3. SVIBNJA ME�UNARODNI DAN SLOBODE MEDIJA
Tobo�nji "prosvjed" pod nazivom "Pet minuta gromoglasne tišine"
Umjesto štrajkom, javnim prosvjedom ili blokadama nakladni�kih i marketinških ku�a, koje danas odre�uju uvjete medijskih i novinarskih sloboda u Hrvatskoj, hrvatski �e novinari ovaj dan obilje�iti tobo�njim "prosvjedom" pod nazivom "Pet minuta gromoglasne tišine". U isto vrijeme novinari i urednici po redakcijama nastaviti �e poslušno raditi svoj posao onako kako to od njih tra�e poslodavci, politi�ka elita, više ili manje skriveni interesni lobiji koji se kriju iza nominalnih vlasnika pojedinih medija. "Pet minuta gromoglasne tišine", zapravo, je demonstracija novinarske poslušnosti pred današnjim cenzorima u hrvatskim medijima, prešutni pristanak na cenzuru u medijima i demonstracija mentaliteta autocenzure novinara u Hrvatskoj, koji pristaju slu�iti interesima svojih poslodavaca, i onih lobija koji se iza njih kriju.
Toliko o toj temi Domagoj Margeti� na svojoj web-stranici necenzurirano.com
*****
Pa pogledajmo nije li mo�da i ovo što slijedi jedan primjer cenzure i autocenzure u hrvatskom tisku:
Ministarstvo pravosu�a je organiziralo svojevrsni donatorski sastanak na kojemu je veleposlanicima i drugim predstavnicima zemalja EU-a te drugih zapadnih partnera prezentirano 50 projekata za reformu pravosu�a te im je ponu�eno da se njihove zemlje uklju�e i pomognu financiranje nekih od predstavljnih projekata.
Izgleda da se Ministar pravosu�a Ivan Šimonovi� na tom sastanku prili�no obrukao, ali smo uzalud tra�ili obavijest o tome u hrvatskom tisku – e sad, neznamo je li to bila CENZURA ili AUTOCENZURA?
Ipak smo na kraju izvještaj N. Bo�i�a o tom sastanku pronašli u Glasu Slavonije od 29.04.2009., zna�i da je jedino Glas Slavonije pokazao izvjesnu dozu „hrabrosti“, ali s obzirom da smo ORIGINAL IZVJEŠTAJA primili i direktno mailom, usporedbom originala i �lanka u Glasu Slavonije ustanovili smo da su neka neugodna mjesta izostavljena – je li to mo�da AUTOCENZURA?
Donosimo �lanak N. Bo�i�a objavljen u Glasu Slavonije, a ispod toga original izvještaja N. Bo�i�a, u kojem smo ozna�ili u Glasu Slavonije izostavljena mjesta:
ŠIMONOVI� SE CRVENIO ZBOG PRAZNE BLAGAJNE
Sramo�enje ministra pred stranim veleposlanicima
ZAGREB - Ministarstvo pravosu�a ju�er je organiziralo svojevrsni donatorski sastanak na kojemu je veleposlanicima i drugim predstavnicima zemalja EU-a te drugih zapadnih partnera prezentirano 50 projekata za reformu pravosu�a te im je ponu�eno da se njihove zemlje uklju�e i pomognu financiranje nekih od predstavljnih projekata.
Neugodna situacija nastala je, me�utim, kada je nekoliko diplomata upitalo s koliko je novca hrvatska Vlada spremna poduprijeti predlo�ene projekte va�ne za reformu hrvatskog pravosu�a.
Ministar pravosu�a Ivan Šimonovi�, kojemu je bilo vidljivo neugodno, morao je priznati da ne zna ho�e li uop�e i koliko novca hrvatska Vlada odobriti za navedene reformske projekte.
“I sam bih volio znati odgovor na vaše pitanje. Kao što ste sigurno primijetili, naš bud�et u zadnje vrijeme pokazuje tendenciju smanjivanja. Kada vi poka�ete za koje ste projekte zainteresirani, ja �u tako�er morati u Vladi pregovarati za dodatna sredstva” - odgovorio je Šimonovi�.
