�eh je nam je dao svjetlo i gimnaziju,
a sad nam brani ulazak u EU
Václav Klaus
�eški predsjednik Václav Klaus zadnji je europski vo�a koji nije potpisao Lisabonski sporazum što otvara mogu�nost proširenja EU. Zaboravio je Václav da su Prag i Zagreb stolje�ima dobri prijatelji
ZAGREB - Uvijek je imala dvije domovine. �ešku, u kojoj je odrasla, i Hrvatsku, u koju se doselila za svojim �ivotnim suputnikom.
Nije zaboravila materinski jezik, štoviše, �etiri je generacije djece nau�ila pri�ati i pisati �eški, a njen unu�i� Stjepan, dok se skrivao pod skutima Marije Dvorakove, zvao ju je babi�ka, nikada baka.
A da nije bilo te odane i hrabre �ene koja je ranom zorom ustajala kako bi suprugu, Stjepanu Radi�u, �itala novine i pomagala pisati pisma, mo�da niti Hrvatska selja�ka stranka ne bi po�ela takav povijesni uspjeh, niti bi njen osniva� na koncu stradao od metka ozloglašenog Puniše Ra�i�a.
- I ja danas govorim �eški, babi�ka me sve nau�ila - s ponosom ka�e unuk Stjepana Radi�a i Marije Dvorakove.
E sad, da je Dvorakova bila jedina �ehinja koja je zadu�ila Hrvate, ne bi �ovjek toliko zamjerao tom Václavu Klausu.
Što sad ne�e potpisati taj Lisabonski sporazum pa da i Hrvati jednoga dana postanu dio te Europske unije?
Ali zaboravio je Klaus, ili mo�da nikada nije niti znao, da su �esi i Hrvati - oduvijek bili dobri. Pa kad su nas ve� tako zadu�ili, što �e sad piriti vatru oko tih povijesnih veza Zagreba i Praga pa cijelu prošlost dobrosusjedskih odnosa baciti u sjenu zbog potpisa na papiru?
Jer �eh je Hrvatu podario svjetlo!
Podne uz prasak
Davno je to bilo kada je Ivan Sto�ir kora�ao centrom grada pa tamo negdje blizu Frankopanske ulice Zagrep�anima podario prvu uli�nu rasvjetu. Meteorolog po struci, danas ga najviše pamte kao osniva�a Dr�avnog hidrometeorološkog zavoda. Zanimljivog �ivotopisa, prisje�a se poznati meteorolog Milan Sijerkovi�.
- A nije li on bio Slovenac - pita.
- Jest po ro�enju, ali podrijetlom �eh - ka�emo.
- Eto vidite, ja ga pamtim kao Slovenca. Ali sad kada to pitate, sje�am se da su me jednom tra�ili iz neke udruge manjina da napišem rije�, dvije o Sto�iru. I sad se više ne sje�am pa mislim: mo�da su me to tra�ili �esi... Tko bi znao. No, nema što, velik je to bio �ovjek - ka�e Sijerkovi�.
Ne sje�a se to�no koja je to ulica bila u kojoj je Sto�ir viknuo “Eureka” pa na omanju uli�nu lampu zašarafio prvu �arulju. Ali da je zadu�io Hrvate, osporiti ne�e nitko.
Postavio je prvi meteorološki stup, brinuo se o rasvjeti tijekom predstava u HNK, a najviše ga se Sijerkovi� sjeti kada centrom grada zaori gri�ki top.
Jer upravo je Sto�ir u metropolu uveo praksu javnog objavljivanja podneva, i to pucnjem s ju�nog prozora meteorološke postaje na Gri�u, što �e do danas ostati posebnost Zagreba. Tek �e se 1927. top s Gri�a preseliti u kulu Lotrš�ak.
- Bio je to, valjda, jedan od rijetkih �eha u Zavodu. Sje�am se još samo kako je u Petrinji prvi meteorološki stup postavio stanoviti doktor �oh. Eto, on nije bio Hrvat, nego Slovak ili �eh. Ne znam to�no koji od te dvojice, a to vam je velika razlika - govori Sijerkovi�.
