Business plus: Intervju Davor Pavuna
Proslavljeni hrvatski fizi�ar otkriva kako kroz udrugu Mre�a za razvoj i kreativnost – Mrak aktivno pretvara Hrvatsku u naciju znalaca: uvjet za to je nastanak kriti�ne mase od 1,5 posto in�enjera.
Ravnomjerni razvoj
Zagreb treba strateški raseliti
Kako je raspodijeljen razvoj Hrvatske, odnosno proizvodnja s obzirom na gradove?
- Na�alost, vrlo loše. Op�enito je Zagreb prevelik, preva�an, predominantan, ali i korumpiran.
Dok Zagreb i sjevernije regije imaju prihod i 20.000 dolara po gra�aninu, te se u Zagrebu više ne mo�ete voziti automobilom, za to su vrijeme neki dijelovi Slavonije ili Like zapušteni i na rubu siromaštva. Oko Osijeka i drugdje �esto dominira siva ekonomija.
Ve� to pokazuje tranziciju i stihijsko društvo staroga tipa. Dobra je vijest da su regije sjeverno od Zagreba uspješne. Svi znate za Vara�din i mo�ete doznati detaljnije analize od stru�njaka. U turizmu je Istra, primjerice, pri�a za sebe, kao i Dubrovnik. Svi se gradovi postupno mogu razviti kao unikatni, a budu�i da su prometnice sve bolje, ulazimo u doba gdje �emo napokon mo�i bolje raspodijeliti razvoj budu�e Hrvatske.
Trenuta�no je nacionalni prioritet sustavno mudro i strateški raseliti Zagreb.
To, primjerice, zna�i imati vrlo jaki sveu�ilišni centar u Splitu te kriti�ki provjeriti sve stereotipe razvojnih "planova" koje su pisali ljudi krivoga mentalnog sklopa.
S prijateljima gradim mre�u kreativnosti
Proslavljeni hrvatski fizi�ar otkriva kako kroz udrugu Mre�a za razvoj i kreativnost – Mrak aktivno pretvara Hrvatsku u naciju znalaca: uvjet za to je nastanak kriti�ne mase od 1,5 posto in�enjera.
Davor Pavuna pionir je zelene energetike, savjetnik ministarstva u Americi i Kini te savjetnik korporacija u Irskoj, Njema�koj, Francuskoj, Ju�noj Koreji, UK i USA. Napisao je ud�benik o supravodljivosti, uredio 24 stru�ne knjige, voditelj je programa za kvantnu i funkcionalnu materiju na švicarskom Politehnikumu u Lausannei (EPFL), predsjedava komisijom fizike materije i biofizike zapadne Švicarske te predaje kao gostuju�i profesor u Parizu, Španjolskoj, Indiji i Australiji.
Što bi Hrvatska trebala �initi u gospodarstvu da bi doista ušla u Europu, ne samo geografski?
- Va�no je to da ne mo�emo dugoro�no nastaviti s nafta-petrokemijom, koja �ini gotovo 50 posto ekonomije, te sa 20 posto neke poluprera�iva�ke industrije i oko 30 posto krhkog kratkosezonskog turizma.
Ako pogledate najnaprednije zemlje svijeta, poput Švicarske, skandinavskih zemalja i Kalifornije, one sve idu na visokoekološku svijest i zaštitu osnovnih resursa: znanja i kreativnosti obrazovanih ljudi te kulturu �istog zraka, vode, hrane, zelene energetike. Prelazi se na obrazovni sustav koji �e potpuno osloboditi i razviti najfinije ljudske potencijale.
Prioriteti gospodarstva ionako se stalno mijenjaju i svakih pet do sedam godina potrebno je novo restrukturiranje, za što su opet nu�ni dinami�ni, odli�no školovani, probu�eni kreativni znalci fleksibilna duha koji �e znati stvoriti ekonomiju znanja, kako u svijetu i u EU, tako i u Hrvatskoj.
Zbog �ega mislite da je ulazak Hrvatske u EU neminovan i potreban?
- Nikada nisam bilo što smatrao neminovnim pa tako ni to. Hrvatska nedvojbeno jest u Europi, u svakom pogledu, osim bolnih ostataka i rana boljševizma. Dok se ne odreknemo i o�istimo rane cijelog razdoblja komunizma, koji je i EU jasno osudila, tapkat �emo.
Neke kriti�ke ameri�ke analize pokazuju da se EU mo�e i raspasti jer je birokratska tvorevina Bruxelles sve samo ne pozitivan napredak i ne treba miješati ideju Europe ljudi s njezinom birokratskom implementacijom, gdje bez sposobnog lobiranjane mo�ete ništa
ostvariti.