Primjedba jednog od njegovih suradnika, koji je veleposlanicima poru�io kako je me�u reformske projekte za koje se tra�i strana pomo� uklju�io i kupnju vozila za obilazak terena jer „to u recesijskim vremenima ne mo�e tra�iti od ministra financija Šukera", izazvala je razmjenu za�u�enih pogleda me�u diplomatima. Jedna od prisutnih diplomatkinja upozorila je Šimonovi�a da mu je „shoping lista" malo preduga�ka.
Izvor: Glas Slavonije: N. Bo�i�
*****
Original – �uto ozna�eni dio teksta Glas Slavonije je izostavio:
ŠIMONOVI� SE CRVENIO ZBOG PRAZNE BLAGAJNE
Sramo�enje ministra pred stranim veleposlanicima
ZAGREB – Ministarstvo pravosu�a ju�er je organiziralo svojevrsni donatorski sastanak na kojemu je veleposlanicima i drugim predstavnicima zemalja EU i drugih zapadnih partnera prezentirano 50 projekata za reformu pravosu�a, te im je ponu�eno da se njihove zemlje uklju�e i pomognu financiranje nekih od predstavljenih projekata.
Neugodna situacija nastala je, me�utim, kada je nekoliko diplomata upitalo s koliko je novca hrvatska Vlada spremna poduprijeti predlo�ene projekte va�ne za reformu hrvatskog pravosu�a, odnosno koliki udio �e financirati Hrvatska, a koliko se o�ekuje da pomognu njihove zemlje.
Ministar pravosu�a Ivan Šimonovi�, kojemu je bilo vidno neugodno, morao je priznati da ne zna ho�e li uop�e i koliko novca hrvatska Vlada odobriti za navedene reformske projekte.
– I sam bih volio znati odgovor na vaše pitanje. Kao što ste sigurno primjetili, naš bud�et u zadnje vrijeme pokazuje tendenciju smanjivanja i nema puno volje u prora�unu za dodatna izdvajanja. Kada vi poka�ete za koje ste projekte zainteresirani, ja �u tako�er morati u Vladi pregovarati za dodatna sredstva, odgovorio je Šimonovi�.
Opaska jednog od njegovih suradnika koji je veleposlanicima poru�io kako je me�u reformske projekte za koje se tra�i strana pomo� uklju�io i kupnju vozila za obilazak terena jer „to u recesijskim vremenima ne mo�e tra�iti od ministra financija Šukera“, izazvala je razmjenu za�u�enih pogleda me�u diplomatima. Jedna od prisutnih diplomatkinja upozorila je Šimonovi�a da mu je „shoping lista“ malo preduga�ka, te predlo�ila da iznese koji su od navedenih projekata zaista urgentni i prioritetni, no ministar ni na to pitanje nije jasno odgovorio.
– Htjeli bismo vidjeti za koje ste projekte vi zainteresirani, pa mo�emo onda ponovno sjesti za dva tjedna i suziti popis – odgovorio je.
Predstavljenih pedeset projekata ukupno je teško oko 150 milijuna eura, no Hrvatskoj za sve planirane reformske zahvate nedostaje još 41,7 milijuna eura. Projekti vrijedni oko 11 milijuna eura ve� su pokrenuti, a dodatnih 74 do 114 milijuna eura vrijedni reformski projekti trenutno su u fazi odobravanja. Novac se uglavnom tra�i za ure�enje zgrada sudova i njihovu informati�ku i tehnološku modernizaciju, edukaciju pravosudnih djelatnika, unaprije�enje programa besplatne pravne pomo�i, te sre�ivanje problema s nedostatnim i neadekvatnim zatvorima.
Ministar Šimonovi� pozvao je prijateljske dr�ave da pomognu Hrvatskoj da što prije do�e do br�eg, efikasnijeg, nepristranog i svima dostupnog pravosu�a. Uo�i sastanka ministar je stanje u pravosu�u ozna�io kao „kroni�an problem u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, dok su slovenska blokada pregovora i suradnja s Haaškim sudom akutni problemi“.
N. Bo�i�
*****
Na web-stranici Ministarstva pravosu�a, naravno, ni rije�i o toj blama�i i ta vijest izgleda ovako:
Predstavljanje najva�nijih projekata reforme pravosu�a
(28. travnja 2009.) 
