PLIVA IN MEMORIAM
Povijest „nastajanja“ Plivaša
(Za prikaz su korišteni podaci iz Povjesnice Plive, Zagreb 1996)
Povijest Plive zapo�inje otvaranjem vrata dioni�arskog društva i tvornice "Kaštel" u Karlovcu 1921.g. Prvi je predsjednik odbora Dioni�arskog društva "Kaštel" prof. dr. Gustav Jana�ek, koji je u suradnji s dr. Eugenom Ladanyem, pokrenuo proizvodnju farmaceutskih preparata i galenskih pripravaka, te su na taj na�in utrli put suvremenoj proizvodnji lijekova na ovim prostorima.
1928. "Kaštel" seli u Zagreb, na današnju lokaciju Prilaz baruna Filipovi�a. Dr Eugen Ladany povezuje se s dr. Vladimirom Prelogom, te zajedno postavljaju kratkoro�ne i dugoro�ne ciljeve razvoja "Kaštela". Prvi kratkoro�an cilj, bio je usvajanje postupaka za proizvodnju ve� poznatih lijekova, tra�enih na tr�ištu (danas bi rekli generika), dok je dugoro�an cilj bio pronala�enje originalnih, biološki aktivnih spojeva. Vrlo brzo pokazalo se da su njihovi ciljevi bili realno postavljeni.
Ve� 1936 ."Kaštel" plasira na tr�ište sulfanilamid (aktivna ljekovita supstancija bakteriostatskog djelovanja), pod imenom Streptazol, kojeg patentno zašti�uje. Streptazol posti�e golem uspjeh na tr�ištu. Na taj na�in "Kaštel" postaje jedan od prvih proizvo�a�a sulfonamida u svijetu.
Uspjesi se nastavljaju. Ljubo Trinajsti� i Ernest Rajner dvojica in�enjera, koji su zajedno s prof. Prelogom sudjelovali u proizvodnji i uspješnom lansiranju streptazola, svoje znanje i iskustvo ugradila su u temelje nove tvornice. Sa uvo�enjem u proizvodnju pentametilen tetrazola, zapo�inje u Zagrebu tzv. sintetska proizvodnja kemijskih supstanci- zapravo sintetskih lijekova za terapiju kod razli�itih bolesti.
Prof. dr.sci. V. Prelog 1941 odlazi u Z�rich, me�utim njegovi suradnici ostaju u Plivi i postaju nositelji tog stvarala�kog duha.
Prof. dr Ivan Štivi�, 1942 obavio je integraciju Dr�avnog zavoda za Proizvodnju Lijekova i Vakcina- PLIVA i "Kaštela". Ubrzo nakon integracije farmaceutska tehnologija po�inje se naglo razvijati.
Pliva nakon 2.svjetskog rata ima veliku podršku vlasti u obnovi i izgradnji. Ponovno izgra�ene, u ratu porušene proizvodne hale, omogu�ile su materijalnu osnovu za novi zamah stvarala�kog duha.
1952. osnovan je Plivin istra�iva�ki institut. Prvi direktor i organizator rada po namjenskim laboratorijima, bio je dr. Rativoj Seiwerth. Nastavio je suradnju sa prof. Prelogom. U desetak njegovih godina na �elu Instituta u redovnu proizvodnju uvedeno je mnoštvo organskih spojeva, najviše lijekova.
Takvo kontinuirano poticanje znanstveno- istra�iva�kog duha u cilju vlastitog razvoja novih proizvoda uzdizalo je polako Plivu u svjetski prepoznatljivu farmaceutsku tvrtku.
1953. Stipe Splivalo dolazi u Plivu za generalnog direktora, na kojoj funkciji �e ostati do 1966. �elio je stvoriti veliku Plivu i zato je za svoje suradnike uvijek birao vrhunske stru�njake. Za njegova upravljanja, broj zaposlenih porastao je sa 700 na 2500. Došlo je do prave eksplozije u zapošljavanju visoko-obrazovanih ljudi. Izvoz je pove�an sa 250.000 na 10 mil. U$. Splivalo je organizirao prvu izlo�bu Plivinih proizvoda u Londonu 1966.g. Potaknuo je organiziranje Konjukturne slu�be, prvotni organizacijski oblik istra�ivanja tr�išta, za�etak onoga što se danas podrazumijeva pod marketingom. Godine 1955. inicirao je izradu Pravilnika o premiranju, bila je to osnova za unapre�ivanje i stimuliranje temeljnih na�ela poslovanja: proizvodnosti, ekonomi�nosti i rentabilnosti, te svih vrsta inovacija. U Plivi se tada strogo vodi ra�una o gospodarenju resursima. Stvorena je plansko-analiti�ka slu�ba, na �elu sa Ivanom Kara�i�em, koja �e razvijati podru�je financija, ra�unovodstva, financijske analize, financijskog planiranja, i to dovesti do razine kakva je uglavnom bila do devedesetih godina.