Nešto je manje maglovito �eško podrijetlo prvih zagreba�kih sveu�ilišnih profesora. I današnji rektor, Aleksa Bjeliš, s veseljem priznaje da je fizika u Hrvatsku stigla upravo zahvaljuju�i �esima.
- Tako je. Profesor Vinko Dvorák kod nas je osnovao prvi kabinet iz fizike - objašnjava Bjeliš.
Prou�avao rije� Hrvat
Koliko je zna�ajan bio najbolje znaju fizi�ari, kojima pojmovi Dvorákove rotacijske sprave, Dvorákova kola, Dvorákova zvukomjera i Dvorákove stereokinetske pojave ipak zna�e više nego prosje�nom Hrvatu.
Kada je moderno Kraljevsko sveu�ilište Franje Josipa I. u Zagrebu raspisalo natje�aj za popunjavanje radnih mjesta, biografije tadašnjih hrvatskih srednjoškolskih profesora nisu bile dovoljno bogate kako bi nastavnici svoje školske klupe zamijenili sveu�ilišnom katedrom.
Kandidate za profesore moralo se tra�iti me�u strancima, a iako je ve�ina prijavljenih �eha bila mla�a od 30 godina, imali su dovoljno iskustva i objavljenih radova. Bili su me�u prvim sveu�ilišnim profesorima u Zagrebu, a jedan omanji kabinet na prvom katu zgrade Sveu�ilišta danas još �uva memorabilije i podsjetnike na prve �ehe koji su Hrvatima podarili visoko obrazovanje. Njihova se imena, kao i svih ostalih �eha zna�ajnih za Hrvate, spominje i u knjizi Marijana Lipovca i Franje Vondra�eka “�esi Zagrebu - Zagreb �esima” koja je izašla u povodu 135. obljetnice �eškog društva “�eska beseda”.
Lavoslav Geitler, koji je poslije postao i dekan Filozofskog fakulteta, bavio se prou�avanjem etimologije rije�i Hrvat (smatrao da ona zna�i oklopnik), Jaromir Hanel prou�avao je stare hrvatske pravne spomenike, a ve� spomenuti Dvorák pokrenuo je bavljenje fizikom.
- Mi smo tada bili pod Austro-Ugarskom, a kod nas naprosto nije bilo temelja za razvoj prirodoslovnih znanosti. Veze izme�u Hrvatske i �eške uvijek su bile dobre, a i mnogo je Hrvata u to doba studiralo u Pragu. Nije stoga bilo �udno što su prvi sveu�ilišni profesori stigli upravo iz te zemlje. Posljedice toga osje�aju se i danas pa imamo i dalje jako dobre veze i s Karlovim sveu�ilištem u Pragu te sa Sveu�ilištem u Brnu - objašnjava Bjeliš.
Pitanje je samo kako bi mu se prezime pisalo danas da tu kva�icu na “š” Hrvati nisu preuzeli iz �eškog. Jer dijakritiku je iz tog jezika u Hrvatsku doveo Ljudevit Gaj, a op�enito su ilirci velike saveznike pronalazili u tom narodu koji je ime dobio po pradavnom plemenu Bohema.
A kad ve� nije bila dovoljna sama dijakritika, Hrvati su od �eha preuzeli i cijele rije�i. �asopis, dojam, dušik, naslov, uspjeh, vlak, zavod, pa �ak i ustav; sve su to pojmovi iz �eškog jezika, toliko udoma�eni u hrvatskom da ih danas više rijetko tko smatra posu�enicama.
- To je bilo doba kada slavenski svijet nije Hrvatima bio toliko mrzak kao što se to mo�e �initi danas. Danas iz jezika izbacujemo rije� s obrazlo�njem, primjerice, da je to rusizam, a engleske, pak, rije�i uva�avamo kao sasvim legitiman dio našeg jezika - s negodovanjem objašnjava jezi�arka Nives Opa�i�.
Ambasador jezika
Slabo je poznato, ka�e, da je te �eške rije�i u Hrvatsku donio Bogoslav Šulek, podrijetlom Slovak, a kako smo osim �eških preuzeli i mnogo onih iz slova�kog jezika. Ipak, mnogi su ilirci u to doba cijenili Prag pa nije �udno što je dio tog slavenskog jezika put pronašao i do svojih susjeda. A �eh je Hrvatu tiskao i prve novine!
