-tehni�ke globalizacije. A ti se mogu sa�eti ovako: tu�im novcem potrebno je kupiti tu�u tehniku i obrtati tako ulo�eni kapital �im br�e da bi se kratkoro�no ostvarila maksimalna financijska dobit stranoga ulaga�a.
Prema kriterijima financijsko-tehni�ke globalizacije hrvatska brodogradnja ne bi mogla opstati. Ona je pre�ivjela globalizacijske nasrtaje zahvaljuju�i iznimnim naporima protivnika te globalizacije, koji su istodobno zastupnici zasnivanja hrvatskoga gospodarstva na hrvatskoj tehnologiji uz odgovaraju�u me�unarodnu tehnološku suradnju u europskim okvirima.
Dr�ava Hrvatska nakon izdvajanja iz jugoslavenske federacije zatekla je vlastitu brodogradnju bez osnovnoga kapitala, koji je bio u cijelosti otu�en. Tako je, na primjer, osnovni kapital rije�koga brodogradilišta “3. MAJ” 1991. godine bio doslovno na nuli.
Otu�ivanje osnovnog kapitala hrvatskih brodogradilišta sa razine jugoslavenske federacije osmišljeno je kao trajni mehanizam dislokacije kapitala iz Hrvatske u Beograd. U tu je svrhu u Beogradu osnovana posebna banka za brodogradnju pod nazivom JUBMES. Za dobro razumijevanje mehanizma plja�ke potrebno je poznavati tehnologiju i ekonomiku (engl. economics) brodogradnje, no za potrebe ovoga prikaza dovoljno je opisati poop�eni model brodogradnje s pojednostavnjenim zna�ajkama.
Brodogradilište gradi brodove po pojedina�nim projektima na malom broju navoza. Ta gradnja nema zna�ajke serijske proizvodnje niti u slu�aju da se gradi serija pribli�no jednakih brodova. Svaki brod ostaje i nadalje pojedina�ni projekt, koji omogu�uje svaku tehnološku i tehni�ku modifikaciju tijekom izgradnje svakog pojedinog broda iz naru�ene serije.
Strani naru�itelji pla�aju brodove financijskim sredstvima koje ostvare kao kredite stranih banaka. Završeni brod koji brodogradilište isporu�i naru�itelju strana banka ispla�uje brodogradilištu te godine i devet idu�ih godina u deset jednakih rata. To zna�i: ako jedno brodogradilište mo�e proizvesti jedan brod godišnje �ija je cijena 100,000.000 kn, ono dobiva za taj brod u godini njegove izgradnje 10,000.000 kn. Ostalih 90,000.000 kn, koje su potrebne za izgradnju broda, dobiva kao zbroj svih rata isplate devet do tada izgra�enih brodova. Financijski izvor koji tako nastaje, a bez kojega brodogradnja ne mo�e poslovati, nazivat �u u nastavku “kreditnim repom” (u opisanom slu�aju devetogodišnjim).
Poslovati bez financijskih poteško�a i novih ulaganja to brodogradilište mo�e samo ako raspola�e “kreditnim repom” od devet godina, to jest, ako je tijekom devet proteklih godina proizvelo svake godine po jedan brod pribli�no jednake cijene pod istim uvjetima pla�anja.
Mehanizam otu�ivanja (plja�ke) kapitala koji je Hrvatska ulagala u brodogradnju federalna je administracija pokretala po obrascu koji slijedi:
| Korak 1. |
Najprije bi federalna administracija izazvala inflaciju. |
| Korak 2. |
Potom bi brodogradilišta ostvarila gubitke i zatra�ila pomo� od federalne banke za brodogradnju JUBMES. |
| Korak 3. |
Banka JUBMES bila je spremna pomo�i samo dinarskim otkupljivanjem dijela deviznog “kreditnog repa” pojedinog brodogradilišta. |
| Korak 4. |
Novom inflacijom veliki dinarski iznosi ispla�eni brodogradilištima bili bi velikim dijelom obezvrije�eni. Nešto od tih dinarskih iznosa spašeno je u druge svrhe: ulaganjem u izgradnju stambenih zgrada sa stanovima za radnike brodogradilišta. |
| Korak 5. |
Kako je nestalo dijela “kreditnog repa” Hrvatska je morala “pokrivati gubitke” brodogradilišta, to jest nadoknaditi otu�eni kapital koji se iskazao kao gubitak u poslovanju. |
| Korak 6. |
Novom inflacijom gubici brodogradilišta toliko su porasli da se ponovno tra�ila pomo� JUBMESA. |
| Korak 7. |
Banka JUBMES ponovno je bila spremna pomo�i dinarskim otkupljivanjem dijela deviznog “kreditnog repa” pojedinog brodogradilišta |
Koraci su se ponavljali dok brodogradilište nije ostalo bez svoga “kreditnog repa”.
