IZOLACIJA ILI INTEGRACIJA MANJINA
„Dugotrajno robovanje i r�ava uprava mogu toliko zbuniti i unakaziti shva�anje jednog naroda da zdrav razum i prav sud njem otan�aju i oslabe, da se potpuno izvitopere. Takav poreme�en narod ne mo�e više razlikovati ne samo dobro od zla, nego ni svoju vlastitu korist od o�igledne štete.“
Ivo Andri�
Što su manjine manje zainteresirane za svoju izolaciju, to više profesionalni predstavnici manjina inzistiraju na izolaciji manjina.
Iz oporbenih redova se �esto napada Antuna Palari�a, dr�avnog tajnika Središnjeg dr�avnog ureda za upravu kao osobu koja sve �ini da bi na izborima mogao pobijediti HDZ.
�ini se da i u HDZ-u u to vjeruju jer ga brane od oporbenih napadaja. Kad bi me�utim HDZ i SDP analizirali posljedice ne donošenja novog Zakona o prebivalištu i posljedice va�e�eg Zakona o prebivalištu i boravištu gra�ana, vjerojatno bi HDZ Palari�a smijenio, a SDP u ime „depolitizacije“ dr�avnih du�nosnika Palari�a branio.
U Palari�evu obranu naj�eš�e bi ustala ve�ina zastupnika manjina, a posebno predstavnici srpske i bošnja�ke manjine.
Hrvati iz dijaspore i Hrvati iz BiH, koji stvarno ne prebivaju i nemaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ne sudjeluju na lokalnim izborima. Prebivalište prijavljuju kad u Hrvatskoj posjeduju nekretninu ili kad moraju podnijeti odre�ene zahtjeve.
Na lokalnim izborima me�utim sudjeluju Srbi koji imaju prijavljeno prebivalište negdje u Hrvatskoj, a stvarno prebivalište imaju u Srbiji i BiH pa u Hrvatsku dolaze glasovati za lokalnu upravu te u ime fiktivnog broja pripadnika srpske manjine zauzimaju mjesta vije�nika i donose odluke na štetu ve�ine stanovnika kao npr. u Kistanju, u kojem lokalnu vlast obnaša SDSS. (vidi �lanak u prilogu)
Nepostojanje registra stanovništva i va�e�i Zakon o prebivalištu i boravištu gra�ana onemogu�uju sre�ivanje evidencije prebivališta pa predstavnici manjina mogu po �elji pove�avati broj pripadnika svoje manjine. Tek je na nedavnim konzultacijama nacionalnih manjina o ustavnim promjenama Nura Ismailovski, predstavnica romske zajednica, usprotivila automatskom prevo�enju oko 20.000 gra�ana nacionalno izjašnjenih kao Muslimani u Bošnjake, a to je tra�io Šemso Tankovi� ucjenjuju�i Sanadera ostajanjem u koaliciji.
Nesre�enim bira�kim popisima doprinosi uprava time što za prijavu prebivališta tra�i da osobe koje �ele prijaviti prebivalište negdje u Hrvatskoj moraju u Hrvatskoj imati u vlasništvu ku�u ili stan ili ugovor o unajmljivanju stana s nekim tko ima ku�u ili stan u vlasništvu. Mnogi su stoga prisiljeni prijaviti prebivalište na adresi gdje ne prebivaju ili prijavljuju prebivalište samo da bi u nekom gradu mogli podnijeti zahtjeve za primitak u hrvatsko dr�avljanstvo i sl. jer su naišli na probleme na konzulatima ili jer konzulata u dr�avama gdje �ive nema.
Kad bi se omogu�ila prijava prebivališta na adresi gdje ljudi stvarno �ive bez obzira ho�e li ih vlasnik ku�e ili stana s njima sklopiti ugovor o iznajmljivanju, veliki broj ljudi bi rado prijavio prebivalište na stvarnoj adresi prebivanja.
U jednom odgovoru na zastupni�ko pitanje Damira Kajina u svezi s dr�avljanstvom I. P., MUP odgovara da Ministarstvo „tijekom godine zaprimi više od deset tisu�a zahtjeva za stjecanje i prestanak dr�avljanstva“. U odgovoru nema podataka koliko je onih koji tijekom godine zatra�e dr�avljanstvo, a koliko onih koji tra�e otpust, ni u kojem roku rješava zahtjeve. Stoga je nemogu�e utvrditi sve uzroke velikog variranja broja bira�a.
Izborno pravo na lokalnim izborima trebalo bi vezati uz prebivalište, a izborno pravo za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i izbor predsjednika dr�ave, uz dr�avljanstvo.