1953. zapo�ela je proizvodnja vitamina C, prema vlastitoj patentiranoj tehnologiji.
1955. Analiti�ki laboratorij se izdvaja iz sastava Istra�iva�kog instituta i spaja s Kontrolnim uredom, pa tako nastaje Kontrolno-analiti�ki laboratorij. Mr. Radovan Damaška za�etnik je fizikalne metodologije u neovisnoj ocjeni kvalitete lijekova.
1959. zapo�ela je redovna proizvodnja oksitetraciklina u �emu su klju�nu ulogu odigrali bra�ni par Zrinka i Gavra Tamburašev, koji su u Plivu došli iz Galenike na poziv generalnog direktora Stipe Splivala.
Iste godine zapo�ela je i proizvodnja vitamina B-6.
�itava plejada velikih stru�njaka utkala je svoj rad, svoju kreativnost i svoje srce u razvoj Plive. Spomenimo samo prof. dr. Dragutina Kolbacha, in� Milenku Jaeger, in�. Eugena Guštaka, mr Drage Veblea, dr. Alberta Veronu, in�. Karlo Heimann, in�. Klement Crn�i�a, dr. Branimir Gašpert, itd. itd… Lista je neiscrpna.
1966. na �elo kompanije dolazi Juraj Razmili�. Za vrijeme njegova upravljanja, Pliva otvara novu stranicu svoga svestranog i brzog razvoja.
Nekako u to doba, kad su ro�eni mnogi Plivini poslovni uspjesi, ro�en je i termin – plivaš - što je bilo mnogo više od pukog zaposlenja. Tome je svakako pridonijelo uvo�enje i razvoja samoupravljanja u tvornicu. Uposleni po�inju "osje�ati" Plivu kao vlastitu tvornicu. Radnici nisu u tvornici samo da poslu�uju strojeve, oni participiraju u upravljanju, donose odluke na svim poslovnim podru�jima, organizirano se školuju, stipendiraju, doškoluju kroz cijeli svoj radni vijek. Jasna im je „misija i vizija“ razvoja svoje tvrtke. Odnos vrlo sli�an današnjem TQM (potpuno upravljanje kvalitetom) u Japanu.
Od 1967. do 1980. integrirano je 7 radnih organizacija i podignuto na razinu Plivina standarda. Organizirani su bili u 5 osnovnih Plivinih programa: farmaceutski, sirovinski, prehrambeni, veterinarsko- agrarni i kozmeti�ko- higijenski.
Posebno mjesto zauzima zajedni�ko ulaganje Plive i Ciba-Geigyja iz Švicarske. Pliva se rasprostrla na 9 lokacija, a do 1980.g. ostvaren je natprosje�an rast proizvodnje.
Do 1985. ukupni asortiman iznosi 2500 proizvoda, a broj vlastitih farmaceutskih sirovina i kemikalija pove�ao se dva i pol puta. Do te 1985. sagra�eno je više od 100 ve�ih ili velikih proizvodnih, energetskih, skladišnih, infrastrukturnih i drugih objekata. Izvoz u Zapadne zemlje i USA premašuje 100 mil U$, dok se isto toliko izvozi i u Isto�ne zemlje na �elu s SSSR.
Vodila se briga i o društvenom standardu- sagra�eno je 1400 stanova, 11 restorana društvene prehrane, dogra�en veliki hotelski kompleks u Supetru i manji u Novom Vinodolskom. Sve su te investicije financirane uglavnom vlastitim sredstvima, iz vlastite akumulacije.
Razvoj Plive bazirao se na razvoju znanja i sposobnosti njezinih stru�njaka, ali i svih uposlenih, �iji je broj do 1985. narastao na 6400. Velika su sredstva ulagana u kadrove, znanstveni i stru�ni rad. Svaki radnik se cijenio, vodilo se ra�una o zadovoljstvu radnika na poslu, ali i izvan njega (odmarališta po povoljnoj cijeni, dodatni organizirani preventivni odmor radnika pod lije�ni�kim nadzorom sl), da bi se radna sposobnost poboljšala.