Kada pogledamo natjecanje nas znanstvenika na EU projektima, konkretno iz Švicarske koja je EU kompatibilna, to je sve samo ne pravda, znanost ili pošten sustav. Dominiraju veze i poznanstva te razne klike i interesi koji nemaju veze s meritokracijom i znanoš�u.
S pozitivne strane, �lanstvo u EU omogu�ilo bi najsposobnijima dodatnu dinamiku poslovodstva i lakša umre�avanja te bismo još lakše dobivali infrastrukturalnu pomo�. No, tu pomo� treba znati i iskoristiti. Osobno smatram da bi nam bilo mudrije za�ivjeti samo EU kompatibilnost poput Švicarske ili Norveške.
Koji je zaokret u mentalitetu nu�an da Hrvatska u�e u Europu?
- Više sam Europljanin nego ve�ina Britanaca, i to u svakom pogledu. Ve�ina školovanih Hrvat(ic)a tako�er. Dakle, ne idealizirajmo �lanice EU i njihove gra�ane. Mi smo jednako dobri ili �ak i bolji. Ujedno, ve� se doga�a postupna promjena mentaliteta te �e oko 2017. završiti prva faza i tada �e ve�ini biti jasno sve što govorim.
Moramo ohrabriti sve kreativne, sve dinami�ne, optimisti�ne i inovativne osobe da se povezuju, stvaraju. Svi se moramo osvijestiti i svaka osoba mora biti svjesna toga da je slobodno, kreativno bi�e i stvaratelj svoje sudbine.
Kako ocjenjujete sadašnju ekonomsku situaciju? Na kakvim je temeljima postavljena hrvatska ekonomija i u kojem se smjeru sada kre�e?
- Osim petrokemije i poluprera�iva�ke industrije, krhki turizam puni vladinu blagajnu svake godine preko ljeta i malo razveseli naciju, ali pritom raste broj turista, što je ekološki neprihvatljivo i sve se više smanjuje zarada po turistu. Uništavaju se nacionalni parkovi poput Krke, Kornata i ostali jer su ulaznice dostupne svima, a hiperprodukcija, tj. hiperiskorištavanje uništavaju i prirodu i ljepote Lijepe naše.
Mo�da je najjednostavnije opisati Hrvatsku kao divnu, još razmjerno �istu parcelu, zemlju talentiranih ljudi, što je vidljivo u sportu, znanosti, glazbi, komunikativnosti... Me�utim, ti su ljudi loše vo�eni i neorganizirani.
Što je specifi�no hrvatsko, što je hrvatski proizvod i na �emu je temeljen hrvatski identitet?
- Uz poznate hrvatske brendove, poput šahovnice, kravate, penkale, tamburice... mo�emo razviti dodatne sadr�aje poput ekoloških gra�evina (primjerice, mediteranska ku�a od kamena ili ekoku�a u Lici) ili ekomedicinskog turizma u �istom okolišu i nadahnutom ambijentu.
Osobito je va�no da stvaramo obrtni�ke tehnologije, odnosno visok stupanj kreativnosti (i ljubavi) u razmjerno niskom tehnološkom postupku. Dakle, time je gotovo svaki proizvod zapravo umjetnina i to mu pove�ava vrijednost. Danas postoji jako puno planetarno bogatih ljudi, više od tisu�u milijardera i milijuni dolarskih milijunaša koji
�ele jedino te unikate. Njih slijede brojni nesiromašni koji isto tako �ele obrtni�ke proizvode.
Rijetki su danas oni koji namjerno idu na odmor na betonski dio Španjolske, kupuju "bofl" proizvode i hranu iz konzervi te obo�avaju tre�erazredne imitacije. Osim toga, nema smisla i�i na velike serije i stvarati digitalne proizvode kada Kina i Tajvan jeftinije i bolje rade.
Me�utim, ponudimo li najbolju kolekciju biljnih �ajeva s hrvatskog tla, elitna vina i pi�a, originalne prehrambene proizvode poput najfinijih odrezaka u cijeloj EU, garantiramo li najkvalitetniju vodu koja nije pakirana u kancerogenoj plastici, mnogi �e to htjeti kupiti.
Takvih primjera mo�ete imati beskona�no. Rije� je viziji i novom hrvatskom stilu u svakom proizvodu. To je integralni dio nove, bolje civilizacije tre�eg tisu�lje�a u kojoj Hrvatska mo�e imati istaknuto mjesto. Moji prijatelji i ja radimo na tome kroz udrugu Mre�a za razvoj i kreativnost (Mrak).