Takvi su zakoni �lanica EU. Zašto bi npr. u Benkovcu i Kistanju u lokalnoj vlasti morao biti odre�en broj vije�nika Srba koji bi krojio sudbinu grada samo zato što ih je na posljednjim popisu bilo 40%?
Za sve stanovnike bi bilo bolje kad bi se uzimalo u obzir i kvalitete stru�ne i ljudske svih kandidata bez obzira na etni�ko podrijetlo pa ne bi interesima stanovnika Obrovca bilo na štetu kad bi u Obrovcu bilo i više od 7 vije�nika Srba?
I oporba i HDZ do sada su polazile od neutemeljene pretpostavke da glasovi manjina velikom ve�inom idu ljevici, a da hrvatska dijaspora i Hrvati u BiH glasuju za HDZ i HSP. Milanovi� je zbog toga bio zabranio Bandi�u da za SDP skuplja glasove Hrvata u BiH, a Sanader je tek 8. prosinca 2008. po prvi put posjetio Islamski centar u Zagrebu u kojemu je redoviti gost i veliki donator Milan Bandi�.
Sanader u pratnji generala HV-a Mirsada Bakši�a u posjetu Ševki Omerbaši�u
�iji sin radi u jednoj od hrvatskih obavještajnih slu�bi (�ini mi se POA-i)
Etablirani predstavnici manjinaca u Hrvatskom saboru trude se ostati u Saboru barem do odlaska u mirovinu. U strahu od statusne tjeskobe koja nastupa s gubitkom mjesta zastupnika, na sve na�ine �ele odr�ati neutemeljene pretpostavke i nerado se suo�avaju s promjenama u politici vode�ih stranaka na vlasti i u oporbi.
Radi sigurnosti svoga statusa, tobo�e radi integracije manjine, oni stvarno te�e izolaciji manjine koju predstavljaju.
Ako se stvarno �eli integracija manjina u hrvatsko društvo, onda treba manjine poticati da u svojim programima stranke vode ra�una o zaštititi manjina. Velike stranke koje vladaju Hrvatskom mogu za manjince u�initi daleko više nego manjinski zastupnici koji su pri�uva svake vladaju�e koalicije i koji su jezi�ac na vagi koji odlu�uje tko �e vladati Hrvatskom, iako im je izborni legitimitet jako tanak.
U Sabor ulaze s nekoliko stotina glasova, a tobo�e predstavljaju 60 tisu�a i više pripadnika nekih manjina. Manjinci u�ivaju potpuni mandat, a odlu�uju jednakim pravom kao zastupnici koji su u Sabor ušli s 20 000 glasova.
Vrlo glasna potra�ivanja pa i ucjene nekih manjinskih zastupnika pravom na dva glasa pripadnika manjina ili tzv. pozitivnom diskriminacijom manjinaca, stvarno je u interesu samo profesionalnih predstavnika manjina. Oni dobro vide da im je baza sve tanja, da velike stranke i bez njih mogu provoditi Ustavni zakon o pravu nacionalnih manjina.
Jedan od primjera je Obrovac u kojem je Gradsko vije�e Obrovca usvojilo statutarnu odluku prema kojoj �e u budu�em sastavu Vije�a biti sedam vije�nika srpske nacionalne manjine.
U petnaesto�lanom Gradskom vije�u Obrovca dosad su bila �etiri pripadnika srpske manjine, svi s nezavisne liste Stanka Miji�a koji je razvio dobru suradnju s HDZ-ovim gradona�elnikom dr. Antom �upanom, koji je kandidat za idu�i mandat.
Pupovac i njegov SDSS Srbima u Obrovcu nisu bili potrebni da si osiguraju mjesta ne prema sadašnjem broju Srba sa stvarnim prebivalištem u Obrovcu nego prema posljednjem popisu bira�a za grad Obrovac prema kojemu je 48,1 % Srba.
Pretpostavka da bi dvostruko pravo glasa srpske i bošnja�ke manjine najbolje naplatio SDP i pretpostavka da bi SDP koji u promjenama Ustava glasove uvjetuje da pravo glasa imaju samo hrvatski dr�avljani koji imaju prebivalište u RH, ne jam�e bolje rezultate glavne oporbene stranke.
Damir Kajin koji u ime IDS-a tra�i uvo�enje dvostrukog prava glasa za pripadnike nacionalnih manjina „jer se izostankom te mogu�nosti najviše permanentno ka�njavaju one politi�ke stranke koje su im naklonjene“, mogao bi se teško razo�arati u vrlo bliskoj budu�nosti.