Od 1976. do 1986. uvedena su u proizvodnju 132 nova lijeka, od kojih 58 na osnovi vlastite farmaceutske sirovine ili recepture. Zahvaljuju�i istra�iva�kom radu, 90 se posto svih proizvoda radilo po vlastitim tehnologijama.
Godine 1979. Pliva je patentirala originalni semi-sintetski makrolidni antibiotik azitromicin, te postupak za njegovo dobivanje. Tri dame autorice su izuma : Dr. Zrinka Tamburašev, Mr. Gabrijela Vazdar- Kobrehel i Mr. Gorjana Radobolja- Lazarevski, na �elu sa tadašnjim direktorom Istra�iva�kog instituta dr. Slobodanom �oki�em. Na taj na�in Pliva je uvrstila tadašnju Jugoslaviju u jednu od samo 9 zemalja širom svijeta koje se mogu podi�iti vlastitim izumom (antibiotske) supstance.
1986. Pliva je potpisala licen�ni ugovor sa Pfizerom, prema kojem je ta tvrtka dobila ekskluzivno pravo na prodaju gotovog lijeka (Zitromaxa, kod nas poznatog kao Sumamed) u regiji Zapadne Europe i USA.
Godine1986. Zdravko Tomi�i� postaje generalnim direktorom Plive i na toj funkciji ostaje do 1993. Godine su teške, ekonomska situacija u zemlji karakterizirana je krizom koja �e dovesti do rata. Rat izme�u 6 republika, poga�a najviše industriju dimenzioniranu na 20 mil stanovnika Jugoslavije. Tr�ište postaje zatvoreno unutar republi�kih granica, što proizvodnju reducira na jednu šestinu instaliranog kapaciteta – neodr�ivo! Pliva nastoji pove�ati svoje poslove sa inozemstvom, a ima i azitromicin kao sigurni izvor prihoda iz inozemstva. I uspijeva konsolidirati poslove. Broj zaposlenih je oko 7500!
„Ubijanje“ Plivaša
(prikaz prema vlastitom sje�anju)
1991. g. u Hrvatskoj je rat. Više od 20 % Plivinih radnika sudjeluje u domovinskom ratu. Ostatak ima radnu obavezu u Plivi, jer proizvodnja nije obustavljena.
1993. Pliva, kao i 1921. Kaštel u Karlovcu, opet postaje dioni�ko društvo, Hrvatska dr�ava je nacionalizira. Dionice Plive prelaze u vlasništvo dr�avnih fondova, koji je onda „privatiziraju“- �itaj rasprodaju. Oko 20% dionica mogli su KUPITI radnici Plive. Od „svoje“ tvornice! Pliva dotada u svojoj povijesti NIJE rasla na kredit. Rasla je temeljem profita nastalog, ne od pogodnosti na tr�ištu (tada je cijena lijeka bila jedna petina cijene lijeka na svjetskom tr�ištu), ve� zbog izvrsnog poslovanja. Radnici su se svjesno odricali tog profita (o tome su postojali zapisi sa Zborova radnih ljudi ili RS) i umjesto u potrošnju, glasali su da se profit utroši u proširenje proizvodnje. Sada im je sva „ušte�evina“ nacionalizirana, a samo mali dio vlastite ušte�evine ponu�en i PRODAN kroz dionice. I to bi trebalo biti to? Dok su radnici na ratištu??
Za direktora Plive postavljen je �eljko �ovi�.
1996. Plivine dionice izlistane su na Londonskoj i Zagreba�koj burzi.
Od 1997. do 2002. godine Pliva je provela akviziciju Polfe Krakow, poljske firme, europskih firmi Farmacom, Mixis Genetics Ltd, Lacheme- �eške firme, Dominiona – engleske firme, AWD Pharma iz Njema�ke. Slijedi akvizicija Sidmaka, ameri�ke firme. Kompanije koje su akvirirane, nisu bile uspješne u svojim mati�nim zemljama. Pliva im nije dodala vrijednost!
