U prostorijama Matice hrvatske predstavljen je �asopis Krš�anskog akademskog kruga „Nova prisutnost" u kojem je objavljen Manifest Krš�anskog akademskog kruga. Donosimo osvrt Drage Pilsela na taj skup objavljen u Glasu Istre, 3. lipnja 2009.:

Dijalog ne poznaje amen

Do mu�nine smo bombardirani frazama o potrebi dijaloga, a do gladi izmu�eni njegovim nedostatkom. O�ekujemo od drugih spremnost na dijalog, a sve te�e zastajemo i slušamo

Sino� je u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu odr�ana promocija Manifesta Krš�anskog akademskog kruga „U slu�bi �ovjeka i zajednice“. Inicijativa za donošenje ovoga dokumenta koji je, usudio bih se re�i, uz neke manje dijelove koji su mogli biti druga�ije ili ekstenzivnije protuma�eni, mo�da najbolji program djelovanja koji je u novijoj hrvatskoj povijesti osmislila grupa gra�ana i krš�anskih intelektualaca, dozrijevala je polako. O njemu se raspravljalo i razmjenjivalo mišljenja na nizu susreta i sastanaka, sve dok tekst Manifesta nije bio kona�no usvojen. Inicijativa je nastala još za �ivota prvoga predsjednika Kruga, dr. �eljka Mardeši�a (1933. - 2006.), a dokument je njegov svojevrsni testament. Ovaj je pravnik i sociolog, ugledni znanstvenik i pisac, stru�njak u znanosti o religijama, uvjereni ekumenist i neumorni radnik za u�vrš�ivanje europskih vrijednosti u našemu društvu, bio fasciniran promjenom koja se u Crkvi dogodila Drugim vatikanskim saborom - neo�ekivanim otvaranjem svijetu i spremnoš�u na razgovor.

Fasciniran je, tvrdim, bio mogu�noš�u da se u Katoli�koj crkvi probudila svijest o mogu�nosti vlastite krivnje, o mogu�im promjenama i druk�ijim putovima. S kojim se god tekstom iz njegova pera susreli, u podno�ju uvijek odzvanja ton pomirljivosti, su�uti i razumijevanja. Usprkos svemu. Upravo je takav i tekst ju�er promoviranog Manifesta. Uz Mardeši�a su potom još neki �lanovi Kruga potpisali njegov prvi prednacrt kao jezgru sadašnjeg, daleko razra�enijeg, duljeg i druk�ijeg teksta. Razlozi donošenja Manifesta su višestruki. Navodim samo neke. Bilo je va�no da se Krug što više otvori suradnji i potakne na solidarnost sve one intelektualne i duhovne snage u Hrvatskoj koje su mu, bez obzira na mogu�e sporedne svjetonazorske i druge razlike, po svojim temeljnim stremljenjima i vrednotama poštovanja ljudske osobe i zajedni�kog dobra hrvatskoga društva bliske ili sli�ne, da bi se zajedni�ki radilo na ostvarivanju tih vrednota.

Donošenje Manifesta trebalo bi utrti staze novim dodirima, suradnji i solidarnosti me�u svim onim snagama i gibanjima u našoj zemlji koje iskreno rade na njezinu razvoju i unapre�enju te ujedno sa�eto upozoriti na svu dubinu moralnih, duhovnih i društvenih problema s kojima smo suo�eni u Hrvatskoj. Rješavanje tih problema tra�i što više povezivanja i otvorenosti na svim stranama, nasuprot pre�esto nepotrebnim i štetnim podjelama, mrvljenjima i rasipanjima duhovnih, intelektualnih i društvenih snaga. Manifest polazi od dijagnoze današnjega stanja u zemlji i svijetu. Usto se zauzima za afirmaciju istinskih vrednota, iznad svega za �ovjeka pojedinca, konkretne ljudske osobe i op�e dobro zajednice. Na kraju, Manifest iznosi za kakva se rješenja Krug zala�e i poziva sve one koji se zauzimaju za sli�ne ili bliske ciljeve da se me�usobno pribli�e, pove�u i zajedni�ki rade.

U više �u se navrata, u idu�im kolumnama, vratiti Manifestu. Danas isti�em njegovu prvu vrijednost, ono što je definiralo i samog prof. Mardeši�a - vrijednost dijaloga.
Dijalog. Prekinuti, razlomljeni govor. Govor koji pušta drugoga da odgovori. Nedovršeni i nedovršivi govor. Govor koji od po�etka zna da nije cjelovit. Nedostatni, necjeloviti govor. Svjesno djelomi�ni govor. Dijalog nema nakanu izre�i sve, nego zastaje, ušuti da drugi izrekne, da se iska�e. Dijalog je rije� koja svjesno uvijek iznova �eli biti prekinuta, razlomljena, nedore�ena. I u isto vrijeme dijalog je rije� koja tra�i da je drugi nastavi, dovrši, dore�e. Dijalog je govor u kojem unaprijed ostavljam slobodno mjesto drugoj i druk�ijoj rije�i. Sli�i radu u vlastitom vrtu u kojem ostavljam mnogo prostora za drugog, druge. Dijalog je rije� s otvorenim mjestima za druge. Dijalog je govor otvorenih ušiju. Sli�i zastoju, predahu kad za�ujemo drugu rije�.

Dijalog je govor koji ne završava i nema zadnje rije�i. Molitva završava s amen. Dijalog ne poznaje amen. Ili, bolje re�eno, svaki amen u dijalogu otvara novi govor. To je zato što stojimo, i vjernici i oni koji to nisu, pred beskona�nim Bogom, a u dijalogu s ravnopravnim, kona�nim �ovjekom. Naš je svijet, satkan od mnoštva rije�i i neugasivih nagnu�a da se govorom i rije�ju pridobije tu�a pozornost, isprepleten mnoštvom glasova koji sve više gube sposobnost slušanja, tog nezaobilaznog preduvjeta dijalogu. Do mu�nine smo bombardirani frazama o potrebi dijaloga, a do gladi izmu�eni njegovim nedostatkom. O�ekujemo od drugih spremnost na dijalog, a sve te�e zastajemo i slušamo.

I zato je rijetkost susresti ljude poput pripadnika Krš�anskog akademskog kruga, koji ne pozivaju samo na dijalog, nego slušaju i puštaju druge u svoju rije�. Svatko od nas u sebi nosi trag nedostatnosti svoje rije�i. Svatko se mu�i sa �ivom sviješ�u da je mogu�e biti u krivu i da nam je stoga potreban drugi. Manifestom se njeguju radost, konstruktivnost i nada. Pokazuje se spremnost na suradnju, uzajamno osluškivanje, razumijevanje, prijateljstvo i ljubav. Tra�i se sloboda promišljanja i izra�avanja misli o sebi i o drugima, o svijetu i o cjelokupnoj naravnoj i nadnaravnoj stvarnosti. U otvorenosti i iskrenosti, radi tra�enja istine u svemu i o svemu.

Izvor: Glas Istre, autor Drago Pilsel

�asopis Krš�anskog akademskog kruga "Nova prisutnost" i Manifest Krš�anskog akademskog kruga

Za bolji svijet i krš�anstvo u njemu

Afirmacija istinskih vrednota i rehabilitacija ljudske osobe danas