Nije, doduše, danas poznato kako su izgledale jer povijest nije sa�uvala niti jedan jedini primjerak, ali na svjetlo dana pustio ih je �eh Antun Jandera, koji je 1771. izdao 50 brojeva novina Ephemerides Zagrabienses.
- Na�alost, to je više-manje i jedino što se danas o njima zna, kao i o tom tiskaru. Poznato je još samo da su izlazile na latinskom jeziku - govori povjesni�ar Damir Agi�i�. A kada bi Klaus kona�no potpisao taj Lisabonski sporazum pa da mu se u pozadini još puste prvi taktovi pjesme “U boj, u boj” Ivana pl. Zajca, e to bi tek zauvijek zape�atilo tu ljubav izme�u dva slavenska naroda. No, pitanje je zna li Klaus da je taj skladatelj bio �eškog podrijetla, a to je slabo poznato i brojnim Hrvatima, koji Zajca uglavnom pamte kao autora jednog od najve�ih hrvatskih glazbeno-scenskih djela, opere “Nikola Šubi� Zrinski”.
Istina je, me�utim, kako mu je otac bio �eh iz mjesta Domašin iz okolice Praga te kako je u Rijeku stigao kao vojni kapelnik. I sam je bio glazbenik; u školi je predavao guda�ke instrumente i pjevanje, ali daleko je on bio od slave koju �e mu polu�iti sin. Bio je toliko uspješan da u Zagrebu postaje voditelj kazališnog orkestra i Muzi�ke škole Hrvatskog glazbenog zavoda, a potom osniva i Zagreba�ku operu. Njegova najpoznatija opera “Nikola Šubi� Zrinski” premijerno je prikazana 1876. godine, a �ak pet uloga odigrali su �esi: Josip Chlostik Sulejmana, Josip Kompit Sokolovi�a, Josip Kratohvil Alapi�a, Václav Anton Levija, a Ljudmila Daneš Jelenu.
�eh iza Lenucija
No, �esi su u to doba gotovo okupirali kompletnu hrvatsku kulturnu scenu.
�ehinja podrijetlom bila je, naime, i velika hrvatska glumica Marija Ru�i�ka Strozzi, �esto uspore�ivana s legendarnom Sarah Bernhardt. Ro�ena je u moravskom gradi�u Litovelu, a u Hrvatsku sti�e odmah poslije ro�enja, nakon što joj je otac, kao vrsni glazbenik, u istom mjestu upoznao Josipa Freundenreicha iz Zagreba (tako�er �eškog podrijetla), koji je u Litovelu boravio s njema�kom kazališnom dru�inom.
Freundenreich piše u pismu upravitelju zagreba�kog kazališta Dimitriju Demetru da je pronašao glazbenika koji bi bio koristan u kazališnom orkestru, a Demetar prihva�a prijedlog. Mala Marija u Hrvatsku sti�e u dobi od samo �etiri mjeseca. Prvu ulogu Ru�i�ka je dobila sa 17 godina: nedugo nakon o�eve smrti Mariji i njenoj majci u posjet sti�e njegov prijatelj Freundenreich. Ugledavši ve� stasalu i prelijepu djevojku, vodi ju u kazalište, gdje �e zaigrati u prvoj ulozi: onoj Jeane d’Eyre u drami “Lowoodska sirota Charlotte Birsch Pfeiffer”.
- Na pozornici je ostala sve do starosti, punih 68 godina aktivno je glumila, a to je danas nezamislivo. Pa gdje danas vi mo�ete na�i tako aktivnu stariju glumicu u kazalištu - ka�e Eliza Gerner Strozzi, svekrva uva�ene glumice koja je postala supruga Ru�i�kina sina Tita Strozzija. Sve ju u ku�i u kojoj danas �ivi podsje�a na slavnu glumicu iako ju, ka�e, nikada nije upoznala jer je Ru�i�ka Strozzi umrla 1937. godine.