Ali ulagala je u njih (npr. Polfe Krakow) i prenijela tamo sve svoje uspješne lijekove. Zato jer je Poljska vlada diktirala uvjete kupovine svojih dobara. Sa�uvali su tzv. Zlatnu dionicu za slu�aj da Pliva ne bi ulagala u Poljsku tvornicu ili ne bi donijela novu grupu lijekova. Zna�aj te dionice je bio takav da bi Poljska vlada oduzela tvornicu Plivi i ne bi joj vratila ništa od onoga što je do tada bilo investirano u slu�aju nepoštovanja odredbi ugovora. Vrlo efikasno sredstvo �uvanja vlastite imovine.
U Hrvatskoj su otvoreni pogoni: azitromicina u Savskom Marofu (investicija oko 100 mil US) i suhih oralnih oblika u Zagreb (investicija oko 150 mil US). Otvorena je i nova zgrada Istra�iva�kog instituta u Zagrebu (investicija oko 200 mil US). Od cca 3 mld U$ prihoda samo od azitromicina, jedva je 450 mil ulo�eno u Hrvatskoj.
Kupljena je zgrada u Vukovarskoj ulici za navodno potrebe Uprave. Šest katova, koje se imalo ponovno urediti, jer zgrada nije valjala. Neproduktivno osoblje zapunjavalo je zgradu. Nisi im mogao pogoditi funkcije ni mjesto u organizaciji, a kamo li ovlasti i odgovornosti (osim ovlasti da troši).
Crni oblaci nad Plivom
U Plivi u Hrvatskoj (izvan Vukovarske) uslijedilo je:
- zatvaranje sintetske proizvodnje vitamina B-6, te bio-sintetske i sintetske proizvodnje C- vitamina i oksitetraciklina, a s vremenom i svih ostalih pogona bazne kemije. Podsjetimo se, aktivne farmaceutske supstance od 1966. izvozile su se uglavnom u USA i Zapadnu Evropu. Ra�ene su bile po svjetskom standardu, �iju primjenu je svakih 2 godine nadzirala ameri�ka FDA. Njenu inspekciju je Pliva svaki put uspješno prolazila.
Mjesta gdje su se odvijale proizvodnje i fizi�ki se raš�iš�avaju, te pretvaraju u parkirališta za nekoliko stotina skupih slu�benih automobila (do 1990-tih u Plivi je postojao samo jedan slu�beni automobil- stari mercedes generalnog direktora).
- prodani su Pogon Kozmetike u �akovcu i Kozmeti�ki program Plive sa sjedištem u Zagrebu, Neva-Tuškanova,
- Prodan je Prehrambeni program Plive (dje�ja hrana konkurenciji Hippo, koja je proizvodnju odmah zatvorila, a ostatak je prodan individualnom poduzetniku);
- rasprodani su odmarališta i restorani, više se i ne zna kada se to zbilo;
- prodan je dio Istra�iva�kog instituta (onaj isti u koji je investirano 200 mil U$)
- prodan je i Veterinarski program;
- sve prate�e slu�be (Odr�avanje, In�enjering, Op�i poslovi itd), pomalo su reducirane i više ne mogu biti u potpunoj funkciji.
Broj zaposlenih u Hrvatskoj reduciran je na ispod 3000 sa tendencijom daljeg smanjenja, dok cjelokupna Pliva i dalje ima oko 6000 uklju�ivo i zaposlene po svijetu.
Za to „sjajno“ vrijeme, „stari“ radnici postali su smetnja- pamtili su valjda „bolja vremena“. Forsiralo se dovo�enje sasvim mladih školovanih ljudi, koji su bez ikakvog iskustva, nakon „skra�enih“ te�ajeva (od po par dana) za upravlja�ke i komunikacijske vještine, postavljani na managerske pozicije kao „vrhunski“ stru�njaci. Ljudi su se šalili da ne smiješ dje�icu šetati ispred Plive u Vukovarskoj, jer ti Pliva odmah „otme“ dijete i postavi ga za managera.
Gore od mladih ljudi bili su neki, koji su se, rekli bi stari Plivaši- „dobro zvali“. Imali su prava imena sa porijeklom ZNA SE odakle. Za Široki brijeg su znali, ali ni nakon više godina nisu bili u stanju niti izgovoriti (ponoviti) imena proizvoda u odjelima �iji su bili veliki (�itaj skupi a niškoristi) direktori. Kao da tada ve� nije bilo poznato: �ovjek koji NIJE radio posao- NE MO�E njime rukovoditi!
