Hrvatsku politiku i medije prate i Hrvati Latinske Amerike, a kako svi ne razumiju hrvatski, uvijek se na�e netko, u ovom slu�aju nismo uspjeli saznati tko, da im interesantne priloge iz hrvatskog tiska prevede na španjolski, kao i ovaj �lanak Petera Kuzmi�a iz Glasa Slavonije:
Kriza tra�i najsposobnije
Piše: Peter Kuzmi�
Ako je Sanader odstupio jer nema rješenja za izlazak iz krize, onda njegov izbor nasljednice nije dobronamjeran ve� duboko antihrvatski �in. Kako druga�ije - nego kao ruganje naciji - protuma�iti to što je on mnogo manje sposobnu i liderski neprepoznatljivu Jadranku Kosor gurnuo tamo gdje se sam više nije snalazio. Pa kome to nije jasno da krizna vremena tra�e najsposobnije na vrhu vlasti? Empatija mo�e biti izraz dobroga srca, ali ona ništa ne govori o sposobnosti, mudrosti i odva�nosti. Mo�e li vjerna pratilja biti pouzdana vodilja? Mogu li beski�meni strana�ki poslušnici preko no�i postati samostalni i odlu�ni lideri? O�ito da na našoj politi�koj sceni vladaju nejasno�e i pomutnja zbog usitnjenosti individualisti�kih ili grupno-interesnih vizija i ne�asnih ambicija koje onemogu�uju pronala�enje konsenzusa oko pravaca i sadr�aja po�eljnog razvoja dr�ave i društva.
Kriza morala i kompetencije
O odnosu morala i politike se rijetko i nerado govori jer je naširoko prevladalo zlomišljenje da je politika duboko nemoralna djelatnost. Osobno se time ne sla�em jer dr�im da se radi o vrlo �asnom i odgovornom javnom poslu a, kako je na osje�kom Teološkom fakultetu prije nekoliko godina izjavio poznati ameri�ki kongresnik Frank Wolf, "politika je prljav posao samo ako se njime bave prljavi ljudi." Ve� je veleumni Hegel raspravljao o antitezi morala i politike i potrebi da se ova druga uskladi s prvom. Kant je idealisti�ki inzistirao na maksimi “poštenje je najbolja politika”, iako je i njemu bilo jasno da praksa redovito opovrgava taj neophodan uvjet politike. Hrvatska politi�ka kriza svjedo�i da antiteza izme�u politike i morala nije prevladana, a dodatno ilustrira snagu nemoralne politike koja promovira nekompetetne kadrove. Osim krize vrednota i zajedni�kih eti�kih zahtjeva, proizvodi se i kriza kompetencija. Stoga svaka politika koja �eli iznova zadobiti vlastito dostojanstvo i vratiti povjerenje naroda kojemu treba slu�iti mora prestati s kozmeti�kim intervencijama i ciljano i�i na obnovu vrednota i kompetencija. To podrazumijeva ne samo reforme na svim podru�jima društvene organizacije i javnog �ivota nego i mijenjanje kontaminirane klime koja omogu�uje vladavinu nemorala i nesposobnosti.
Za zajedni�ko dobro
Politika je sinonim za vlast, a svaka vlast je besmislena ako smisao ne nalazi u promicanju i jamstvu zajedni�kog dobra. Politi�ka vlast je eti�ki opravdana samo ako dosljedno i u�inkovito slu�i op�em dobru a ne pojedina�nim, strana�kim i korporativnim interesima. Ona moralnu utemeljenost potvr�uje na�elom solidarnosti u skrbi za slabije i nemo�ne. Priznajemo da je teško baviti se politikom na takav na�in jer je suvremeno društvo bremenito sukobljenim interesima me�u kojima nije lako posredovati, ali upravo stoga javni poslovi tra�e moralno najodgovornije i stru�no najkompetentnije lidere. Zaklju�imo kriti�nim citatom zna�ajnog dokumenta koji je Ivan Pavao II. donio u vrijeme ra�anja hrvatske samostalnosti: "Pitanja koja se di�u iz društva kadikad se ne razmatraju po kriterijima pravde i moralnosti nego po birala�koj ili financijskoj snazi grupa koje ih podr�avaju … Rezultat je sve ve�a nesposobnost da se pojedina�ni interesi uklju�e u suvislu viziju op�ega dobra. To op�e dobro nije, naime, jednostavno zbroj pojedina�nih interesa nego … vrednovanje i sumiranje koje se provodi na osnovi uravnote�ene hijerarhije vrednota te na kraju krajeva zahtijeva to�no shva�anje dostojanstva i prava osobe."(Centesimus annus, 47)
Izvor: Glas Slavonije