- Sve ovdje je njeno i sve stvari podsje�aju na tu veliku �enu. Bila je vrhunska glumica - pri�a. Ru�i�ka je, ka�e, te�no govorila hrvatski, �eški i njema�ki, ali znanje materinskog jezika ipak nije prenijela na sina Tita.
- Zanimljivo je i kako je završila u kazalištiu. Naime, prije nego što ju je na gluma�ki put uputio Freundenreich, ona se bavila pjevanjem, ali njen profesor je toliko isforsirao njen glas da se zako�ila usred koncerta i pla�u�i otišla s pozornice. Nakon toga postat �e postati glumica - prisje�a se Gerner - Strozzi.
I arhitektonsko nali�je hrvatske metropole danas bi izgledalo druk�ije da se urbanim razvojem grada nisu odlu�ili pozabaviti �esi.
Mnogo je poznatiji danas Lenuci, zbog zelenih površina kojima obiluje centar Zagreba, ali posao mu je zapo�eo urbanist �eškog podijetla Rupert Melkus.
- Danas je dobro poznat, ponajprije zbog toga što je projektirao groblje Mirogoj. A, sad, je li podrijetlom bio �eh ili nešto drugo, manje je bitno - isti�e Snješka Kne�evi�.
Prvi Zagrep�anin
Melkus je, objašnjava, radio i kao nadzorni in�enjer na gradnji pala�e Akademije znanosti sa Strossmayerovom akademijom na trgu N. Š. Zrinskog, a radio je i na regotizaciji crkve Sv. Marka.
- Tako�er, po prirodi svoje funkcije, imao je presudnu ulogu u izradi druge regulatorne osnove Zagreba 1887. godine - ka�e Kne�evi�. Nije li tom Klausu dovoljno ilustrativna bogata povijest dobrih odnosa �eha i Hrvata, nek’ mu bude �ao ako dosad nije znao da i pisana povijest Zagreba po�inje njegovim sunarodnjakom. Jer prvi je Zagrep�anin u povijesnim dokumentima - a tko drugi nego �eh!
- O tom biskupu Duhu i ja znam samo ono šturo, da je bio �eh i biskup. No, sigurno je ipak da nije bio baš prvi Zagrep�anin - isti�e Duško Ljuština.
Ukinuo šibu
Veliko je protivljenje prema bilo kakvom ka�njavanju Hrvata još 1607. pokazao i Martin Slabin. Upravo je taj �eh bio prvi ravnatelj prve gimnazije osnovane u Hrvatskoj, one Klasi�ne, a ta škola i danas se ponosi svojim zaposlenicima koji su podrijetlom �esi.
- Kad ve� pitate, i moja je obitelj po suprugu iz �eške - ponosno ka�e sadašnja ravnateljica An�elka Dukat.
Slabin je, pri�a, bio prvi školski ravnatelj koji je zabranio ka�njavanje u�enika šibom.
U �ast tog �eha koji na Hrvatu nije htio lomiti šibu, mo�da bi i Klaus svoju htio ostaviti po strani.
Pa da, kad potpiše sporni papir, i sam postane vrli �eh koji je zauvijek zadu�io Hrvate.
Nije, doduše, danas poznato kako su prve novine izgledale jer povijest nije sa�uvala niti jedan jedini primjerak, ali na svjetlo dana pustio ih je �eh Antun Jandera koji je 1771. izdao 50 brojeva novina Ephemerides Zagrabienses
Ne sje�a se to�no koja je to ulica bila u kojoj je Sto�ir viknuo ‘eureka’ pa na omanju uli�nu lampu zašarafio prvu �arulju. Najviše ga se Milan Sijerkovi� sjeti kada centrom grada zaori gri�ki top. Jer, upravo je Sto�ir u metropolu uveo praksu javnog objavljivanja podneva
Izvor: Jutarnji list, autor: Dora Koreti�
*****
Vezani �lanci:
Biskup Duh, zaslu�ni i tajnoviti �eh
– prvi biskup Zagreba�ke biskupije
Moravski Hrvati napokon dobili svoj kulturni centar
O HRVATSKO - �EŠKOM DRUŠTVU
Vladimir Prelog na praškom kemijskom nebu
Stolje�e uzajamnih veza
Za portal pripremio: zm