Dovo�eni su „stru�njaci“ iz stranih zemalja, sa minornim znanjem u odnosu na Plivine stru�njake u Plivi. Pla�alo ih se vrhunski, postavljani su na top-pozicije u firmi, za pla�e ve�e od onih koji bi takvi „stru�njaci“ mogli zaraditi u svojim zemljama.
A sve što su radili ti stranci – zapravo su, uz odobravanje upravlja�ke strukture, plja�kali firmu, demonstriraju�i tako „nove vrijednosti“ na koje se stari plivaš imao ugledati. A za te „nove vrijednosti“ slušao je stari plivaš u kuloarima, vi�ao fakture u dokumentima. Više nitko mu se i tako nije obra�ao, osim kad mu je predlagao da ode iz firme. A pri�e su bile npr:
-Jednom od takvih „stru�njaka“ se pla�ao psihijatar u Njema�koj uklju�ivo sve troškove, bar jednom mjese�no.
-Drugi je doveo svoju intimnu prijateljicu u firmu na poziciju na kojoj je mjese�no dobivala 11000 € (�ena i troje djece ostali su toj moralnoj vertikali u domicilnoj zemlji), pa su proputovali cijeli svijet na ra�un Plive. Zadnje, prije nego li su ipak izba�eni iz firme, jer postalo je pre o�ito i pre bahato, provodili su „inspekciju“ u Veneciji za Novu godinu;
-tre�em se dovozila trava za konja iz Irske ili Škotske- svejedno – nekoliko tisu�a funti mjese�no;
-�etvrtom kojeg su našli u dje�jem vrti�u u Australiji, a doveli ga kao va�nog stru�njaka za formulacije, cijela je šira familija zbrinuta Plivinim novcem, a njegov glavni uradak bio je tzv. nova formulacija Plivadona. (kao da Bayer ide promijeniti svoj aspirin- zaštitni znak firme!!) U kotlu je, na temelju njegove „recepture“ nastala jedna velika „tableta“ od nekih stotinu kila, koja se iz kotla morala vaditi razbijanjem �eki�ima.
-Petom se u inozemstvu pla�ao hotel A kategorije da bi dovla�io tu�e nedora�ene fileove za lijekove, pritom taj isti nije smio u svoju zemlju, jer su ga tu�ili za prijevaru na tom istom polju,
-itd itd.
Pritom nitko nije znao što bi ti ljudi zapravo imali raditi u Plivi i koja su im zadu�enja. Ali zato se naglo u tvornicu uvela OBAVEZA govora engleskim jezikom, �im se jedna od tih kreatura uka�e na sastanku. Za VSS kadar još kako tako, ali SSS kadar nije imao propisano u svojim kompetencijama znanje stranog jezika. Kao da je znanje engleskog jezika jedina i suštinska kompetencija za napredak firme.
A neki od tih i takvih stranaca javno su pitali zove li se naš jezik mo�da �eški? Ili nekako druga�ije? Znali su „pogodit“ gdje je Hrvatska, znali su odnositi iz nje više od 15 000 € svaki mjesec u cashu, jer za troškove u njoj imali su posebni bud�et, ali kako se zove jezik te zemlje, e to je za te probisvijete bila misaona imenica.
„Starim radnicima“ efikasno se i uporno na sve na�ine izbijao duh koji je �inio Plivu velikom firmom. Pomalo su prestajali �eljeti BITI PLIVAŠI. Nisu se mogli identificirati sa tim „novim“ vrijednostima, koje su naprasno �eljele biti inaugurirane u MISIJU I VIZIJU Plive. Na engleskom!!! I odlazili su milom ili silom, uz otpremnine ili bez njih. Sa gorkim okusom u ustima. Rezignirani u nevjerici da se tako što mo�e dopuštati u „njihovoj firmi“.
A dr�ava je dopuštala. �ak i nagra�ivala. Zlatne lisice, najbolja firma, što li sve ne. A morali su �itati bilance, završne ra�une- najmanje svaku godinu. I morali su znati! Bar cca 3 mld U$ moralo se primijetiti da nema. I MORALI SU INTERVENIRATI!!!!