U tom je stanju dr�ava Hrvatska zatekla svoja brodogradilišta nakon izdvajanja iz jugoslavenske federacije.
Istodobno, zahvaljuju�i velikom hrvatskom blagu u nadarenim, obrazovanim i vrijednim ljudima i sna�noj motivaciji koja je nastajala spontano na temeljima domovinskih hrvatskih nacionalnih vrijednosti, hrvatska je brodogradnja vlastitim tehnološkim razvojem dosegnula sam svjetski vrh. Brodovi iz hrvatskih brodogradilišta proglašavani su u svijetu najkvalitetnijim tehnološkim dostignu�ima svjetske brodogradnje.
U postupku pretvorbe hrvatskih brodogradilišta u dioni�ka društva, kada je bila utvr�ena plja�ka “kreditnih repova”, hrvatska je administracija odbila prihvatiti pretvorbeni elaborat na toj osnovi, te je otu�ivanje (plja�ku) osnovnoga kapitala brodogradilišta prikrila iskazivanjem velikih gubitaka hrvatske brodogradnje u redovnom poslovanju. Pristalicama financijsko-tehni�ke globalizacije to je bio temeljni argument za njihove zahtjeve da se hrvatska brodogradnja ili obustavi, ili proda stranim ulaga�ima u bescijenje, što bi tako�er zna�ilo njezino obustavljanje.
Bitka za brodogradnju vodila se na svim razinama, svim mogu�im metodama, ali je dr�avna administracija odbijala prihvatiti ili istra�iti dokaze o plja�ki kapitala. �ak i kada je opse�nom dokumentacijom, pripremljenom za me�unarodni natje�aj kojime je u Hrvatsku doveden strani konzultant Roedl & Partner da bi procijenio stanja u brodogradnji, zatra�eno da taj konzultant istra�i plja�ku osnovnoga kapitala hrvatske brodogradnje, dr�avna je administracija raskinula odnose s tvrtkom koja je tender pripremila i koja je nadzirala izvršenje ugovora sa stranim konzultantom, te nakon toga iz natje�ajne dokumentacije izbacila najva�niji zahtjev: da konzultant istra�i otu�ivanje kapitala iz hrvatskih brodogradilišta.
Ipak, obustaviti brodogradnju ili ju u bescijenje prodati nitko se nije usudio, nego je dr�ava nastavila pokrivati “gubitke iz poslovanja”, što je morala biti obnova otu�enog kapitala. To je dr�ava morala raditi tako da financijski podr�ava poslovanje brodogradnje sve dok svako pojedino brodogradilište ne ostvari svoj, obvezama neoptere�eni, mnogogodišnji “kreditni rep” koji mu omogu�uje samofinanciranje.
Ali hrvatska dr�ava nije obnovila “kreditni rep” hrvatske brodogradnje, što je prijeko potrebno zaklju�iti iz objavljenoga modela privatizacije: prodaje brodogradilišta za jednu kunu. Prodati brodogradilište za jednu kunu mo�e se samo u slu�aju da je cijeli “kreditni rep” hrvatske brodogradnje, koji je morao nastati nakon izdvajanja hrvatske dr�ave iz jugoslavenske federacije, ve� potrošen u druge svrhe, ili se namjerava potrošiti
A ljudi koji to �ine nastoje nas uvjeriti da je obnova oplja�kanoga kapitala hrvatske brodogradnje, koju su prikrili, pokrivanje njezinih gubitaka.
Zagreb, 15. prosinca 2008.
Za portal: prof. dr. Zvonimir Radi�, zradic@public.carnet.hr
Autor je doktor znanosti s izborom u zvanje redovnog profesora
*****
Vezani �lanci:
Spasimo hrvatsku brodogradnju
Dubrova�ki jedrenjaci na jugu Afrike i u Indijskom oceanu koncem
Završena promocija studenata Pomorskog Fakulteta