Ministarstvo pravosu�a predstavilo je danas u Zagrebu predstavnicima me�unarodne zajednice i me�unarodnih institucija 50-ak najva�nijih projekata reforme pravosu�a, vrijednih 42 milijuna eura, za razdoblje od 2009. do 2011.
Ministar pravosu�a Ivan Šimonovi� objasnio je kako je svrha predstavljanja da me�unarodna zajednica dobije uvid u ono što se radi u reformi pravosu�a te dokle se došlo u pripremama za udovoljavanje standarada Europske unije, a s druge strane - to je prilika da strani predstavnici prepoznaju projekte u �ijoj realizaciji mogu i �ele pomo�i sa stru�njacima ili financijskim sredstvima.
„U vremenima krize i recesije takva je pomo� još dragocjenija, ali je do nje i te�e do�i i upravo zato sredstva se moraju utrošiti na projekte koji su najspremniji, najkvalitetniji i koji daju najve�i u�inak. O�ekujemo da netko za njih poka�e interes", poru�io je Šimonovi� predstavnicima veleposlanstava dr�ava �lanica Europske unije, SAD-a, Kanade, Australije i Japana te Europske komisije, Svjetske banke, UN-a i OESS-a.
Po Šimonovi�evim rije�ima, osnovni ciljevi reforme pravosu�a su da pravda bude br�a i u�inkovitija, nepristrana i svima dostupna, a to bi se trebalo ostvariti realiziranjem 50-ak konkretnih projekata koji bi trebali riješiti osam klju�nih zadataka.
Prvi od njih je ja�anje kapaciteta Ministarstva pravosu�a, ponajprije s kadrovima kojih nedostaje, a drugi je racionalizacija mre�e sudova �iji bi se broj trebao smanjiti za 40 posto. Ministar je podsjetio da je broj sudova ve� smanjen jer su neki, kako je rekao, "spojeni formalno, ali ne i fizi�ki", za što je potreban novac.
Nu�no je i ubrzati sudske postupke, zbog �ega su ve� izmijenjeni mnogi zakoni, no, kako je rekao, to je nedovoljno bez informatizacije i razvijanja sustava nadzora, za što je tako�er potreban novac.
Smanjenje broja zaostalih predmeta i osuvremenjivanje kaznenog sustava tako�er su zadaci na kojima se radi. Ministar je podsjetio da je na tom podru�ju ustrojena "usko�ka vertikala" i donesen novi Zakon o kaznenom postupku za �iju je kvalitetnu primjenu nu�na dodatna edukacija policajaca, tu�itelja i sudaca, koja tako�er iziskuje novac.
Ministar je od stranih predstavnika zatra�io pomo� i za unaprje�ivanje zatvorskog sustava, ponajprije izgradnju novih kapaciteta, za što je potrebno i najviše novca, gotovo 12 milijuna eura. Dodao je da �e se broj zatvorenika u prenapu�enim zatvorima „pokušati smanjiti uvo�enjem alternativnih sankcija i probacije".
Transparentan izbor sudaca i dr�avnih odvjetnika na temelju objektivnih kriterija nu�an je za ostvarivanje „nepristrane pravde" kao jednog od osnovnih ciljeva reforme, rekao je ministar te dodao da je posljednji od osam zadataka koje treba riješiti da pravda bude svima dostupna bez obzira na socijalno ili imovinsko stanje. Pritom je istaknuo da je ve� uspostavljen sustav besplatne pravne pomo�i koji �e se uskoro preispitati kako bi se vidjelo mo�e li se on poboljšati.
Zahvalivši na kraju na dosadašnjoj pomo�i, ministar je strane predstavnike pozvao da i dalje poma�u reformu hrvatskog pravosu�a.
Predsjednik Vrhovnoga suda Branko Hrvatin istaknuo je pak da je broj neriješenih predmeta pao ispod 900.000 i da je stanje s kaznenim predmetima gotovo sre�eno. Kao najte�i zadatak reforme naveo je promjenu svijesti i mentaliteta sudaca, koji su s jedne strane pod velikim optere�enjem zbog broja predmeta, a s druge strane pod stalnim kritikama medija koji stvaraju pogrešan dojam da suci i sudovi loše rade.