Milorad Pupovac ve� je izabrao novo istarsko vodstvo SDSS-a. Šemso Tankovi� i drugi predstavnici Bošnjaka muslimana tako�er vrbuju za SDAH. Obojica idu prema izolaciji navedenih manjina. Hrvati katolici iz BiH i kontinentalnih dijelova RH, koji su prisiljeni u potpunosti se posvetiti radu i još uvijek nemaju vremena za politi�ki anga�man, kad se budu politi�ki aktivirali sigurno ne�e biti za IDS, jer IDS ih ne pokušava razumjeti i ne prestaje ih vrije�ati.
Hrvatska je zahva�ena ratom bila prisiljena donijeti Ustavni zakon o pravim manjina kakav nema ni jedna �lanica EU-a. Taj zakon stvarno na dugi rok šteti manjinama jer ih tjera u manjinska geta i prije�i njihovu integraciju u hrvatsko društvo.
Sve manjine u Hrvatskoj, zahvaljuju�i i modernim sredstvima komuniciranja, bez ikakvih zabrana odr�avaju kontinuirane kontakte s mati�nim narodom i zemljom iz koje potje�u. To mo�e vidjeti svatko dolaskom u neku obitelj pripadnika manjine pogledom na tv program koji obitelj prati.
Sve i da ho�e, Hrvatska manjine ne mo�e asimilirati. Mo�e ih na op�u korist integrirati a stranke �e, radi pridobivanja glasova manjina na listama kandidata za Hrvatski sabor i lokalnu upravu isticati imena pripadnika manjina. Uspješno integrirane manjine ve�ina �e osje�ati kao hrvatske manjine.
Getoizirane, izolirane manjine, ve�ina �e do�ivljavati kao tu�e manjine a takvom osje�aju doprinijet �e bez sumnje budu li dobili dvostruko pravo glasa.
Za portal: I. H.
*****
Janjevci najavljuju miran prosvjed
Piše: Hina, Foto: Cropix
KISTANJE - Forum udruga kistanjske op�ine, u kojem je osam udruga, izrazio je u petak na konferenciji za novinare nezadovoljstvo odnosom op�inskih, �upanijskih i dr�avnih vlasti prema Hrvatima doseljenim iz Janjeva u Kistanje te je najavio miran prosvjed ako se problemi ne po�nu rješavati.
Na konferenciji je istaknut problem s komunalnom infrastrukturom u Novom naselju u Kistanjama, nedostatkom dje�jeg vrti�a, prometnom izoliranosti i, kako je re�eno, diskriminacijom Hrvata pri zapošljavanju.
„Više se ula�e u okolna sela u kojima gotovo nema stanovnika nego u same Kistanje, a op�inska vlast izdvaja dvostruko više novca za reprezentaciju nego za rad sportskih, kulturnih i ostalih udruga gra�ana", re�eno je danas.
„Op�inska vlast koju obnaša SDSS neravnomjerno ula�e u okolna mjesta u kojima �ive Srbi i u Kistanje, gdje ve�inom �ive doseljeni Hrvati", tvrdi predsjednik Vije�a mjesnog odbora Kistanja Roko Anti�. Dodao je da je prije 10 godina u Novom naselju izgra�eno 120 ku�a za doseljene Hrvate, a ulice su još bez asfalta i javne rasvjete.
„U Kistanjama �ivi �ak 600 djece i mladih do 18 godina, od �ega je 200 djece predškolskog uzrasta, a još nemaju dje�jeg vrti�a ni dje�ih igrališta", istaknuo je Paško Ivanovi� iz Udruge mladih "Atlas".
Robert Ge�evi� iz Udruge Novog Janjeva rekao je da neke obitelji dobivaju ra�une za vodu na kojima je obra�unata potrošnja od 80 do 90 prostornih metara na mjesec te tra�e od šibenskog Vodovoda i odvodnje ba�darenje vodomjera kako bi napokon po�eli pla�ati vodu prema stvarnoj potrošnji.
Predstavnici Foruma udruga, re�eno je, o svim su problemima razgovarali i s na�elnikom op�ine Slobodanom Ron�evi�om, koji im je obe�ao da �e svi problemi biti riješeni. O�ekuje se i pomo� �upanijske i dr�avne vlasti u rješavanju problema doseljenih Hrvata.
Ako se problemi ne po�nu rješavati, Forum udruga najavljuje miran prosvjed.
U Kistanjama �ivi oko 1250 obitelji Hrvata doseljenih iz Janjeva, koji su mahom nezaposleni i �ive od socijalne pomo�i.
Forum udruga okuplja udruge "Novo Janjevo", Udrugu mladih "Atlas", Udrugu hrvatskih branitelja "Sveti Sebastian", Šahovski klub "Kistanje", Nogometni klub "Janjevo", Klapu "Zvono", Zbor "Cecilija" i Lova�ku udrugu "Janjevo".
Izvor: 057info.hr, 04.04.2009.
*****
Slobodna Dalmacija, subota 18.4.2009. str. 4
