USKRS U HRVATA - SVETO TRODNEVLJE

U svakodnevnom govoru navikli smo ubrajati u sveto trodnevlje Veliki �etvrtak, Veliki petak i Veliku subotu. Sveto trodnevlje zapo�inje misom Ve�ere Gospodnje, nastavlja se liturgijom Velikog petka, Uskrsnim bdjenjem, dnevnom misom na Uskrs, a završava slu�beno ve�ernjom misom uskrsnog dana.

VELIKA SUBOTA - USKRSNO BDIJENJE

Od obreda Velikoga petka kroz cijelu Veliku subotu Crkva 'šuti'. Nave�er se vjernici okupljaju na bdjenje. Prva je Crkva uskrsnu no� provodila u pjesmi i molitvi pridru�uju�i katekumene Kristu raspetom i uskrslom. Današnji obred Vazmenoga bdjenja sastoji se od slu�be svjetla s blagoslovom ognja i Vazmenim hvalospjevom; slu�be rije�i sa sedam starozavjetnih i dva novozavjetna �itanja koja iznose klju�ne doga�aje povijesti spasenja; krsne slu�be s litanijama svih svetih, blagoslovom vode, krštenjem odraslih ili obnovom krsnih obe�anja; euharistijske slu�be pod kojom novokršteni donose misne darove te prvi put blaguju Tijelo Kristovo.

Slu�ba svjetla - u samoj crkvi ugašena su svjetla, a predsjedatelj pred crkvom blagoslivlja oganj kojim �e biti zapaljena uskrsna svije�a. Mo�da bi ovdje bilo zgodno spomenuti simbolizam svije�e; svije�a je djevi�anski plod p�ela, i zato je prikladna da bude simbol Krista, Sina djevi�anske Majke. U uskrsnu svije�u predvoditelj slavlja ucrtava kri� te prvo i posljednje slovo . Nakon toga se svije�a pali od blagoslovljenog ognja i? i ?gr�kog alfabeta _ nosi kroz Crkvu s tri 'postaje'; pri dnu crkve, u sredini i pred oltarom. �akon ili onaj koji nosi svije�u podi�e je i pjeva: "Svjetlo Kristovo". To je epegzegetski genitiv i zna�i: "Svjetlo koje je sam Krist". Na taj poklik vjernici odgovaraju: "Bogu hvala!" Nakon toga slijedi Vazmeni hvalospjev, �iju je ljepotu potrebno do�ivjeti slušanjem.

"Ovo je no� koja svjetloš�u stupa
rasprši tmine grijeha.
Ovo je no� koja danas po svem svijetu one,
što u Krista vjeruju,
od tmina grijeha i od opa�ina otima,
vra�a milosti i pridru�uje svetosti.
Ovo je no�, u kojoj je Krist
raskinuo okove smrti
i kao pobjednik od mrtvih ustao."

Vazmeni hvalospjev

Slu�ba rije�i je duga�ka zato što su vjernici u starini �eljeli do�ekati zoru uskrsnog jutra razmatraju�i "divna djela što ih je Gospodin Bog svome narodu od po�etka �inio, vjeran svojoj rije�i i obe�anju" (Rimski misal), a samo krštenje dijelilo se u zoru i liturgija je završavala euharistijskom slu�bom. Iz Staroga zavjeta imamo sedam �itanja koja govore o zna�ajnijim Bo�jim zahvatima u povijesti izraelskog naroda. Iza svakog �itanja celebrant moli molitvu koja je povezana s pro�itanim. Nakon posljednjega Starozavjetnog �itanja slijedi Slava koja se nije pjevala u vremenu korizme. Slijedi �itanje Pavlove poslanice te evan�elje o otkri�u praznog groba koje nam donosi Luka.

Krsna slu�ba  - zapo�inje blagoslovom vode kojem prethode Litanije svih svetih. Nakon blagoslova vode slijedi odricanje od grijeha, to jest od Sotone, te ispovijest vjere. Vodom �e zatim biti kršteni odrasli katekumeni ili djeca koja �e se krstiti u ovoj no�i. Ako nema kandidata za krštenje, tada predvoditelj škropi sve prisutne vjernike u znak obnove krsnih obe�anja koja su dali Bogu osobno ili su ih dali njihovi roditelji i kumovi.

Euharistijska slu�ba - u Vazmenom bdjenju je vrhunac Kristove prisutnosti u ovoj no�i nakon što smo ga do�ivjeli prisutnog u simbolu uskrsne svije�e, preko prisutnosti u rije�i te u krštenju. Euharistija ostvaruje prisutnost Krista pod prilikama kruha i vina, koji je me�u nama prisutan u svakodnevnom �ivotu kao Uskrsli, a posebno u svakom euharistijskom slavlju kada nam daje samog sebe za naše suobli�enje njemu Proslavljenom.

Izvori: blog.hr / ofm.hr / vid.hr

Vezani �lanci:

Uskrs u Hrvata; Sveto trodnevlje - Veliki �etvrtak

Uskrs u Hrvata; Sveto trodnevlje - Veliki petak muke Gospodnje