Kako od Hrvatske napraviti dr�avu znanja?
- Sustavnim udru�ivanjem i zajedništvom doma�ih i naših inozemnih znalaca te svih prijatelja Hrvatske. �im dosegnemo kriti�nu masu od 1,5 posto in�enjera i znalaca u društvu, to �e se spontano dogoditi - koherencija znanja i znalaca u granularnoj naciji kakva ve� jest. Naši su znalci jednako dobri, �ak i bolji od onih po svijetu, no trebat �e
nekoliko godina da ih sve umre�imo i dubinski preokrenemo sve negativne trendove.
Upravo to i �inim sa svojim brojnim prijateljima. Uspjet �emo jer je to nezaustavljivo. Postupno �emo stvoriti novu naciju znalaca. To znam jer to zahtijevaju i moja djeca i moji studenti i svi svjesni u naciji. I upravo je to smisao i cilj mojeg odnedavnog vrlo vidljivog pojavljivanja u medijima.
Koliko je Hrvatska još uvijek �ista?
- Globalno, Hrvatska jest razmjerno �ista, premda u svakom gradu i selu �esto postoji poneka svinjarija, od odlaganja sme�a koje zaga�uje dubinske vode do zaga�enja Jadrana, za koje su odgovorni razni Janafi, ili Italija, koja se �esto pravi luda.
Vlada i institucije morat �e prihvatiti da se visok stupanj korupcije, kojeg smo svi svjesni, ne mo�e tolerirati. U tom segmentu svaka je svjesna osoba va�na i nemojmo se libiti djelovati. Ne zaboravimo da je i Hrvatska još puna "kondicioniranih" osoba koje ne vide dalje od svog profita i da imamo još puno taštih lokal-balkanoidnih ego-faraona.
Najavili ste da �ete otvarati tvrtke u Hrvatskoj? Koje? �ime �e se baviti i na koji �e na�in poslovati?
- To je ve� uvelike u pogonu. Pogledajte, primjerice, biotehnološku tvrtku Biozon koja je hrvatska tvrtka s podru�nicama EU, a uskoro i u Koreji i Švicarskoj. Rije� je o briljantnim mladim ljudima s vizijom i znanjem koji su se udru�ili sa mnom i mojim prijateljima. I nisu
jedini, naravno. Spomenuo sam udrugu Mrak, a sura�ujemo i s EuroDomom. Osim toga, imamo kontakte s Tehnološkim parkom, brojnim inovatorima te umre�avamo sve doma�e i strane ulaga�e. Moj je brat Damir in�enjer vizionar i uspješno vodi tvrtku Integra. Sura�ujemo i s brojnim gradovima te s Biskupijom u Dubrovniku. Imamo i redovnu me�unarodnu konferenciju znanstvenih vizionara i sura�ujemo s ponajboljim
hrvatskim institucijama poput IRB-a i našim vrlo kvalitetnim fizi�arima, �ija predsjednica Silvia Tomi� ima briljantne uvide i vizije. Sustavno se povezujemo - svi ekološki svjesni, probu�eni i plemeniti. Hrvatska vrvi divnim pozitivnim ljudima, ali ih zbog medijskih manipulacija �esto još ne vidimo.
Svi nedvojbeno �ele �istu Hrvatsku, zajedništvo, komunikacije i ljubav, gdje �e znalci poslo�iti naciju znanja, a svi ostali pomagati svatko na sebi primjeren i autenti�an na�in.
Upravo je stoga osobito va�no imati duh pobjednika i shvatiti da je ono što branimo va�no za pre�ivljavanje i za biznis. Ni poslovanje bez zdrave baze i bez �estitosti ne mo�e pre�ivjeti, ni planetarno, ni u Hrvatskoj. Ako zaga�iva�i, razni manipulatori, profiteri i globalizatori pobijede, za generaciju-dvije više nas ne�e biti ni na planetu ni u Hrvatskoj.
business plus - intervju
Izvor: business plus, Dina Ivan
Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar
Vezani �lanci:
Prof. dr. sc. Davor Pavuna – znanstvenik i vizionar
HTV-emisija Nedjeljom u dva koja je uzdrmala Hrvatsku
Razgovor s hrvatskim fizi�arom prof. Davorom Pavunom (EPFL) povodom imenovanja u tim Obaminog ministra energetike
Hrvatski fizi�ar poma�e Obami u izboru ekoprojekata