Osnovni posao tvornice (koji je preostao) je sada, pakiranje tableta, dra�eja i ampula, bazirano isklju�ivo na preuzimanju supstanci i tehnologija od drugih. I to u pogonu koji NIJE PRIMJEREN svrsi. Svojevremeno su dovu�eni skupi projektanti iz Belgije da naprave pogon tableta, odmah me�u radnicima prozvan MONIKOM (u “�ast“ Monike Lewinski). Monika bi bila divni pogon da se u njemu radi dvadesetak vrsti tableta. Ali Pliva je radila preko 300, što je zna�ilo da je pogon više vremena proveo u pranju, nego li proizvode�i. Za Plivin asortiman to nije bio primjeren pogon. Svi su to znali, doma�i stru�njaci su to govorili, ali jednostavno ih se nije uva�avalo, dapa�e isklju�ilo ih se iz projekta.
Pravi zna�aj „nove“ orijentacije, postajao je sve više jasan PLIVAŠIMA – pisano velikim slovima i to po�evši od nacionalizacije, pa privatizacije firme tokom rata, pa zatim rasprodaje i brutalnog uništavanja svega što je Plivu �inilo velikom firmom. Nova orijentacija vezana za novog direktora! Do isteka patenta za azitromicin 2006., dok se imalo što „jamiti“!! Plivašima je postajalo jasno, a dr�avi i politici NIJE? Ili jest? Moralo je - ako nigdje onda u Veroni na „operaboxu s tenorima“.
Jer tada je završno dogovorena prodaja Barru. Jednoj opskurnoj firmici iz New Jerseya/USA. Mala tabletara sa malo više od 1000 zaposlenih ima potencijal kupiti Plivu. Zar to nije panika? Ili samo završno pranje novca? I došli „naši prijatelji“ iz Amerike, kauboji kakvi ve� jesu i nastaviše po utabanim stazama. Što god nije Ameri�ko- ne valja. Uklju�ivo naš „lokalni jezik“, koji ne slu�i nikome, kako su to javno izjavili na skupu svih istra�iva�a.
I naravno nisu dugo izdr�ali- samo do godišnjeg obra�una i iznošenja dividendi iz zemlje.
A onda je došla Teva. Uredno platili, uredno posluju. Sve što valja „�upaju“ i odnose u druge svoje pogone. Tko je to gradio, a tko im je prodao- to se ne pitaju i nije ih briga. �upaju SVOJE !! A plivaši to osje�aju kao �upanje vlastite ko�e. I ne mogu vjerovati. Cijele grane poslovanja se ukidaju (biotehnologija npr.). Ne treba više niti studije zadr�avati. Ljudi pla�u, 800 ih odjednom ostaje bez posla plus njihove familije, o�ajni bez nade da se zaposle igdje u Hrvatskoj. I sve uz dva letka.
Letak prvi:
„Gubitak radnog mjesta otvara niz dilema i pitanja na koja, mo�da nemate odgovore – obratite se informativnom centru gdje mo�ete dobiti informacije koje vam u ovom trenutku mogu biti od koristi.
Gdje – ul.grada Vukovara 49, prizemlje, soba 21
Kada – radnim danom od 9,30 - 16,30
Tko – psiholozi i pravnici iz Kadrovskih poslova, a po potrebi i drugi stru�njaci
Letak drugi:
„CREIVA“- posjetite radionicu „Prevladati gubitak posla i upravljati svojim �ivotom“
Sarkazam? Ma ne!!!! Teva samo sankcionira zate�eno stanje. VIŠE NEMA POSLA u razorenoj Plivi ZA VIŠE OD 2000 ljudi. (niti za toliko).
I tko je sada kriv???
Ma nije nam kriva politika za ovo, nije niti �eljko �ovi�, a definitivno nije kriv Barr ili Teva - KRIVI SMO MI, JER SMO IH PUSTILI !!!
Budemo li ih puštali i dalje, za gra�ane Hrvatske dr�ave u me�unarodnoj podjeli rada ostat �e samo poslova za KONOBARE I KURVE u vlastitoj zemlji. I to za mla�ahne gra�ane. A onda, kad prva mladost pro�e, svi na kontejnere, naravno ako strani turisti i golferi budu milostivi pa nešto uvezene hrane i bace u sme�e.
Autorica: Doroteja Kirhmajer – Vuj�i�, Zagreb
– prilog na portalu dozvolom autorice
PS:
Ah, da; na kraju balade molimo zadnjeg da utrne svjetlo !!!
Za portal pripremio i ilustrirao: zm
